Krastavac (lat. Cucumis sativus), poznat i kao ugorak ili kukumar, jednogodišnja je zeljasta biljka svrstana u porodicu tikvovki (Cucurbitaceae) u kojoj se također nalaze butternut tikva, dinja, lubenica i bundeva. Botanički gledano, pripada voću, kao i rajčica, ali u svakodnevnoj primjeni se tretira i konzumira kao povrće.
Lišće krastavca je veliko, srcoliko i dlanasto raspoređeno te ima šiljaste režnjeve. Korijen krastavca je plitak i širok, s mnogim bočnim korijenima koji se šire u dubinu i na površinu tla. Plodovi krastavaca mogu biti različitih oblika, veličina, boja i ukusa, a boja varira od svijetlo zelene do tamno zelene, žute i bijele. U pravilu su cilindrični ili valjkasti, s blagom zakrivljenošću i sa šiljastim vrhom.
Krastavci su biljke koje preferiraju toplinu i vlagu što ih čini osjetljivima na nagle temperaturne promjene. Krastavci cvjetaju i plodove daju 40 - 50 dana od sadnje. Cvjetovi krastavaca su svijetlo žuti i otvaraju se tijekom dana, a plodovi se počinju razvijati nakon oprašivanja. Krastavci su biljke koje se koriste kako u prehrani ljudi, tako i u prehrani životinja, a pronalaze svoju primjenu i u kozmetičkoj industriji.
Stabljika krastavaca je razgranata i, ovisno o uvjetima uzgoja, može narasti i do 2 m u dužinu. Stabljika se penje po potporama ili se širi po tlu, a uz pomoć vitica koje se nalaze na njihovim čvorovima biljka se pričvršćuje za potporu. Krastavci su vrlo popularni povrtni usjevi i lako se uzgajaju u vrtovima, plastenicima i staklenicima. Međutim, da bi se postigli visoki prinosi i kvalitetni plodovi, potrebno je obratiti pažnju na neke ključne faktore uzgoja.
Krastavci se također mogu uzgajati u posudama, što je idealno rješenje za one s ograničenim prostorom ili za one koji žive u gradskim područjima. U tom slučaju, važno je osigurati dobru drenažu u posudi i koristiti kvalitetnu smjesu za sadnju koja će pružiti dovoljno hranjivih tvari i vode.
Srodnici
Sorte krastavaca
Postoje mnoge vrste i sorte krastavaca koje se razlikuju u obliku, boji, veličini, teksturi i namjeni. Od onih klasičnih, duguljastih, zelenih, do onih okruglih, žutih i narančastih, krastavci su namijenjeni raznim kulinarskim svrhama, od svježih salata do konzerviranja i pripreme umaka, pa se prema njihovoj namjeni odabire i sorta za sadnju.
Glavna podjela krastavaca je na kornišone koji su manji i koriste se za spremanje zimnice te salatni krastavci koji veći i konzumiraju se svježi.
Kornišoni
Pariški - sorta krastavaca koja je najčešća i najpopularnija u našim krajevima. Plodovi su cilindričnog oblika i obično su prekriveni crnim bodljama. Boja ploda je tamnozelena s nekoliko svijetlih pruga prema vrhu.
Parifin F1 - sorta iz Nizozemske, a plodovi su nalik Pariškoj sorti, tamnozeleni s nekoliko svijetlih pruga i crnim bodljama. Otpornija je na bolesti od Pariške sorte i daje puno veći urod.
Salatni krastavci
Delikates - ova sorta krastavaca je karakteristična po valjkastim plodovima koji mogu narasti do duljine od 18 cm. Kora ploda je glatka i prekrivena nježnim bijelim bodljama te ima šarenu mrlju na vrhu. Meso ploda je hrskavo i bez gorčine, a posebno je pogodna za uzgoj jer je rana i vrlo rodna.
Sunčani potok - pogodna za uzgoj na više načina: u poljima, plastenicima ili staklenicima. Plodovi su prilično veliki, obično dosežu dužinu 16 - 18 cm i imaju tamno zelenu boju s bijelim bodljama. Meso je čvrsto i hrskavo, a često se preferira zbog svoje izdržljivosti i otpornosti na razne bolesti.
Marketer - sorta uzgojena u SAD-u, popularno se uzgaja i u Hrvatskoj. Plodovi su tamnozelene boje, dužine do 22 cm.
Uzgoj krastavaca
Uzgoj krastavaca je jedna od najčešćih aktivnosti u vrtlarstvu. Ljetna su povrtna kultura koja preferira toplu klimu i vlažno tlo te su izvrstan izvor vitamina K, C i bakra.Mogu se uzgajati u vrtovima, ali i u posudama, pa su stoga vrlo popularni i među urbanim vrtlarskim entuzijastima. Uz nekoliko osnovnih savjeta, uzgoj krastavaca može biti jednostavan i zabavan.
Tlo
Tlo za sadnju krastavaca treba biti lagano, propusno i prozračno, te bi trebalo imati veći postotak humusa. Preporučuje se da pH tla bude oko 7, no ako je niži, potrebno je obaviti kalcifikaciju pretkulture. Razina podzemne vode bi trebala biti ispod 70 cm, ali istovremeno konstantna i do 100 cm. Krastavci vole vlagu, no prekomjerna vlažnost također može biti štetna za biljku.
Klima
Idealna klima za uzgoj krastavaca je topla i vlažna i najbolje uspijevaju u toplim i vlažnim uvjetima, a za njihovo klijanje su potrebna samo nekoliko dana, posebno na temperaturama između 25 - 35°C. Ako je temperatura zraka niža od 12°C, nicanje krastavca može se produljiti na 15 - 20 dana. Za brži rast biljke idealne su temperature između 25 - 27°C, dok će se na temperaturama iznad 40°C rast biljke zaustaviti. Ako temperatura padne ispod 0°C i potraje nekoliko dana, krastavci će uvenuti.
Krastavci vole vlagu pa je za njihov rast potrebna vlaga tla između 70 - 100%, kao i relativna vlažnost zraka od 70 - 90%.
Vrijeme sadnje
Idealno vrijeme za sadnju krastavaca ovisi o području u kojem se sadi, ali općenito, krastavci preferiraju toplu, vlažnu klimu i dobro drenirano tlo. U većini područja, krastavce je najbolje saditi kada je prošla opasnost od mraza i kada se tlo zagrije na oko 15 - 18°C. U hladnijim područjima, sade se u kasno proljeće ili rano ljeto, dok se u toplijim područjima krastavci mogu saditi ranije. Također je važno osigurati mjesto s dovoljno sunca i vode.
Slaganje kultura
Krastavci su osjetljivi na pretkulture te dijele određene bolesti s nekim kulturama, stoga je važno izbjegavati biljke iz porodice tikvovki kao predkultura za krastavce. Konkretno, potrebno je izbjegavati i krumpir i rajčicu kao predkulturu jer ih napadaju isti virusi kao i krastavce, kao i kupusnjače poput brokule, cvjetače, kelja, kupusa, kelja pupčara, raštike, repe, rotkvica i gorušice jer bi u tlu mogli ostati herbicidi koji će uništiti krastavce. Međutim, kukuruz se može saditi istovremeno s krastavcima, jer ako se zasadi između redova krastavaca, pružit će prirodnu zaštitu od vjetra što će pogodovati razvoju krastavca.
Kopar je popularna aromatična biljka za sadnju u vrtu jer privlači korisne kukce kao što su oprašivači i parazitske ose koje će pomoći u oprašivanju krastavaca i smanjiti razinu drugih vrtnih štetnika. Mnogi vrtlari vjeruju da kopar također poboljšava okus zrelih krastavaca. Međutim, potrebno je biti oprezan s drugim aromatičnim biljem poput kadulje, komorača i metvice jer imaju vrlo jak miris i okus i mogu utjecati na okus krastavaca.
Od graška, leće, slanutka, boba i soje do zelenog graha, mahunarke su odličan izbor za uzgoj s krastavcima jer osiguravaju prijeko potreban dušik u tlu.
Neven i dragoljub su najpopularnije prateće biljke jer odbijaju široku paletu štetnika, uključujući lisne uši, koji su česta pojava na lišću krastavaca.
S obzirom na to da krastavci puštaju jedan veliki glavni korijen, dok ostatak korijena ostaje tanak i plitak, neće ometati rast korjenastog povrća poput mrkve i pastrnjaka, jer korjenasto povrće raste prvenstveno ispod tla i iskoristit će prostor koji krastavcima nije potreban.
Slično kao stabljike kukuruza, stabljike suncokreta se mogu koristiti kao prirodna "rešetka" za uzgoj i penjanje krastavaca, također je odličan način da se uštedi prostor i poveća učinkovitost vrta.
Faza mirovanja
Krastavci su jednogodišnje biljke koje nemaju pravu fazu mirovanja. Ipak, postoje različite faze u razvoju biljke, poput klijanja sjemena, faze rasta i razvoja listova, cvatnje i plodonošenja, a svaka faza ima svoje specifične uvjete za rast i razvoj.
Sadnja krastavaca
Sadnja krastavaca je moguća iz sjemena ili iz sadnica, ali bez obzira na odabir, bitno je odabrati zaštićeno mjesto koje nije izloženo jakim vjetrovima. Osim toga, važno je pričekati da prođe opasnost od mraza te da se tlo zagrije na temperaturu od oko 18°C prije nego što se krastavac posadi.
Sadnja sjemena
Proces sadnje krastavaca iz sjemena obično počinje s pripremom tla. Tlo treba biti prozračno, bogato hranjivim tvarima i s optimalnim pH vrijednostima za krastavce, između 6,0 i 7,0. Nakon pripreme tla, sjeme krastavca treba posijati u vrt ili u posude.
Prije sjetve u vrt, potrebno je napraviti plitke brazde u tlu, a zatim staviti sjeme u brazde u razmaku od oko 10 cm, koje se zatim prekriju zemljom. Ako se sjeme sadi u posude, prvo ih se napuni kvalitetnim supstratom i naprave male udubine za sjeme koje se stavlja i pokriva s malo supstrata.
Nakon sjetve, sjeme treba dobro zaliti kako bi se omogućilo klijanje. Optimalna temperatura za klijanje sjemena krastavca iznosi između 20 i 30°C. Kada sjeme proklija, trebaju se prorijediti sadnice tako da ostane samo jedna sadnica na svakih 30 cm.
Nakon prorjeđivanja, ponovno ih treba redovito zalijevati jer su krastavci vrlo osjetljivi na nedostatak vlage u tlu. Osim toga, potrebno je i redovito gnojiti biljke kako bi se osiguralo dostatno hranjivo tlo. Tijekom rasta krastavca, treba pripaziti i na štetnike i bolesti koje mogu utjecati na biljku. Ako se pojave, treba ih ukloniti što prije. Kada biljke počnu cvjetati, potrebno je redovito brati plodove. Pravilna berba krastavaca potaknut će biljke da stvaraju nove plodove i produžiti period berbe.
Sadnja sadnice
Proces sadnje sadnice krastavca počinje pripremom tla. Najbolje je koristiti rahljeni, dobro drenirani i hranjivi supstrat. Tlo treba pripremiti nekoliko tjedana prije sadnje kako bi se gnojivo moglo dobro razgraditi. Nakon toga, potrebno je izraditi brazde ili rupe na razmaku 50 - 70 cm. Dubina rupe treba biti oko 10 - 15 cm, a širina dovoljno velika da se u nju stane cijela sadnica.
Prije sadnje i sadnicu krastavca treba pripremiti. Ako je sadnica uzgojena u posudi, treba je nježno izvaditi iz nje, a ako je uzgojena u supstratu, treba je pažljivo odvojiti od ostalih sadnica. Nakon toga, sadnicu treba staviti u rupu i napuniti je tlom tako da bude dovoljno čvrsto pritisnuto.
Nakon sadnje, potrebno je dobro zaliti. Prvo zalijevanje treba biti obilno kako bi se sadnica dobro primila u tlu. Nakon toga, zalijevanje treba biti redovito i umjereno kako bi se održala vlažnost tla, ali i izbjegla prevelika količina vode koja može dovesti do truljenja korijena.
Tijekom rasta sadnice, potrebno je paziti na korov i redovito ga uklanjati te gnojiti sadnicu jednom ili dva puta mjesečno kako bi se osigurala dovoljna količina hranjivih tvari. Nakon nekoliko tjedana, sadnica bi trebala biti dobro ukorijenjena i početi rasti. Također je potrebno paziti na visoku vlažnost zraka i koristiti mrežice ili druge materijale za zaštitu od izravnog sunčevog svjetla.
Kada krastavci počnu sazrijevati, potrebno ih je redovito brati kako bi se potaknulo daljnje cvjetanje i rast novih plodova. Ovisno o sorti, krastavci bi trebali biti spremni za berbu nakon 50 - 70 dana od sadnje.
Uzgoj u vrtu
Krastavci se mogu saditi u vrtu krajem travnja kao glavni usjev, ili kao postrni usjev u lipnju. Priprema zemlje uključuje iskopavanje redova udaljenih 80 - 100 cm, a sadnja se obavlja na razmaku od 20 - 30 cm unutar redova. Najsigurnija tehnika sadnje je na armaturi koja uključuje stupove visine 2 m povezane žicom s konopcima ili mrežom između njih. Biljke se penju po konopcima ili mreži što omogućuje jednostavan pristup plodovima i smanjuje probleme s bolestima.
Ako se ne može koristiti metoda sadnje na armaturi, preporučuje se sadnja na crnoj polietilenskoj foliji. Pokrivenost tla folijom brže zagrijava tlo, ubrzava nicanje krastavca i sprječava rast korova. No, ova metoda zahtijeva više ulaganja u početku uzgoja te postoji problematika odlaganja same folije nakon berbe.
Uzgoj u plasteniku
Uzgoj krastavaca u plastenicima može je odlična opcija za one koji ga žele uzgajati tijekom cijele godine ili u područjima s hladnom ili nepredvidivom klimom. Kako bi se postigla uspješna proizvodnja, važno je osigurati odgovarajuće uvjete u plasteniku. Prije svega, temperatura je ključna za uzgoj krastavaca u plastenicima. Optimalna temperatura za rast i razvoj krastavaca je između 25 i 30°C, dok temperature ispod 15°C ili iznad 35°C mogu negativno utjecati na rast biljaka. Stoga, potrebno je osigurati odgovarajuću klimatizaciju u plasteniku, koristeći klima uređaje, ventilatore ili otvore za prirodnu ventilaciju.
Također, uzgoj krastavaca zahtijeva dobru hidrataciju, stoga je nužno osigurati sustav navodnjavanja koji će osigurati redovitu i ravnomjernu opskrbu vodom i hranjivim tvarima. Preporučuje se upotreba navodnjavanja kap po kap koja omogućuje precizno doziranje vode i hranjivih tvari za svaku biljku.
Osim toga, uzgoj krastavaca u plastenicima zahtijeva dobro drenažno tlo, bogato hranjivim tvarima, kao što su dušik, fosfor i kalij. Tlo treba biti rahlo kako bi se omogućio dobar protok zraka i vode kroz korijenje i neutralne pH vrijednosti kako bi se spriječilo stvaranje kiselih tla.
Uzgoj u posudama
Proces uzgoja krastavaca u posudama počinje odabirom odgovarajuće posude. Idealna posuda treba biti dovoljno velika kako bi sadnica krastavca imala dovoljno mjesta za rast korijena, ali ne previše velika kako bi se izbjegla prevelika količina vode. Također, potrebno je osigurati dobru drenažu kako bi se spriječilo zadržavanje viška vode.
Nakon odabira posude, potrebno je pripremiti supstrat, idealno kvalitetan supstrat za uzgoj povrća koji sadrži dovoljno hranjivih tvari za rast krastavca. Tlo se može poboljšati dodavanjem komposta ili drugih gnojiva. Sadnice krastavca treba posaditi u posudu tako da imaju dovoljno mjesta za rast korijena. Potrebno je paziti da sadnica bude dovoljno čvrsto pritisnuta u tlo i da ne bude previše duboko posađena.
Nakon sadnje, potrebno dobro zalijevati. Prvo zalijevanje treba biti obilno kako bi se sadnica dobro primila u tlu. Nakon toga, zalijevanje treba biti redovito i umjereno kako bi se održala vlažnost tla, ali i izbjegla prevelika količina vode koja može dovesti do truljenja korijena.
Tijekom rasta, krastavce je potrebno gnojiti jednom ili dva puta mjesečno kako bi se osigurala dovoljna količina hranjivih tvari, a nakon nekoliko tjedana, biljka će se ukorijeniti i početi rasti.
Kada krastavci počnu sazrijevati, potrebno ih je redovito brati kako bi se potaklo daljnje cvjetanje i rast novih plodova. Ovisno o sorti, krastavci bi trebali biti spremni za berbu 50 - 70 dana nakon sadnje. Važno je paziti na to da se zemlja u posudama ne presuši, ali i da ne bude previše vlažna kako bi se izbjegle bolesti korijena i truljenje plodova.
Održavanje i njega
Održavanje i njege biljaka krastavaca igraju ključnu ulogu u dobivanju zdravih i obilnih uroda. Redovito zalijevanje je vrlo važno kako bi se održala vlažnost tla, posebno tijekom sušnih perioda. Prekomjerna vlaga također može biti problem, pa je važno paziti da tlo ne bude previše natopljeno. Krastavci vole vlažno, ali dobro drenirano tlo.
Osim redovitog zalijevanja, potrebno je paziti i na gnojidbu biljaka. Krastavci su biljke koje brzo rastu i zahtijevaju puno hranjivih tvari, a gnojidbu je najbolje provoditi jednom tjedno ili svakih deset dana, ovisno o tipu gnojiva i specifičnim potrebama biljke. Prekomjerna upotreba gnojiva također može dovesti do spaljivanja korijena i drastičnog smanjenja prinosa, stoga je važno pratiti upute za korištenje.
Osim toga, potrebno je pratiti i stanje biljaka krastavaca i redovito ih pregledavati kako bi se na vrijeme otkrile bolesti i štetnici. Ako se primijeti bilo kakvo oštećenje ili bolest, potrebno je poduzeti mjere za kontrolu štete. Također, važno je orezivati biljke kako bi se osigurao dobar protok zraka, smanjilo opterećenje na stabljikama i potaknuo rast novih plodova. Pravilna njega biljaka krastavaca pomoći će osigurati zdrave i obilne urode te će spriječiti probleme i oštećenja biljaka.
Zalijevanje
Zalijevanje krastavaca je vrlo važno kako bi se održala vlažnost tla i osigurala dobra kondicija biljaka. Postoje različite metode zalijevanja, a najčešće se koriste zalijevanje iznad tla i navodnjavanje kap po kap.
Zalijevanje iznad tla se najčešće koristi kod manjih vrtova ili kućnih biljaka. Ova metoda uključuje ravnomjerno zalijevanje tla oko biljke s vodom. U idealnom slučaju, tlo oko biljaka bi trebalo biti vlažno, ali ne previše natopljeno. Prekomjerna vlaga može uzrokovati truljenje korijena i druge probleme. Važno je paziti da se ne prskate lišće biljaka, jer vlaga na lišću može pogodovati razvoju bolesti.
Navodnjavanje kap po kap je učinkovitiji način zalijevanja krastavaca, jer osigurava ravnomjernu distribuciju vode bez rizika od prekomjerne vlage u tlu. Ova metoda uključuje postavljanje kapaljki ili crijeva za navodnjavanje izravno na tlo ispod biljaka. Kapaljke omogućuju kontroliranu isporuku vode izravno do korijena biljaka, što smanjuje gubitak vode putem isparavanja i osigurava ravnomjerno navodnjavanje cijele biljke.
Kod zalijevanja krastavaca, važno je paziti na vremenske uvjete i prilagoditi zalijevanje prema njima. Tijekom sušnih perioda ili vrućih dana, biljke krastavaca zahtijevaju više vode, dok tijekom kišnih razdoblja može biti potrebno smanjiti količinu vode. Redovito zalijevanje biljaka krastavaca osigurava zdrav rast biljaka i dobar urod.
Gnojidba
Gnojidba je važan dio njege biljaka krastavaca, a pravilna primjena gnojiva može značajno utjecati na kvalitetu i obilje plodova. Prije primjene gnojiva, potrebno je provjeriti pH vrijednost tla i prilagoditi količinu gnojiva prema specifičnim potrebama biljaka krastavaca.
Kod gnojidbe krastavaca, koriste se različite vrste gnojiva, a najčešće su to organska gnojiva poput komposta, stajskog gnojiva, biohumusa i drugih prirodnih izvora hranjivih tvari te mineralna gnojiva koja se mogu kupiti u trgovinama. Mineralna gnojiva mogu biti u tekućem ili čvrstom obliku, a njihova primjena ovisi o vrsti gnojiva i specifičnim potrebama biljaka.
Gnojivo se najčešće primjenjuje jednom tjedno ili svakih 10 dana, tijekom vegetacije. Količina gnojiva koja se primjenjuje ovisi o vrsti gnojiva i specifičnim potrebama biljaka, a pravilna količina se može pratiti prema uputama na pakiranju. Prekomjerna upotreba gnojiva može dovesti do spaljivanja korijena i drastičnog smanjenja prinosa, stoga je važno paziti da se gnojivo primjenjuje u pravoj količini.
Uz primjenu gnojiva, važno je također pratiti i pH vrijednost tla i po potrebi prilagoditi količinu gnojiva. Previsoka pH vrijednost može spriječiti apsorpciju hranjiva iz tla, dok preniska pH vrijednost može uzrokovati nepravilni razvoj biljaka i nedostatak hranjiva.
Presađivanje
Presađivanje krastavaca je važan korak u procesu uzgoja, a obično se provodi kada su sadnice narasle oko 10 - 15 cm i razvile 2 - 3 para listova. Prije presađivanja, potrebno je pripremiti zemlju i posude za sadnice.
Za presađivanje krastavaca, priprema se zemlja koja ima dobru drenažu i dovoljno hranjivih tvari za biljke te posude za sadnice, koje trebaju biti dovoljno velike kako bi se biljke mogle razvijati u njima dok ne budu spremne za presađivanje u vrt. Prije presađivanja, sadnice treba zaliti kako bi se olakšalo izvlačenje iz posuda i smanjio stres koji može prouzročiti oštećenja korijena. Zatim se pažljivo izvlače iz posuda i presađuju u pripremljene posude ili izravno u vrt. Sadnice se sade na dubinu koja je jednaka dubini na kojoj su bile u prethodnoj posudi ili u supstratu.
Nakon presađivanja, potrebno je redovito ih zalijevati i paziti da ne presuše tlo. Također, biljke treba zaštititi od prekomjernog sunca, a može se koristiti i pokrivač ili mreža za zaštitu od štetnika.
Pomlađivanje
Pomlađivanje krastavaca je proces kojim se uklanjaju stari i oslabljeni dijelovi biljke kako bi se potaknuo rast novih izdanaka i plodova, a provodi se tijekom cijelog razdoblja uzgoja krastavaca, posebno u razdobljima kada biljke rastu brzo i proizvode mnogo plodova. Ovaj proces pomaže u održavanju zdrave i snažne biljke te može poboljšati kvalitetu i količinu uroda.
Prilikom pomlađivanja krastavaca, prvo se pregledava biljka kako bi se pronašli stari i oslabljeni dijelovi, poput lišća koje je žuto ili uvelo. Ti dijelovi se potom odrežu oštrim škarama ili nožem, pazeći da se ne ošteti preostali dio biljke. Preporučuje se ostaviti barem jedan list i jedan izdanak na svakoj reznici kako bi se omogućio rast novih izdanaka.
Pomlađivanje krastavaca treba provoditi redovito, u razdobljima od 7 - 10 dana, a važno je i pratiti stanje biljke nakon svakog pomlađivanja kako bi se utvrdilo koliko se brzo oporavlja i koliko je otporna na stres.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje krastavaca je postupak kojim se uklanja višak plodova i cvjetova s biljke kako bi se omogućio bolji rast i kvaliteta preostalih plodova. Ovaj proces je važan jer previše plodova može dovesti do preopterećenja biljke i smanjenja kvalitete uroda.
Da bi se prorijedili krastavci, potrebno je pregledati biljku i pronaći plodove i cvjetove koji su preblizu jedan drugome. Preporučuje se ukloniti najmanje razvijene plodove, pazeći da se ne uklone preveliki i dobro razvijeni plodovi.
Prorjeđivanje krastavaca treba provoditi tijekom cijelog razdoblja uzgoja, posebno kada biljke postanu jako bujne i počnu proizvoditi veliki broj plodova. Redovito prorjeđivanje smanjuje mogućnost razvoja bolesti i štetnika i treba ga provoditi pažljivo i nježno kako se ne bi oštetila biljka. Preporučuje se korištenje steriliziranih alata, poput škara ili noža kako bi se izbjeglo unošenje bakterija u biljku. Također, nakon prorjeđivanja, važno je zalijevati biljke kako bi se smanjio stres i potaknuo rast preostalih plodova.
Rezidba
Krastavci su biljke koje se obično ne orezuju, ali u nekim slučajevima rezidba može biti korisna za poticanje rasta i povećanje prinosa. Rezidba se obično provodi kada su biljke već dobro razvijene i počinju se širiti i previše razgranati. U tom slučaju se uklanjanju svi bočni izdanci koji se razvijaju iz osnovne stabljike, što će omogućiti biljci da usmjeri veći dio svoje energije u rast glavnog stabljike i proizvodnju plodova. Također, potrebno je redovito uklanjati sve oštećene ili bolesne listove i izdanke, što će pomoći u sprječavanju širenja bolesti i štetnika.
Rezidbu treba provoditi pažljivo i nježno, kako se ne bi oštetila biljka, a preporučuje se koristiti sterilizirane alate za rezanje kako bi se spriječilo unošenje bakterija u biljku. Važno je napomenuti da rezidba nije uvijek neophodna i da će neke sorte krastavaca dobro uspjeti i bez nje, stoga je važno proučiti karakteristike sorte koja se uzgaja.
Zaštita od vjetra
Krastavci su biljke koje vole toplinu i vlagu i odgovaraju im zaštićena mjesta od vjetra. Prejak vjetar može slomiti i saviti stabljike i izdanke, a kod mladih biljaka može uzrokovati i isušivanje tla i isušivanje biljke. Stoga, ako se biljka nalazi na vjetrovitom mjestu, preporučuje se zaštita od vjetra postavljanjem zaštitnih ograda ili mreže. Zaštitna ograda može biti napravljena od drvenih letvica, bambusa ili drugog materijala koji može podnijeti vjetar.
Priprema za sljedeću sezonu
Priprema tla i zemlje za novu sadnju krastavaca treba započeti već u jesen i odvija se preko zime kako bi se osigurali optimalni uvjeti za rast i razvoj biljaka. Prije svega, važno je ukloniti sve ostatke od prošle sezone kako bi se spriječilo širenje bolesti i štetnika u tlu, a uključuje uklanjanje svih preostalih dijelova krastavaca, kao i uklanjanje korova i ostataka drugih biljaka koji bi mogli utjecati na rast i razvoj novih biljaka.
Nakon uklanjanja ostatka biljaka, potrebno je provesti duboko oranje tla, što će pomoći u razbijanju tvrdih grudica tla i poboljšati drenažu tla. Također, može se dodati kompost ili druga organska gnojiva kako bi se poboljšao sastav tla i dodali potrebni hranjivi sastojci za biljke.
Nakon toga, tlo treba ostaviti prekriveno na otvorenom, izloženo sunčevoj svjetlosti i mrazu, tijekom cijele zime. Mraz će pomoći u razbijanju tvrdih grudica tla i uništiti neke od štetnih mikroorganizama koji bi mogli utjecati na nove biljke. Također, ostavljanje tla prekrivenog omogućit će vremenu da prirodno očisti i obogati tlo.
Prije sadnje novih biljaka krastavca, tlo treba testirati kako bi se utvrdilo koje hranjive tvari su potrebne. Ovisno o rezultatima testa tla, možda će biti potrebno dodati neka gnojiva ili druge hranjive sastojke kako bi se osigurali optimalni uvjeti za rast i razvoj biljaka.
Bolesti
Postoji nekoliko bolesti koje mogu napasti biljku krastavca, a neke od najčešćih su plamenjača krastavca, pepelnica, trulež korijena, virus mozaika krastavca i antraknoza. Kako bi se spriječio napad ovih i drugih bolesti, važno je pratiti dobre prakse uzgoja, kao što su redovito održavanje higijene biljaka i tla, zalijevanje biljaka ispod lišća, izbjegavanje prekomjerne vlage te korištenje zdravog sjemena i tla. Ako se bolest pojavi, najbolje je odmah reagirati i primijeniti odgovarajuće tretmane, kao što su primjena fungicida ili uklanjanje zaraženih biljnih dijelova.
Plamenjača krastavca
Plamenjača krastavca je bolest koja može napasti biljku krastavca, a uzrokuje je gljivica Pseudoperonospora cubensis. Može napasti i druge biljke iz porodice tikvovki kao što su bundeva, tikvica, dinja i lubenica, ali i druge povrtne kulture kao što su rajčice, paprike, patlidžani i krumpiri.
Bolest se obično pojavljuje u vlažnim i toplim uvjetima, a simptomi uključuju smeđe mrlje na lišću i stabljikama. Kasnije, biljka može izgubiti lišće, a plodovi se mogu deformirati ili propasti. Razvija se u vlažnom okruženju i može se širiti kišom, vjetrom i zalijevanjem. Jedan od najboljih načina za sprječavanje plamenjače krastavca je osigurati dobru cirkulaciju zraka oko biljaka i izbjegavati prekomjerno zalijevanje.
Ako se biljke ipak zaraze, potrebno je odmah poduzeti mjere za sprječavanje daljnjeg širenja bolesti. Ovaj proces uključuje uklanjanje zaraženih dijelova biljke, korištenje fungicida i održavanje higijene tla i biljaka.
Pepelnica
Pepelnica je bolest koju uzrokuje gljivica Sphaerotheca fuliginea, a može napasti različite krastavce, tikvice, rajčicu, paprike, grah i grašak, ali i druge biljke poput ruža i vinove loze. Bolest se obično javlja u suhim i toplim uvjetima s niskom vlažnošću zraka, a simptomi uključuju sive ili bjelkaste mrlje na lišću i stabljikama koje se mogu proširiti na plodove. Kako bolest napreduje, biljka može oslabiti, a plodovi mogu postati manji i manje kvalitete. Razvija se na površini biljke, a njezin rast i širenje pogoduju suhim uvjetima i visokim temperaturama. Uzrokuje začepljenje sitnih otvora na lišću, koji reguliraju izmjenu plinova i vodenu paru što otežava biljci disanje i uzrokuje gubitak boje, sušenje i odumiranje dijelova biljke.
Jedan od najboljih načina za prevenciju pepelnice krastavca je održavanje optimalne vlažnosti zraka oko biljaka i izbjegavanje stajaće vode na lišću i tlu. Također je važno održavati higijenu biljaka i tla kako bi se spriječilo širenje gljivica. U slučaju zaraze, može se primijeniti fungicidni tretman kako bi se smanjila šteta, ali najbolje bi bilo odmah ukloniti zaražene dijelove biljke i spaliti ih kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti.
Trulež korijena
Trulež korijena krastavaca je bolest koju uzrokuju različiti patogeni, uključujući različite vrste gljivica i bakterija, a karakterizira je propadanje korijena i podzemnih dijelova biljke. Glavni simptom ove bolesti je promjena boje i teksture korijena koji se postupno raspadaju i postaju mekani i vodeni. Biljke s trulim korijenjem mogu izgledati slabo i blijedo, a lišće im se često smanjuje i suši. Obično napada krastavce, rajčice, paprike, luk, mrkvu i kupus.
Trulež korijena obično se razvija u tlu s visokom vlagom i niskom cirkulacijom zraka, što pogoduje razvoju patogena. Zbog toga je važno održavati optimalnu vlažnost tla i izbjegavati stajaću vodu, a korijene biljaka redovito pregledavati kako bi se na vrijeme uočili simptomi bolesti.
U borbi protiv truleži korijena krastavaca, važno je primijeniti preventivne mjere, poput osiguravanja dobrog drenažnog sloja u tlu i korištenja zdravog sjemena. Također, preporučuje se rotacija usjeva kako bi se spriječila nakupljanje patogena u tlu. U slučaju da se simptomi bolesti uoče, potrebno je ukloniti i uništiti zaražene biljke i tlo oko njih i dezinficirati alate koji su bili u kontaktu s bolesnim biljkama. Također, mogu se primijeniti i fungicidi koji će pomoći u smanjenju štete od patogena.
Virus mozaika krastavca
Virus mozaika krastavca je virusna bolest koja napada krastavce i druge biljke, poput rajčica, paprike i cvjetače. Ovaj virus uzrokuje karakteristične deformacije i mrlje na lišću biljaka te smanjuje njihovu kvalitetu i prinos. Virus se obično prenosi kukcima, kao što su lisne uši, tripsi i bijele mušice, a koji se hrane sokovima biljaka i prenose virus s jedne biljke na drugu. Također, virus može biti prenesen i mehanički, putem alata koji su korišteni na zaraženim biljkama ili rukama osoba koje su dodirivale zaražene biljke.
Simptomi virusa mozaika krastavca uključuju deformirano lišće, mrlje, žute pruge, zakržljavanje biljaka, manji prinos i lošiju kvalitetu plodova. Bolest se ne može izliječiti, a zaražene biljke treba ukloniti iz vrta kako bi se spriječilo širenje virusa na druge biljke.
Preventivne mjere koje se mogu poduzeti u borbi protiv virusa mozaika krastavca uključuju redovito uklanjanje korova i biljnih ostataka iz vrta, korištenje zdravog sjemena i biljaka te primjenu preventivnih tretmana protiv kukaca koji prenose virus. Također, važno je dezinficirati alate i ruke prije rada s biljkama kako bi se smanjio rizik od mehaničkog prijenosa virusa.
Antraknoza
Antraknoza je gljivična bolest koja uzrokuje pojavu mrlja na lišću, stabljikama i plodovima biljaka poput javora, hrasta, lijeske, paprike, rajčice i graha. Mrlje se obično pojavljuju na donjoj strani lišća i imaju tamno smeđu ili crnu boju. Uz napredovanje bolesti, mrlje se mogu proširiti na cijelo lišće, stabljiku i plodove, što može dovesti do propadanja i sušenja biljke. Obično se pojavljuje u vlažnim i toplim uvjetima te se može širiti kroz vodu, vjetar, kontaminirano sjeme ili tlo. Kada se bolest jednom pojavi u vrtu, može ju biti teško kontrolirati i prevenirati.
Da bi se spriječila pojava antraknoze na biljkama krastavaca, važno je primijeniti preventivne mjere kao što su redovito provjetravanje biljaka i vrta kako bi se smanjila vlaga, izbjegavanje preguste sadnje, primjena fungicida te korištenje zdravog sjemena. Također, važno je izbjegavati zalijevanje biljaka iznad razine lišća, a biljke treba redovito pregledavati i ukloniti zaražene dijelove kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti.
Štetnici
Neki od najčešćih štetnika koji napadaju krastavce su puževi, slatke krumpirove grinje, tripsi, lisne uši i bijele mušice. Kontrola štetnika na krastavcima može se postići primjenom preventivnih mjera kao što su uklanjanje korova, održavanje čistog vrta i primjena prirodnih ili kemijskih sredstava za suzbijanje štetnika. Važno je pratiti stanje biljaka i djelovati brzo ako se primijeti štetnik kako bi se spriječila šteta na biljkama i očuvao prinos.
Puževi
Puževi su česti štetnici koji napadaju biljke krastavaca, salate, kelja, blitve, kupusa, brokule, mahune, tikvica, jagode, cikle, mrkve, graha i krumpira i uzrokovati štetu na lišću i plodovima. Obično napadaju noću, a najbolji način za sprečavanje napada puževa je držanje vrta čistim i uklanjanje biljnih ostataka, mrtvih lišća i starih plodova.
Krumpirove grinje
Krumpirove grinje su mali insekti koji se hrane sokovima biljaka krastavaca, što može uzrokovati propadanje i sušenje biljke. Redovito zalijevanje i prskanje biljaka sapunskom vodom ili uljem neema može se pomoći u suzbijanju ovih štetnika.
Tripsi
Kukci iz roda tripsa su mali insekti koji se hrane lišćem i cvjetovima biljaka krastavaca što može dovesti do deformacija plodova i smanjenja prinosa. Kemijski insekticidi ili prirodni repelenti poput biljnih ulja mogu se primijeniti za suzbijanje tripsa.
Lisne uši
Lisne uši su mali insekti koji se hrane sokovima biljaka krastavaca što može dovesti do deformacija lišća i plodova, smanjenja prinosa i prijenosa bolesti. Redovito prskanje biljaka sapunskom vodom ili uljem neema pomoći će u suzbijanju lisnih uši.
Bijele mušice
Bijele mušice su mali insekti koji se hrane sokovima biljaka krastavaca, jagoda, šljive, jabuke, trešnje i grožđa što može dovesti do sušenja i propadanja biljke. Kemijski insekticidi ili prirodni repelenti poput biljnih ulja mogu se primijeniti za suzbijanje bijelih mušica.
Upotreba krastavca
Krastavac je povrće koje se često koristi u kuhinji za pripremu različitih jela, kao što su salate, sendviči, juhe i umaci. Osim toga, krastavac se koristi i u prehrambenoj industriji za proizvodnju konzervi, marinada, umaka i sokova. Također, ima široku primjenu u kozmetičkoj industriji zbog svog hidratantnog i umirujućeg učinka na kožu te se često koristi u proizvodima za njegu kože i kose. U poljoprivrednoj industriji, krastavac se uzgaja za tržište i koristi i za proizvodnju sjemena za daljnju uporabu u uzgoju. Konačno, krastavac ima i važnu ulogu u tradicionalnoj medicini, gdje se koristi za liječenje raznih zdravstvenih problema, poput visokog krvnog tlaka, artritisa i probavnih problema.
Berba
Berba krastavaca je važan korak u uzgoju ovog povrća koji može utjecati na njihovu kvalitetu i tržišnu vrijednost. Berba se obično provodi kada krastavci dostignu željenu veličinu i oblik, a ovisno o sorti i uvjetima uzgoja, može biti potrebno 2 - 3 tjedna od pojave prvih cvjetova do berbe plodova.
Prije berbe, potrebno je provjeriti zrelost krastavaca. Krastavci bi trebali biti tamnozeleno boje bez vidljivih tragova žutih mrlja ili propadanja, biti čvrsti na dodir, pravilnog oblika i veličine, ovisno o zahtjevima kupaca i tržišta.
Berbu krastavaca obično provode radnici u polju, a krastavci se pažljivo ručno beru kako bi se izbjeglo oštećenje ploda i biljke. Beru se u ranim jutarnjim satima ili kasno popodne kada su temperature niže, kako bi se izbjeglo pregrijavanje plodova i oštećenje biljke.
Tijekom berbe, krastavci se odrežu ili otkidaju s biljke, ostavljajući kratku peteljku na plodu kako bi se spriječila kontaminacija i produžila trajnost. Nakon berbe, krastavci se pažljivo sortiraju prema veličini, obliku i kvaliteti te se pripremaju za transport ili prodaju na tržištu.
Sušenje
Krastavci se ne mogu sušiti na uobičajen način kao što se suše druge vrste povrća, poput rajčica ili paprike. Razlog tome je visok udio vode u krastavcima, što bi moglo dovesti do razvoja plijesni, truleži ili drugih neželjenih mikroorganizama. Međutim, postoji jedan način sušenja krastavaca koji se koristi u nekim kuhinjama, a radi se isklučivo o sušenju krastavaca u dehidratoru na niskim temperaturama, što može rezultirati hrskavim i osvježavajućim zalogajem.
Prije sušenja, krastavci se najprije narežu na tanke kolutove ili trake i poslože u jednom sloju na pladnjeve dehidratora. Zatim se dehidrator stavi na nisku temperaturu i ostavi nekoliko sati da se krastavci osuše.
Važno je napomenuti da krastavci koji se suše na ovaj način neće imati isti okus kao svježi krastavci i da će izgubiti dio svojih hranjivih sastojaka zbog dugotrajnog procesa sušenja. Stoga se ova metoda obično koristi samo u nekim specijalnim jelima i ne može se smatrati uobičajenim načinom sušenja krastavaca.
Skladištenje
Skladištenje krastavaca igra važnu ulogu u održavanju njihove kvalitete i svježine nakon berbe. Pravilno skladištenje može produžiti vijek trajanja krastavaca, održati im hranjivu vrijednost i omogućiti veću tržišnu vrijednost. Prije skladištenja, krastavci se moraju pravilno pripremiti što uključuje sortiranje krastavaca prema veličini, obliku i kvaliteti te odbacivanje oštećenih ili prezrelih plodova. Krastavci se zatim pažljivo peru i suše kako bi se spriječila pojava plijesni i truljenja.
Nakon toga, krastavci se mogu skladištiti na nekoliko načina, ovisno o uvjetima skladištenja i vrsti krastavaca. Krastavci se mogu skladištiti na sobnoj temperaturi, ali samo nekoliko dana, jer će brzo izgubiti svoju svježinu i uginuti. Krastavci se mogu držati u hladnjaku na temperaturi od oko 10 - 12°C, što im može produžiti trajanje skladištenja na 1 - 2 tjedna.
Za duže skladištenje, krastavci se mogu držati u hladnjači na temperaturi od oko 7 - 10°C, uz relativnu vlažnost zraka 90 - 95%. U hladnjačama se krastavci obično drže na policama ili u košarama, gdje se prati temperatura i vlažnost zraka te se redovito provjerava stanje krastavaca.
Važno je napomenuti da se krastavci ne bi trebali skladištiti zajedno s drugim vrstama povrća ili voća, jer će tijekom skladištenja emitirati etilen koji može ubrzati proces zrenja i truljenja drugih vrsta povrća i voća.
Pripravci
Kulinarstvo
Krastavac je povrće koje je izuzetno popularno u kulinarstvu zbog svog osvježavajućeg i niskokaloričnog okusa te visokog sadržaja vode i vitamina. Krastavci se najčešće koriste sirovi, svježi i narezani na kolutiće ili kockice za pripremu raznih salata, sendviča i umaka. Također, se često koriste za pripremu juha i gazpacha, tradicionalnog španjolskog jela od hladne juhe od rajčice, krastavca i drugog povrća. U nekim kuhinjama, krastavci se konzerviraju u kiseloj marinadi i koriste se kao dodatak raznim jelima. Krastavac je također popularan sastojak u smoothiejima, sokovima i napitcima zbog svog osvježavajućeg okusa i zdravih svojstava.
Kozmetika
Krastavci se često koriste u kozmetičkoj industriji zbog svojih hidratantnih, protuupalnih i umirujućih svojstava, a pogotovo u proizvodima za njegu kože. Jedan od najčešćih načina korištenja krastavaca u kozmetičkoj industriji je u obliku svježeg soka ili ekstrakta krastavaca, koji se koriste u proizvodima za njegu kože lica. Može se koristiti i kao prirodni tonik za kožu lica koji pomaže u smanjenju vidljivosti pora, zaglađuje kožu i hidratizira je, u prirodnim gelovima i kremama za kožu koji imaju umirujuća svojstva i ublažavaju iritacije na koži.
Osim toga, krastavci se koriste i u proizvodima za njegu kose, posebice za njegu suhe i oštećene kose. Krastavac se može koristiti u obliku ulja, ekstrakta ili soka koji se nanosi na kosu kako bi se hidratizirala i zaštitila od oštećenja. Popularni su i u proizvodima za njegu očiju, poput hidratantnih krema i gelova za smanjenje tamnih podočnjaka i natečenosti oko očiju. Ekstrakti krastavaca sadrže vitamine, minerale i antioksidanse koji pomažu u smanjenju oteklina i poboljšanju cirkulacije krvi oko očiju.
Medicina
Krastavci se koriste u tradicionalnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava već dugi niz godina. Jedan od načina korištenja krastavaca u medicini je kao prirodni diuretik, što znači da pomažu u poticanju izlučivanja viška tekućine iz tijela. Stoga se mogu koristiti u liječenju edema, visokog krvnog tlaka i drugih problema povezanih s nakupljanjem viška tekućine u tijelu.
Krastavci također imaju protuupalna svojstva, što ih čini korisnim u liječenju stanja kao što su artritis, giht i drugi problemi sa zglobovima. Također, su bogati antioksidansima, što ih čini korisnim u prevenciji oksidativnog stresa i povezanih bolesti. Sok od krastavca također se koristi u liječenju kožnih problema poput opeklina, uboda insekata, osipa i drugih kožnih iritacija. Krastavci se koriste u obliku kompresa koji se nanose na zahvaćena područja kože kako bi se ublažila upala i smanjila iritacija.
U nekim dijelovima svijeta, krastavci se koriste u tradicionalnoj medicini za liječenje problema s probavom, poput nadutosti, zatvora i želučanih tegoba. Također, krastavci se koriste u nekim kulturama kao prirodni afrodizijak i za poboljšanje muške plodnosti.
Zanimljivosti
Krastavci su imali važnu ulogu u povijesti nekih zemalja i kultura. Primjerice, u Starom Rimu krastavci su se koristili kao liječenje oteklina i bolova u zglobovima, a u Kini su bili popularni među kineskim carevima koji su vjerovali da ih krastavci pomažu održati mladima i vitalnima.
Neki krastavci se uzgajaju isključivo za izložbe i natjecanja, a mogu narasti i do 1 m duljine. Ovi gigantski krastavci često su dio godišnjih izložbi u mnogim zemljama, a neki uzgajivači čak koriste posebne tehnike uzgoja kako bi postigli što veću veličinu.
Foto: Timpik / Pixabay
Odgovori