Što je ekološki vrt

Danas često možemo čuti izraze poput ekološki vrt te organski, permakulturni i bio vrt. Bitno je napomenuti kako između eko i permakulturnog vrta ipak postoje neke razlike koje ćemo razjasniti u nastavku.

Sredinom 20. stoljeća pokrenut je pokret za organski uzgoj od strane vizionara Lawrencea D. Hillsa i Eve Balfour, koji su posumnjali da su proizvodnja i uzgoj hrane, a s time i vrtlarstvo, krenuli u krivi razvojni smjer. Oni su se osobito zanimali za proizvodnju zdrave hrane, a u tom području najnapredniji je bio organski uzgoj.

Organske metode nisu namijenjene samo za male voćnjake i gredice s povrćem već se primjenjuju na sve vrste vrtova, od živica i travnjaka do lončanica na prozorima. Stoga se može zaključiti kako je pokret za organski uzgoj od male skupine entuzijasta danas uzeo maha i sazrio, jer vlade podupiru istraživanja i organski uzgoj, a sve više se primjenjuju i organske metode vrtlarstva.

U nastavku ćemo spomenuti razlike između ekološkog vrta, permakulturnog vrta i biodinamičke poljoprivrede.

Ekološki vrt

Najjednostavnije rečeno, ekološki vrt ili ekološko vrtlarstvo je način vrtlarenja koji ne šteti okolišu, a ugodan je ljudima. Metode koje se koriste u ekološkom ili organskom vrtlarstvu mogu primjenjivati svi u stvaranju i održavanju vrtova svih veličina, stilova i oblika na različitim lokacijama - od onih u gradskim središtima do onih u idiličnim seoskim prostorima.

Organsko vrtlarstvo omogućava vam da imate upravo onakav vrt kakav želite, a da pritom dajete svoj doprinos zaštiti okoliša u kojem živimo.

Permakulturni vrt

Permakultura je sustav ekološkog dizajna koji je namijenjen pronalasku rješenja za mnoge probleme s kojima se susrećemo na lokalnoj, ali i globalnoj razini. Permakultura uči kako uzgajati hranu, graditi kuće i stvarati zajednice, a da pritom sve to skupa ima minimalan utjecaj na okoliš koji nas okružuje.

Potiče nas da budemo snalažljivi i da se oslonimo sami na sebe te da naučimo na koje sve načine možemo koristiti resurse i kako možemo dobiti puno više od života, a da pri tom manje trošimo. Učinkovitiji možemo biti i uz manji napor, a to može biti na korist okoliša i nas samih.

Bit permakulture je oblikovanje održivog načina života koji je ekološki, bilo u domaćinstvima, lokalnim zajednicama, u vrtovima ili na poslu.

Biodinamička poljoprivreda

Biodinamička poljoprivreda, odnosno biodinamički način razmišljanja temelji se na holističkom pogledu, a cilj ovakvog načina poljoprivrede je stvoriti samoodrživi organizam od poljoprivrednog gospodarstva. Biodinamika se sastoji od bioloških procesa u koje spadaju integriranje stoke i usjeva, kompostiranje, zatravljivanje, kompatibilnost biljaka, kultiviranje i oranje zemlje te zelena gnojiva kao što je gnojivo od koprive.

Zagovornici biodinamičkog uzgoja smatraju da se nakon berbe usjeva, osim plodova, iz zemlje vade i vitalnost i sile koje su omogućile biljkama da postanu kvalitetna hrana. Kako bi ponovno vratili tu vitalnost za uzgoj drugih biljaka, biodinamički vrtlari koriste posebne terapeutske pripreme za tlo te kompost, gnojivo i biljke.

Prednosti organskog ili ekološkog vrta

Organski uzgoj može puno toga ponuditi vašoj obitelji, široj okolini i vama, počevši od zdrave prehrane, održivog vrtlarstva, očuvanja okoliša, uštede i u konačnici zdravije budućnosti. U nastavku slijedi pojašnjenje svakog od ovih pojmova.

Zdrava prehrana

Za proizvode koji su uzgojeni na organski način nikada se ne može jamčiti da su u potpunosti čisti od pesticida, jer već svi dobro znamo da je naš svijet previše onečišćen da bismo to sa sigurnošću mogli tvrditi. Ali takvi proizvodi su zasigurno uzgojeni bez upotrebe raznih pesticida koji se inače upotrebljavaju u konvencionalnoj proizvodnji.

Rijetki slučajevi smrti od trovanja pesticidima zabilježeni su na Zapadu, no mi zaista ne znamo mnogo o kumulativnom i kroničnom učinku mješavine niskih razina pesticida koje svi konzumiramo u hrani koja je uzgojena na konvencionalan način. Pritom su mala djeca i dojenčad u posebnoj opasnosti jer su istraživanja pokazala kako su pesticidi pronađeni i u majčinom mlijeku.

Ako uzgajate svoje vlastito organsko povrće i voće, te začinske biljke, možete biti donekle sigurni da je vaša hrana svježa i zdrava, onoliko koliko je to moguće. Mnoge analize su pokazale da je hrana koja je uzgojena na organski način nutricionistički bogatija hranjivim sastojcima kao što je primjerice vitamin C¹.

Zanimljivo je da ostatke pesticida ne pronalazimo samo u hrani već i u rezanom cvijeću koje je često uvezeno iz zemalja u kojima se uporaba pesticida znatno manje kontrolira. Takvo cvijeće može biti prskano preparatima koji su zabranjeni u ostalim zemljama, stoga uzgoj vlastitog cvijeća ima sve više smisla.

Održivo vrtlarstvo

Ako se bavite organskim vrtlarstvom, imate mogućnost u potpunosti izbjeći upotrebu pesticida. U tom slučaju vi i vaši najbliži te sav životinjski svijet koji posjećuje vaš vrt možete bezbrižno uživati u njemu. Zdravu hranu za vašu obitelj i vas možete dobiti samo uz organsko vrtlarstvo, jer ste uzgojem vlastite hrane sigurni da su plodovi zdravi i svježi. Osim toga, imate mogućnost uzgojiti i neke malo manje poznate ili tradicionalne sorte povrća i voća, dok je i lijepo rezano cvijeće moguće održavati samo organskim metodama.

Zdrav okoliš

Nažalost, danas možemo svjedočiti tome kako onečišćenje okoliša postaje sve veći problem, što je poražavajuće, kako za nas tako i za prirodu s kojom bismo zapravo trebali živjeti u skladu. Odlagališta otpada i spalionice prihvaćaju sve veće količine smeća, stoga ne predstavljaju ugodne susjede, a problem je i neprimjereno odlaganje i bacanje smeća u prirodi od strane pojedinaca.

Ono po čemu je organsko vrtlarstvo odlično za očuvanje zdravog okoliša jest to da ono potiče ponovno recikliranje i uporabu stvari koje bi u protivnom nerijetko završile na odlagalištima, čime se u konačnici smanjuje količina otpada.

Intenzivna poljoprivreda je tijekom posljednjih pola stoljeća nanijela neprocjenjivu štetu, a dragocjeni dijelovi zemljišta poput livada bogatim poljskim cvijećem te seoskih jezeraca i bara nepovratno su uništeni. Kontinuirana pretjerana upotreba umjetnih gnojiva onečistila je jezera i rijeke u kojima sav životinjski i biljni svijet izumire.

Organsko vrtlarstvo i poljoprivreda ne oslanjaju se na umjetna sredstva te ne onečišćuju okoliš, stoga možemo zaključiti da je jedini održivi uzgoj u budućnosti upravo organski uzgoj.

Zdrav biljni i životinjski svijet

Činjenica je da je divlji svijet ugrožen po broju vrsta i jedinki jer se zdravlje okoliša iz dana u dan sve više narušava. Zabrinjavajuće je otkriće da su nekad česte vrste ptica, primjerice u Velikoj Britaniji, drozd pjevač, sivi popić i poljska ševa danas vrlo rijetke.

Isto tako, veliki broj manje poznatih vrsta su na rubu preživljavanja. No, divlji životinjski i biljni svijet uspijeva se očuvati u organskim vrtovima i farmama gdje vrtlari i poljoprivrednici odbacuju kemikalije pa postoji nada kako će prestati taj kontinuirani pad broja vrsti i jedinki u divljini.

Iako vrtovi zauzimaju puno manje dijelove zemlje od poljoprivrednih zemljišta, ipak imaju svoje značenje. Čak i organski ili ekološki vrt najskromnijih dimenzija može privući bogat i raznolik divlji svijet. Jedno od najvećih zadovoljstava organskog vrta upravo je uživanje u leptirima, pticama i ostalim sitnim stvorenjima koja nastanjuju taj vrt.

Ušteda

Konvencionalna poljoprivreda dovodi do golemih troškova. Činjenica da se u Velikoj Britaniji za troškove čišćenja vode za piće, kako bi imala prihvatljivi i manji sadržaj pesticida, izdvaja više od 100 milijuna funti, a za odstranjivanje nitrata više od 10 milijuna funti, zaista je zabrinjavajuća.

U konačnici taj trošak snosi krajnji korisnik pa se i vodovodne ustanove počinju sve više zauzimati za organsko ili ekološko vrtlarstvo. Metode ekološkog vrtlarenja mogu smanjiti i trošak proizvodnje, primjerice ako želite možete sami proizvoditi kompost, umjesto da kupujete sredstva koja poboljšavaju kakvoću i plodnost tla.

Zdrava budućnost

Stara indijska poslovica kaže kako nismo naslijedili zemlju od svojih predaka, već smo je posudili od svojih potomaka, a organske ili ekološke metode uzgoja i vrtlarenja omogućuju nam da očuvamo okoliš.

Sve su veći pritisci u svijetu da se ubrza i proširi proizvodnja hrane, što proizvođače potiče da se oslanjaju na kemijska sredstva, a pritom se smanjuje raznolikost i broj usjeva i kultivara na štetu onih koji bi mogli udovoljiti tim novim uvjetima i povećanoj potražnji.

Preinake ili genetičke modifikacije posljednje su ostvarenje tih razvojnih zakona, a način takve proizvodnje zanemaruje tradicionalnu stručnost, lokalno znanje, održivost i raznolikost te uništava nadzor i moć nad proizvodnjom. Industrijska poljoprivreda tvrdi da je to jedini način kako bi se nahranilo svjetsko stanovništvo, no organski pokret nudi održiv i zdrav pogled na budućnost.

Organske metode danas se primjenjuju i u javnim parkovima, na sportskim terenima na kojima se odvija sport na travi, pa čak i na parkiralištima. Može se reći kako će organski ili ekološki uzgoj u budućnosti zauzeti važno mjesto, jer ljudi nakon bilo kakve afere s hranom, bila ona povezana s pesticidima ili nekim drugim opasnim tvarima, sve više osjećaju potrebu za konzumiranjem, ali i uzgajanjem organske hrane.

Izvor:

1. Popa, Mona & Mitelut, Amalia & Popa, Elisabeta & Stan, Andreea & Popa, Vlad. (2018). Organic foods contribution to nutritional quality and value. Trends in Food Science & Technology. 84. 10.1016/j.tifs.2018.01.003.

Foto: ejaugsburg/Pixabay