Jagoda (lat. Fragaria L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ružovki (Rosaceae) kojoj pripadaju i badem, ruža, ipak, šljiva i mnoge druge biljke. Naziv joj potječe od latinskog izraza fragum, što se prevodi kao jagoda, dok je fragrare mirisati. Ovakav naziv dobila je zbog svojeg izuzetno ugodnog mirisa. Osim mirisa, jagodu čini privlačnom i njen ukusan plod, koji je jedan od prvih voćnih plodova u proljeće.
Može narasti do 30-ak cm u visinu, a odgovara joj otvoreni prostor i toplina. Razmnožava se sjemenom, dijeljenjem grmova i vriježe te cijepljenjem. Cvatnja i berba joj ovise o sorti.
Vrtna jagoda (lat. Fragaria x ananassa Duch) je trajna biljka koja bez problema prezimljava na bilo kojem tlu u našem podneblju, jer je otpornija na hladnoću nego na topline, tj. vrućinu. Ako je uzgajate preporučuje se posaditi ju na položaj gdje će uživati u toplini i puno svjetlosti gdje će biti zaštićena od izravnog sunca i vjetra.
Raste grmoliko, a relativno je niskog rasta. Imaju dvospolni cvijet pravilnog oblika i promjera 2 - 3 cm. Cvijet se sastoji od čaške s lapovima i vjenčićima te 5 bijelih latica. Plod je nepravilnog oblika, crvene boje, a veličina varira.
Vrtna jagoda je zapravo hibrid nastao 1750. godine u Bretanji križanjem sjevernoameričke i čileanske jagode.
Jagoda se može uzgojiti na vrtu, ali i u teglama na balkonu. Za uzgoj nije potrebno puno mjesta, dok god su zadovoljeni klimatski uvjeti sadnje, prvenstveno obilje topline.
Uzgoj se preporučuje i početnicima, s obzirom na to da je dosta lagan i jednostavan. Ne iziskuju pretjerani trud, a nagradit će vas s obilnom količinom plodova i do nekoliko godina zaredom. Ipak, s godinama njihova rodnost znatno opada, pa ih je potrebno mijenjati u prosjeku svake četiri godine. Ako ih uzgajate iz profesionalnih razloga, promjena je potrebna i češće, u prosjeku svaku drugu godinu.
Uz vrtne jagode, za sadnju su popularne i sve češće šumske jagode (lat. Fragaria Vesa), koje se inače mogu pronaći u prirodi uz šumske puteve, staze i livade. Razlika među ovim vrstama je u veličini ploda i drugačijem mirisu.
Srodnici
Vrste jagoda
Najčešća podjela jest na mjesečarke i jednorotke (rane, srednje i kasne).
Najčešće se sade jagode jednorotke s prinosom u svibnju i lipnju, a za kućni vrt se ipak najčešće biraju mjesečarke koje daju prinos u većem rasponu mjeseci (od svibnja sve do rujna).
Alba
Alba je sorta kratkog dana, uzgojena 1995. godine u Italiji. Uspravnog je i srednje uzdignutog raste te vrlo visoke produktivnosti rađanja. List je tamno zelene boje srednje veličine, a cvijet velik. Cvatnja je obilna, a plodovi ujednačeni i krupni, sjajne crvene boje i pravilnog izduženog oblika. Alba je također vrlo aromatična i čvrsta, a vrijeme dozrijevanja je vrlo rano. Tolerantna je na većinu bolesti jagoda zbog čega se smatra idealnom za uzgoj.
Arosa
Arosa je zahtjevnija sorta koja najbolje uspijeva u kontinentalnim dijelovima Europe. Voli hladnija područja, uspravnog je rasta i srednje gustoće. Produktivnost rađanja je visoka, a lišće svjetlo zelene boje i srednjeg intenziteta. Dozrijeva vrlo rano, a plod je pravilno konusan i svijetlo crvene boje. Rađa dva puta godišnje. Prvi plodovi su srednje veliki, izduženog oblika, dok su drugi uravnoteženi, slatki i imaju intenzivan miris. Omogućuje višetjednu berbu i obično se uzgaja u tresetu.
Clery
Kao i Arosa, Clery je sorta koja voli hladnija područja, stoga je pogodna za uzgoj na kontinentalnim područjima. Srednje je jake gustoće, a listovi su srednje do jako svijetli. Produktivnost rađanja je velika i dozrijeva vrlo rano. Plod je jarko crvene boje, izduženog oblika i otporan na transport. Izuzetno je tolerantna na bolesti koje napadaju jagode.
Dora
Dora je talijanska sorta kojoj pogoduje uzgoj na otvorenom. Plodovi su čvrsti, izduženog konusnog oblika i krupni. Pogodna je za skladištenje.
Diamante
Kompaktna i visoka jagoda mjesečarka koja je posebno otporna na bolest pepelnicu, ali osjetljiva na antrakozu. Uspravnog je rasta, a plodovi su izduženi, pravilni i veliki, narančasto crvenkaste boje. Posebno je poznata po svojoj produktivnosti i rađa u periodu od kraja ljeta do kraja jeseni.
Elsanta
Elsanta je sorta s visokom produktivnošću, osjetljiva na Fitoftoru i Verticillium, ali otporna na pepelnicu, botritis i mraz. Cvate jako rano, a cvjetovi se formiraju ispod listova. Plod je pravilnog okruglog oblika, zelenkaste do svijetlo crvene boje i tvrd. Slatko kiselog i sočnog okusa. Teže ju je uzgajati zbog čega ima višu tržišnu vrijednost.
Madeleine
Sorta koja je idealna za uzgoj na težim i siromašnim tlima. Izuzetno ima visoku produktivnost, listovi su intenzivno zelene boje, a rast gust i poluuspravan. Dozrijeva vrlo rano, a plod je ujednačen, krupan, izdužen i vrlo privlačnog izgleda. Meso ploda je žarko crvene boje i vrlo čvrsto.
Marmolada
Marmolada je sorta jagode koja ima srednje gusto i tamno zeleno lišće. Cvatnja je dugotrajna i obilna te je otporna na niske temperature. Dozrijeva vrlo rano, u svibnju, a plodovi su pravilni, srednje veliki, spljošteni u sredini i šiljasti na vrhovima. Meso je aromatično, srednje kiselo, čvrsto i crveno. Pogodna je za uzgoj u kontinentalnom području i pokazala se idealnom za različite uvjete uzgoja.
Maya
Sorta kratkog dana, pomalo raštrkanog rasta i visoke produktivnosti. Cvate obilno, a dozrijeva rano. Plodovi su pravilni, krupni i izduženi. Osjetljiva je na manipulativni način uzgoja. Meso je odličnog okusa, srednje čvrstoće i sjajne crvene boje. Vrlo je privlačna za uzgoj zbog izduženog oblika plodova i visoke produktivnosti. Osjetljiva je na alternariju, a otporna na antraknozu.
Miss
Miss je sorta dobivena križanjem sorti Comet x Honeoye x Dana. Srednje je bujnog rasta, a lišće je svjetlo zelene boje, eliptičnog oblika i veliko. Cvat je srednje dug, a cvijet hermafroditan. Plod je izduženog oblika, jednolično crvene boje koju zadržava sjajnom čak i nakon dužeg čuvanja u hladnjačama. Slatkog je okusa i ugodne arome. Pogodna je za uzgoj samo na novim tlima.
Queen Elisa
Sorta nastala križanjem USB35 i Miss. Srednje je bujnog rasta s puno listova koji su srednje veliki do veliki i izražene zelene boje. Cvate vrlo rano, a plodovi su sjajno crvene boje i ukusni. Pogodna je za uzgoj na kontinentalnim područjima Europe.
Raurica
Otporna sorta kojoj ne može naškoditi ni ekstremna hladnoća. Cvate dugo i kasno, a plod je svjetlo crvene boje, velik i konusan. Meso je srednje slatko i među kasnijim je sortama koje uzgajivači radije biraju kao alternativu lošem uzgoju drugih sorti.
Uzgoj jagoda
Kod uzgoja je važno da se biljke redovito čiste od korova, a uputno je i postaviti malč od pšenične slame. Ako se sade u područjima gdje mogu biti uništene utjecajem vjetra, potrebno ih je zaštititi pojasom svakih 120 do 200 m. Ako su posađene na foliji, potrebno ih je redovito prihranjivati, do 5 puta u vrijeme vegetacije. U nastavku se nalaze savjeti i upute za optimalne uvjete uspješnog uzgoja jagoda.
Tlo
Jagode trebaju kiselo tlo između 5,5 i 6,9 pH. Ako je vaše tlo neutralno do alkalnog, možete ga mijenjati, napraviti povišene gredice ili posaditi svoje jagode u velike posude napunjene dovoljno kiselom mješavinom zemlje.
Prije izmjene tla i sadnje jagoda, test tla pomaže vam odrediti koji su uvjeti potrebni za prilagođavanje pH tla. Iako možete zvati stručnjaka da vam testira tlo, dostupni su i testovi za testiranje tla koje možete kupiti i poljoprivrednim trgovinama.
Najbolje je testirati tlo u jesen nakon što ga očistite od prethodno posađenih kultura. Pomoću lopatice iskopajte rupu i uzmite svoje uzorke tla s dna rupe. U čistu šalicu stavite 1 - 3 žličice tla. Prije dodavanja jednake količine destilirane vode uklonite biljne krhotine. Snažno promiješajte vodu i zemlju; zatim ostavite otopinu da stoji 30 minuta.
Filtrirajte otopinu kroz filter za kavu u novu, čistu šalicu. Umočite testnu traku za testiranje pH tla u tekućinu i provjerite boju prema tablici koju ste dobili uz set za testiranje. U velikim vrtovima ponovite test na nekoliko mjesta.
Jagode se plitko ukorjenjuju, tako da je izmjena tla 6 - 12 cm dovoljna za stvaranje idealnih uvjeta. Ako izmijenite tlo u jesen radi proljetne sadnje, možete dodati elementarni sumpor koji će zakiseliti tlo prema uputama na sredstvu. Ako je vaše tlo pjeskovito, smanjite količinu sumpora za jednu trećinu, a ako je teška glina, sumpor povećajte za jednu polovinu.
Željezni sulfat, aluminij sulfat ili amonijev sulfat također se mogu koristiti za zakiseljavanje tla. Pažljivo slijedite upute za pakiranje kod primjene ovih proizvoda i prilagodite količine prema rezultatima ispitivanja tla.
Osim dodavanja sumpora i sulfatnih proizvoda, dobro razgrađen kompost od stajskog gnojiva, borovih iglica i tresetne mahovine, kada se kopaju u tlo, dodaju organsku tvar čime se dodatno obogaćuje. Posebno je korisno u pješčanim tlima jer kompost pomaže u zadržavanju vlage, dok organske tvari u teškoj glini pomažu u prozračivanju tako da se bolje isušuje.
Ako je vaše tlo izuzetno kamenito ili alkalno ili se loše isušuje, sadnja jagoda u podignute gredice ili tegle može biti rješenje za vaše probleme s tlom. Svoju mješavinu tla možete pomiješati kombinirajući kompost, grubi pijesak, tresetnu mahovinu i perlit. Napravite ispitivanje tla na vašoj mješavini; zatim po potrebi dodajte gnojiva formulirana za biljke koje vole kiselinu.
Klima
Kako smo i ranije spomenuli, jagodama odgovara topli i prozračan otvoreni prostor s velikom količinom svjetla, no ne i izravnog izlaganja sunčevoj svjetlosti. Kod sadnje važno je paziti da ih se ne posadi na lokaciju gdje su česti udari jakog vjetra i dotok hladnog zraka. Potrebno je što je moguće više zaštititi ih od vjetra.
Ako sadite razne sorte, dobro je prilikom sadnje odabrati južni položaj, gdje će jagoda roditi do 10-ak dana prije nego li na sjevernim položajima. Na sjevernim područjima jagode su izložene kasnom mrazu u proljeće, što negativno djeluje na njihov rast i razvoj. Ovakvi sjeverni te istočni položaji koriste se samo kod srednje rastućih jagoda, a ravničarski sjeverni položaji za one kasne koje cvjetaju kasnije te su tako zaštićene od mrazova.
Biljka jagode dosta je otporna na niže temperature te lako prezimljava i na temperaturama do -18°C. Krajem zime je ipak nešto osjetljivija, pa temperature u minusu mogu negativno utjecati na nju. Cvijet može stradati i na blago negativnim temperaturama.
Vrijeme sadnje
Idealno vrijeme za sadnju jagoda je nakon što prođe mogućnost od pojave mraza, u rano proljeće, obično u ožujku ili travnju.
Budući da cvjetaju i daju plodove sve do listopada, uspješno možete saditi većinu sorti jagoda tijekom cijele godine. Zapravo se često preporučuje da prve godine otkinete cvjetove kako bi se zadržale hranjive tvari koje bi u suprotnom otišle u proizvodnju voća, pa će se umjesto toga stvoriti snažniji korijenski sustav. Ovime osiguravate obilniju berbu sljedeće godine. Dakle, ako nemate namjeru imati berbu prve godine, možete saditi bilo koju vrstu jagoda u ožujku, travnju, svibnju i lipnju. Sadnja u zemlju ljeti postaje problematičnija jer intenzivna vrućina stvara toliko stresa za biljke, no nije nemoguće.
Slaganje kultura
U zaštitu jagoda najbolje je posaditi šljive, višnje, kukuruz, suncokret ili ribiz. Da biste smanjili probleme s bolestima, izbjegavajte sadnju na tlima gdje su nedavno uzgajane rajčice, krumpir, patlidžani, paprika ili dinja.
Dobri biljni susjedi jagodama:
- Boražina - ova biljka je dobar izbor za sadnju uz jagode, s atraktivnim cvjetovima koji privlače oprašivače i korisne insekte, jačaju biljku jagode da bude otporna na bolesti. Mnogi vrtlari tvrde da boražina čini jagode još slađima.
- Češnjak i luk - oštar miris češnjaka, luka i ostalih članova porodice Allium izvrsni su biljni susjedi jagodama jer odvraćaju insekte od gozbe sočnim plodovima.
- Timijan - posadite timijan oko jagode kako bi odvratio crve. Timijan također privlači muhe i korisne insekata koji se hrane štetnicima, kao što su lisne uši, tripsi i gusjenice.
- Zelena salata i špinat - mnogi vrtlari vjeruju da sadnja zelene salate i špinata uz jagode povećava produktivnost sve tri biljke.
- Grah - mahunarke su prirodni proizvođači gnojiva koji sadrže dobre bakterije koje obogaćuju tlo dušikom.
- Kopar, komorač, korijander, menta i kadulja - ovo začinsko bilje izvrsni su susjedi jagodama jer pomažu u tjeranju puževa i ostalih štetočina. Imajte na umu da neko bilje, posebno metvicu, treba saditi u posudama jer su biljke invazivne i brzo se šire.
- Kadifa - jagode i kadife odlično se slažu, a karakteristična aroma cvjetanja obeshrabruje štetnike da se približe vašim jagodama.
Faza mirovanja
Jagoda prolazi kroz različite faze rasta i razvoja, uključujući vegetativni rast, cvjetanje, formiranje ploda i fazu mirovanja. Faza mirovanja kod jagoda obično se javlja u jesen i zimi, kada se biljka priprema za zimu i zaustavlja se rast. Tijekom ove faze, jagode ulaze u stanje mirovanja i usporavaju svoj metabolizam kako bi preživjele nepovoljne uvjete kao što su hladnoća i nedostatak svjetla.
U ovom periodu, jagode ne rastu i ne stvaraju plodove, već se pripremaju za budući rast i razvoj. Biljke su manje osjetljive na nedostatak vode, ali zahtijevaju zaštitu od mraza i ekstremno niskih temperatura. Tijekom faze mirovanja, preporučuje se smanjiti zalijevanje i prestati s gnojidbom kako bi se biljke pripremile za zimu i spremile hranjive tvari u korijenje. Nakon što prođe faza mirovanja, biljke će opet krenuti u rast i formiranje novih plodova.
Sadnja jagoda
Kod sadnje je važno pripaziti da sadite isključivo zdrave sadnice s tri do pet listova i razvijenim sustavom korijena. Žile je potrebno skratiti te ih onda potopiti u mješavinu goveđeg gnoja i zemlje. Druga opcija je dodati hormon koji će poboljšati formiranje žila. Imaju veliku osjetljivost na dubinu sadnje, pa se preporučuje da ih se sadi plitko, na način kako su i bile posađene u rasadniku.
Ako ih sadite ljeti, najbolje je uzeti sadnice od prošle godine te ih posaditi krajem srpnja.
Sadnja se vrši u redovima s razmakom između redova od 60-ak cm, dok je u samom redu razmak otprilike 30-ak centimetara. Potrebno je odmah stvoriti plitke braze za navodnjavanje biljaka. Biljkama jagode potrebno je mnogo vode kako bi se korijen pravilno razvijao te kako bi se ostvarila kvaliteta i dobar, visoki prinos jagoda. S obzirom na činjenicu da se sade u gusti sklop, potrebno je da tlo bude nešto veće vlažnosti od otprilike 80%.
Priprema tla
Kao i kod sadnje svih biljaka, važno je prvo dobro pripremiti tlo. Ako tlo nije plodno, dodaje mu se stajski gnoj (u ovom slučaju cca 15 t/ha). U nedostatku humusa u tlu ta količina povećava se na cca 30 t/ha. Postoji i opcija sadnje biljaka pogodnih za zelenu gnojidbu u periodu od dvije godine prije sadnje jagoda na određeno tlo. Potrebno je prije sadnje uništiti sav korov te rigolati tlo na dubinu od 30-ak cm. Nakon toga se treba dodati organsko gnojivo (300 - 600 kg).
Jagodi najviše odgovara plodno tlo bogato humusom s pjeskovito-ilovastom strukturom te pH vrijednosti između 4,5 i 6,3. Tlo mora biti dobro drenirano te dovoljno duboko da bi se korijen biljke razvijao na pravilan način.
Važno je napomenuti da im ne odgovara sadnja na tlu na kojem su sađene neke biljke poput rajčice, graška, kukuruza ili repe. Napadaju ih isti nametnici kao u slučaju navedenih biljaka te je uputno izbjegavati sadnju ovih biljaka na istom tlu. S druge strane, pogoduje im sadnja na tlu na kojem su posađeni češnjak ili kopar. Češnjak je štiti od štetnika, dok kopar čak i poboljšava okus. Od predusjeva preporučuju se neke mahunarke, dinja, lubenica i žitarice.
Sadnja sadnice
Sadnice jagoda rastu iz sitnih sjemenki jagoda i, posljedično, započinju svoj život kao vrlo male biljke. To ih čini ranjivim na oštećenja od vjetra i elemenata, kao i grubo rukovanje potencijalno smrtonosnim. Dakle, prije nego što krenete sa sadnjom sadnica, važno je razumjeti kako postupati sa sadnicama.
Prvo, najbolje je uopće ih ne dirati dok nisu izrasle iz mladica u malu biljku s više listića. Zatim, ako je sjeme posađeno u mješavinu za sadnju sjemena, najbolje je potpuno izbjegavati diranje vegetativnih dijelova biljaka. Ako se vegetativni dio mora dodirivati, ako je moguće, izbjegavajte dodirivanje stabljike. Biljke jagoda nemaju potporno drveno tkivo. Dakle, nepotreban pritisak na "stabljiku" može dovesti do gubitka fotosinteze. Bolje je biti vrlo nježan i saditi ih s posudicom u kojoj su posađene (moguće je kupiti biorazgradive posudice u koje možete saditi sjeme, a zatim ih cijele posaditi u zemlju bez nepotrebnog diranja biljke, a posudice će se razgraditi u zemlji).
Dan prije nego što posadite sadnicu u zemlju, zalijevajte tlo tamo gdje ih planirate posaditi kako bi održali dovoljnu vlažnost tla.
Nakon što učinite gore navedeno, sadnice jagoda spremne su za sadnju! Kad sadite sadnice jagoda, pripazite da ih sve držite u hladu dok ne budete spremni da svaku stavite u zemlju. Prvo iskopajte rupu, izvadite biljku iz njenog spremnika za klijanje i stavite je u zemlju tako da kruna bude na razini zemlje. Ako je oštećen dio korijena, možete ga pažljivo odrezati sitnim škarama.
Ako su vaše sadnice jagoda posađene i klijale u tresetnim posudama, oštrim nožem izrežite "X" na dnu posude (budite oprezni!) kako biste korijenima omogućili neometan razvoj iz posude za klijanje u okolno tlo.
Uzgoj u vrtu
Jagode dnevno trebaju najmanje 8 sati sunca, a više vole blago kisela tla s pH između 5,5 i 6,8. Ako su tla na vašem području prirodno alkalna, najbolje je uzgajati jagode u bačvama ili u drugim uzdignutim spremnicima napunjenim vrhunskom zemljom obogaćenom kompostom. Jagode se također mogu saditi u teško glineno tlo koje bi trebalo biti dopunjeno kompostiranim lišćem i potpuno suhom piljevinom. Ako je vaše tlo pjeskovito, jednostavno ga kultivirajte kako biste uklonili korov i pomiješajte ga s bogatim slojem komposta ili stajskog gnojiva.
Mnoge sorte jagoda daju mnoštvo mladica, pa ih je najbolje saditi na razmak od 18 cm. Međutim, postoji nekoliko sorti koje daju malo izdanaka, a njih možete saditi na udaljenosti od 6 cm. Svakako postavite biljke tako da su njihovi korijeni dobro prekriveni zemljom, a središnji pupoljak izložen svjetlu i svježem zraku. Imajte na umu da ako zakopate "krošnju" jagode, biljka bi lako mogla istrunuti. Dobro ih zalijevajte, a bilo koja vrsta malčanja - od borovih iglica do usitnjenog lišća - održavat će tlo vlažnim.
Uzgoj u plasteniku
Postoji ogromna razlika između okusa kupljene jagode u supermarketu i domaćih jagoda. Zato je jagoda jedna od najpopularnijih voćnih vrsta koje sadimo u vrtu. Ali što je s proizvodnjom jagoda u plasteniku? Možete li uzgajati jagode u plasteniku? Svakako možete, iako ćete trebati obratiti pažnju na biljke koje ste odabrali i biti sigurni da razumijete prednosti i nedostatke uzgoja jagoda u stakleniku prije nego što se bacite na posao.
Ako želite pokušati uzgajati jagode u plasteniku, otkrit ćete da postoje mnoge prednosti. Sve plasteničke jagode su, po definiciji, zaštićene od naglih i neočekivanih padova temperature. Prije nego što biljke procvjetaju, treba održavati optimalnu temperaturu od 15°C i što više sunčeve svjetlosti tijekom plodovanja.
Za najbolju proizvodnju jagoda iz plastenika smjestite ga na mjesto na kojem dopire izravno sunce. Uzgoj jagoda u plasteniku također smanjuje štetu od štetočina. Međutim, savjetuje zajednički uzgoj s pčelama koje će pomoći jagodama pri oprašivanju.
Za uzgoj jagoda u plasteniku, morat ćete voditi brigu o odabiru zdravih biljaka. Kupite sadnice bez bolesti u uglednim rasadnicima. Posadite pojedinačne biljke jagoda u uzdignute gredice napunjene tlom s visokom količinom organske tvari. Jagode zahtijevaju dobro drenirano tlo, stoga budite sigurni da na gredicama ili vrećama za uzgoj ima puno rupa za drenažu. Regulirajte temperaturu tla malčiranjem slamom.
Navodnjavanje je neophodno za svu proizvodnju jagoda, jer biljke imaju plitko korijenje. Redovito zalijevajte biljke ili instalirajte sustav navodnjavanja. Također je potrebno prihranjivati biljke gnojivom svakih nekoliko tjedana dok se cvjetovi ne otvore.
Uzgoj u posudama
Osim na otvorenom (npr. u vrtu) jagode je moguće uspješno uzgojiti i na balkonima, pa čak i prozorima. Potrebno je posaditi ih u posude na razmak od 20-ak cm te redovito zalijevati. važno je smjestiti ih na toplo i otvoreno mjesto s dovoljno sunca i dobrim protokom zraka. Dobro podnose temperature do 35°C, no ipak treba malo pripaziti prilikom smještaja u tople prostore. Ako su smješteni na mjesto gdje su direktno izložene sunčevoj svjetlosti, potrebno ih je češće zalijevati.
Uzgoj jagoda na folijama
Jagode se mogu posaditi i u gredice sa širinom od pola metra te humcima visine 20-ak centimetara. Gredice se nakon presađivanja prekrivaju crnom folijom. Ovako uzgojene jagode sade se od srpnja do druge polovice rujna. Tlo se prekriva folijom te se na foliji rade otvori širine 5 cm s udaljenošću od 40-ak cm između otvora. Razmaci između otvora i biljaka u redu su 20-ak cm.
Prednosti uzgoja jagoda na foliji
Uzgoj jagoda na foliji sprječava rast korova, zbog nemogućnosti prolaska svjetlosti kroz crnu foliju. Povećava se toplina i vlažnost tla. Također, sprječava se truljenje jagoda te ujedno i njihova kvaliteta. Plodovi uglavnom sazru nešto ranije, u prosjeku do 3 dana. Prinos je veći do čak 30 posto u odnosu na klasični princip uzgoja.
Uzgoj u mini tunelima
Uz opciju uzgoja na folijama, jagode je također dosta uputno i uzgajati u malim tunelima, gdje su zaštićene od vremenskih prilika (prvenstveno proljetnih mrazova) te tako puno ranije razvijaju plodove.
Uzgoj na povišenim gredicama
Uzdignute gredice idealne su za jagode kojima je važna drenaža. Jagode neće tolerirati korov, a uzdignute gredice također pomažu da trava ne raste u području sadnje. Jagode su trajnice koje trebaju bogato tlo s puno organske tvari i blago kiselog pH (između 5,5 i 6,5). U vrijeme sadnje obavezno dodajte kompost i tresetnu mahovinu ili čak i granulirana gnojiva.
Održavanje i njega
Najbolje što možete učiniti za svoje novo zasađene jagode je da uklonite svo cvijeće i izdanke prvih šest tjedana rasta biljke. To će omogućiti biljkama da ulože svoju energiju u razvoj korijenskog sustava i općenito se etabliraju tako da mogu biti produktivne godinama koje dolaze. Izdanke možete presaditi.
Navodnjavanje je obvezno na početku cvjetanja, u vrijeme zrenja i nakon što se obavi berba. Navodnjavanje je svakodnevno do berbe, a tijekom berbe je uputno navodnjavati svaki drugi dan. Navodnjavanje se može vršiti na nekoliko načina - umjetnom kišom tj. orošavanjem ili navodnjavanjem kap po kap.
Gnojidba
Jagode je potrebno prihraniti s puno dušika u rano proljeće i opet u kasnu jesen. U idealnom slučaju prije sadnje pripremite tlo dodavanjem komposta ili stajskog gnoja što će vam omogućiti da smanjite ili uklonite količinu dodatnog gnojiva koje biljke trebaju. Inače, gnojivo za jagode može biti i komercijalno (bilo koje organsko gnojivo) u omjeru 10:10:10 hrana ako planirate organski uzgoj.
Ako koristite 10:10:10 metodu gnojiva za jagode, osnovno pravilo je da dodate 1 kg gnojiva po 20 m2 mjesec dana nakon što su prve jagode posađene. Jagode starije od godinu dana gnojite jednom godišnje nakon što biljka urodi plodom, sredinom do kraja ljeta, ali definitivno prije rujna. Upotrijebite 1/2 kilograma na 6 m2.
Za jagode koje rađaju u lipnju, izbjegavajte gnojidbu u proljeće, jer može rezultirati povećanim rastom lišća što može samo povećati učestalost bolesti i rezultirati mekanim plodovima koji su osjetljiviji na trulež voća, što zauzvrat može smanjiti vaš ukupni prinos.
Sorte koje rađaju u lipnju gnojite nakon posljednje berbe u sezoni s 1 kg na 20 m2. U oba slučaja gnojivo nanesite oko baze svake biljke i zalijte vodom te nastavite s regularnim navodnjavanjem.
Ako ste odabrali organski uzgoj jagoda, ne koristite svježi stajski gnoj.
Razmnožavanje
Jagode se razmnožavaju na više načina:
- sjemenom
- dijeljenjem grmova ili vriježe
- cijepljenjem
Nakon sjetve, dodaje im se kompost i pijesak te počinju klijati kroz period od dva tjedna. Cijepljenje se obavlja samo u izvanrednim okolnostima, poput nepoznatog virusnog oboljenja biljke. Dijeljenje grmova vezano je za krupnije sorte jagode koje ne daju vriježe. Najčešći način je dijeljenjem vriježe. Na svakoj vriježi razvijaju se pupovi od kojih nastaju sadnice.
Presađivanje
Općenito, etablirane biljke će proizvoditi najveće i najviše jagoda. Potrebno je neko vrijeme da se biljka jagode dobro ukorijeni i rađa maksimalno, tako da računajte na to da su 2. i 3. godina godine u kojima je biljka jagoda najproduktivnija. Neke sorte i dalje će rađati izuzetno dobro u četvrtoj godini, ali većina će početi gubiti djelić svoje "vitalnosti" nakon 3. godine.
Da bi korijen većine etabliranih biljaka jagoda ostao netaknut, obično je najbolje presaditi izbojke, a proljeće je najbolje vrijeme za presađivanje u zemlju. S obzirom na to da će trebati neko vrijeme da se biljke ojačaju, prethodni manji usjev tijekom sljedeće vegetacijske sezone nakon sadnje osigurat će mnogo veće urode u sljedećim godinama.
Ako želite presaditi izbojke koji su se već etablirali, pažljivo kopanje mlađih biljaka trebalo bi obaviti na jesen. Kraj kolovoza je obično najbolje vrijeme za presađivanje jagoda. Međutim, u toplijim područjima, presađivanje se može obaviti i u rujnu. U mnogo hladnijim klimama, presađivanje se može obaviti i ranije.
Presađivanjem jagoda krajem kolovoza, prinosi dobiveni tijekom sljedeće vegetacijske sezone bit će maksimalni. Imajte na umu, međutim, da sadnjom jagoda u vrijeme vegetacije (pod uvjetom da su dobro zalijevane) mogu uspješno rasti u bilo koje vrijeme, ali presađivanje istih tijekom vrućih ljetnih mjeseci ostavit će neke posljedice na biljku.
Važno je znati kako pravilno presaditi biljke jagoda kako se ne bi nepotrebno oštetile i stres za biljke bio minimalan.
Kako presaditi jagode
- Prvo pripremite svoju novu lokaciju. Provjerite je li sunčano, bogato pjeskovito ilovasto tlo, dobro drenirano s blago kiselim pH, i je li općenito dobro prilagođeno za sadnju jagode
- Odaberite biljke jagoda koje ćete presaditi. Općenito, najbolje je presaditi utvrđene, mlade izdanke koji su stari samo nekoliko mjeseci. Odaberite samo biljke koje izgledaju zdravo i prije presađivanja uklonite sve cvjetne pupoljke i oštećene listove.
- Odaberite tvar ili materijal koji će zadržavati vlagu korijena dok se ne presadi u zemlju. Treset i mahovina su vjerojatno najbolje opcije, ali nešto jednostavno kao mokri papirnati ručnici bit će dovoljni. Vrlo je važno održavati korijenje jagoda vlažnim tijekom postupka presađivanja.
- Iskopajte odabrane i pripremljene izdanke. Vodite računa da iz zemlje uklonite što više korijena biljke jagoda (tako da većina korijena ostane pričvršćena za biljku).
- Nakon što korijen izvadite iz zemlje, navlažite ga i obložite odabranim materijalom za vlaženje.
- Presadite jagode na novo mjesto i pokušajte ih sve posaditi u isto vrijeme. Nakon što se svaka biljka nalazi u zemlji na svom novom mjestu, temeljito je zalijte prije presađivanja sljedeće odabrane biljke jagoda. To minimizira stres i povećava vjerojatnost uspjeha. Čekanje da se presade sve biljke prije zalijevanja može uzrokovati nepotrebno uvenuće biljke.
Pomlađivanje
Jagode su višegodišnje biljke, a pomlađivanje se odnosi na postupak osvježavanja starih jagodnih biljaka kako bi se poboljšao prinos i kvaliteta plodova. Ovaj postupak se obično provodi nakon treće godine uzgoja, kada se biljke počinju iscrpljivati i proizvoditi manje plodova. Postoje različiti načini pomlađivanja jagoda, a najčešći su podjela biljaka i orezivanje starih listova.
Pomlađivanje jagode se provodi tako da se matična biljka pažljivo izvadi iz tla, podijeli na manje dijelove nožem te se sadnice ponovno zasade u tlo. Ovaj postupak omogućuje svakoj novoj sadnici da razvije snažan korijenov sustav i dobro se ukorijeni u tlo, što osigurava bolji rast i prinos.
Orezivanje starih listova je još jedan postupak pomlađivanja jagoda, a obično se radi u proljeće nakon što biljke počnu izbijati iz zemlje. Stari i oštećeni listovi se odstranjuju, a preostali listovi se skraćuju na polovicu dužine kako bi se potaknuo rast novih izdanaka i plodova. Ovaj postupak također pomaže u poboljšanju cirkulacije zraka i smanjenju rizika od bolesti.
Prorjeđivanje
Jagode su višegodišnje biljke koje nakon prve godine stvaraju izdanke i nove rozete. U drugoj godini se ti izdanci razvijaju u nove biljke, pa se jagode moraju prorjeđivati kako bi se osiguralo dovoljno prostora za njihov rast i razvoj. Uklanjanje suvišnih izdanaka omogućuje svjetlost i zrak da dođu do plodova i sprječava gužvanje lišća i truljenje plodova.
Prorjeđivanje se obično provodi u proljeće kada su izdanci dugi oko 10 cm. Tada se uklanjaju svi izdanci koji rastu preblizu ili su preslabi da bi se razvili u zdrave biljke. Potrebno je paziti da se ne ošteti kruna jagode prilikom prorjeđivanja, jer bi to moglo dovesti do slabijeg rasta i manjeg prinosa.
Rezidba
Iako biljkama nije potrebna obrezivanje kao i drugim bobicama, potrebno im je lagano održavanje (lagana rezidba) tijekom ljeta i na kraju vegetacijske sezone. Jagode imaju izdanke koje se ukorijene kada dodiruju tlo. Ako želite da vam se jagode šire, pustite izdanke da rastu. Međutim, imajte na umu da nove biljke oduzimaju energiju odrasloj jagodi, što rezultira manjim plodom.
Ako ipak želite maknuti izdanke, otkinite ih prstima pazeći da ne oštetite korijen i biljku ili škarama. Bacite ih ili iskoristite za kompost. Jagode puštaju izdanke tijekom cijele vegetacijske sezone te ih je potrebno obrezivati kako bi se spriječilo razmnožavanje. Uporno uklanjanje izdanaka može potaknuti biljke da razviju bujnije krošnje što dovodi do više rasta plodova.
Zaštita od vjetra
Jagode su osjetljive na vjetrove, posebno kada su u fazi cvatnje i zametanja plodova i tada ih je potrebno zaštititi od jakih vjetrova. Vjetar može oštetiti cvjetove i ometati oprašivanje, što dovodi do manjeg broja plodova ili do nepravilnog razvoja plodova. Također, jak vjetar može oštetiti i same biljke, naročito mlade sadnice. Stoga se preporučuje sadnja jagoda u zaštićenim područjima gdje nema jakih vjetrova. U slučaju da su izložene jakim vjetrovima, jagode se mogu zaštititi primjenom mreže za zaštitu od vjetra ili postavljanjem ograde oko biljaka.
Zaštita preko zime
Jagode su obično vrlo otporne na hladnoću i mogu podnijeti temperature do -10°C bez ikakve štete, ako su dobro pripremljene. Međutim, ako su biljke još uvijek mlade i nisu potpuno utvrđene, mogu biti osjetljivije na hladnoću i mraz.
Prije nego što dođu hladni dani, važno je pripremiti ih za zimu čišćenjem prostora oko jagoda od korova, lišća i ostalih biljnih ostataka, kako bi se spriječilo zadržavanje vlage koja može privući štetnike. Nakon toga, treba pažljivo ukloniti sve mrtve i bolesne lišće i grane, koje mogu služiti kao dom i hrana za štetne insekte i bolesti.
Nakon čišćenja, jagode treba prekriti malčem, što će im pomoći da zadrže toplinu i vlagu, a istovremeno će spriječiti rast korova. Kao malč, može se koristiti slama, sjeckana kora, komadići drva, suhi listovi ili bilo koji drugi organski materijal. Malčiranje je posebno važno za područja s jakim zimama.
Ako se želi dodatno zaštititi jagode od hladnoće i mraza, mogu se prekriti tkaninom ili netkanim materijalom tako da se postavi materijal preko biljaka i pričvrsti čvrsto na mjestu. Važno je napomenuti da, unatoč zaštiti, jagode se mogu i smrznuti pa ih je uslijed dugotrajnih niskih temperatura potrebno premjestiti u zatvoreni prostor ili koristiti neke druge metode zaštite kako bi preživjele zimu.
Bolesti
Bolesti se dijele na bakterije, gljivice, viruse, fitoplazme i viroide. Najbolja zaštita je kao i kod svih biljaka - zdrava sadnica, čisti sadni materijal te dobro tretirana površina za sadnju.
Do sada je poznato više od 50 bolesti jagoda. Navesti ćemo neke od njih:
Siva plijesan
Najčešća bolest u Hrvatskoj, može napraviti štetu do 50 posto prinosa u slučaju uzgoja jagoda na otvorenim i vlažnim područjima. Bolest zahvaća biljku još u početku cvatnje te formiranja ploda. Do prvih simptoma dolazi tek kad se plod razvija. Prevencija se može napraviti upotrebom botriticida.
Antraknoza
Javlja se kod zrelih plodova jagode, a u obliku ovalnih lezija koje poprimaju smeđu ili gotovo crnu boju.
Pepelnica jagode
Javlja se u periodu velikih kiša, primjerice u proljeće ili jesen. Napada zeleni dio biljke, a može i dospjeti na plodove u periodu dozrijevanja.
Štetnici
Najveći štetnici su sitne životinje poput gusjenica i puževa. Najbolja zaštita protiv takvih štetnika jest malčiranje. Protiv korova se uputno boriti tako da se tlo oko jagode prekrije korom kokosa i tako spriječi dotok sunca. Manji dotok sunca sprječava rast korova. Kora kokosa je pH neutralna te ne utječe na kiselost tla, a osim toga povećava se i vlažnost i toplina oko biljke te povećava prinos do čak 30%.
Lisne uši
Najčešći štetnici, a postoji ih više od 10 vrsta koje možemo pronaći na biljkama jagode. Najveću štetu uglavnom čini mala lisna uš. Ovi štetnici sišu biljne sokove te prenose razna virusna oboljenja koja rade štetu na biljkama. Uglavnom napadaju zeleni dio biljke, a suzbiti se mogu na način da se biljke tretiraju insekticidima prije cvatnje.
Pipe
Vrsta ličinka koje se nalaze u tlu, a hrane se sustavima korijena. Vrlo ih je teško suzbiti, a da bi se smanjila šteta tlo se može tretirati insekticidima, dok je također važno držati se plodoreda.
Grinje
Polažu jajašca na listove biljke jagode, a novo razvijene sišu biljne sokove.. Suzbija ih se insekticidima nakon berbe ili u rano proljeće.
Tripsi
Uglavnom se javljaju u ljetnim mjesecima van glavne sezone jagoda. Dolaze u sušnim razdobljima, a pojava im je povremena.
Octena muha
U Hrvatskoj se pojavila tek 2010. godine, a pretpostavlja se da je dospjela na ove prostore iz Azije, gdje je autohtona. Radi velike štete na nasadima biljaka jagode. Ženke octene muhe odlažu jajašca u plodovima biljaka jagode koji tako onda dozrijevaju u nasadu.
Upotreba jagoda
Plod jagode vrlo je ukusno i mirisno voće. Njena ljekovita i prehrambena svojstva poznata su još od antičkih vremena, kada se uz sami plod koristilo i njihovo lišće te korijeni.
Berba
Ovisi o sorti i zrelosti, daljini transporta te načinu iskorištavanja. Berbom plodova jagoda prekida se njihova zrelost, pa vrlo brzo započinje proces truljenja. Iz ovog razloga vrlo je uputno dobro odrediti vrijeme berbe plodova jagode.
Sorte koje imaju mekane plodove beru se prije samog zrenja, a sorte s čvršćim plodovima mogu se brati kada ostvare punu zrelost. Uputno je da se jagode beru nakon jutarnje rose ili u popodnevnim satima kada je sunce već slabije te je i plod dovoljno rashlađen. Proces berbe ovisi o sorti, ali uobičajeno je da se bere svaki drugi dan, dok sama berba traje i do mjesec dana.
Skladištenje
Jagode koje imaju mekše meso mogu se čuvati svježe 3 - 5 dana u hladnjaku, a sorte s čvršćim mesom 8 - 10 dana. Jagode namijenjene za preradu i transportu čuvaju se u hladnjačama na relativnoj vlažnosti 85 - 90% te optimalnoj temperaturi -0,5 - 0°C.
Također se mogu čuvati i smrznute na optimalnoj temperaturi od -18 do -20°C na godinu dana ili prerađene u džem, marmeladu, sok ili pekmez.
Pripravci
Medicina
Čaj od listova jagode uputno je pripraviti kao oporavak prilikom liječenja upale grla ili probavnih smetnji.
Jagoda čisti tijelo od toksina te ima slična svojstva analgeticima. Djeluje protuupalno i antibakterijski. Plodovi jagode su bogati raznim vitaminima, primjerice vitaminom A i C te željezom. Najbolje ih je svakako jesti svježe, a može ih se konzumirati na razne načine. Može ih se konzumirati uz doručak ili kao međuobrok u obliku voćne salate. važno je napomenuti da jagode mogu konzumirati i osobe s dijabetesom, s obzirom na njihovu nisku razinu sadržanog šećera.
Preporučuju se za podizanje imuniteta i prilikom oporavka od teških bolesti. Ako osoba pati od anemije, preporučuje se redovito konzumiranje jagoda, koje mogu podići razinu željeza u krvi. Snižavaju krvni tlak i kolesterol, a mogu pomoći i kod bubrežnog kamenca.
Kulinarstvo
Najčešće se koriste u svježem obliku, samostalno ili primjerice sa zobenim pahuljicama, pripremi smoothieja i sličnog. Također, često ih se koristi u kolačima i tortama.
Jagode se uglavnom pakiraju u plastične košarice do 500 g, a čuva ih se na temperaturi do 0°C. Brzo omekšaju i trunu, pa ih je preporučuje čuvati u hladnjaku te konzumirati što prije nakon kupnje.
Zrele jagode često se jedu sirove, a ako im dodate šećer, oslobađaju se njeni prirodni sokovi. Pasiranjem jagoda dobit ćete umak koji se može jesti namazan na kruh ili preliti preko kolača ili sladoleda. Jagode se koriste kao sastojak mnogih salata, pita, kolača, sorbeta i drugih deserta. Koriste se kao predjelo ili kao prilog na pladnjevima predjela i sira.
Popularan desert su jagode umočene u čokoladu. Također se mogu kuhati i praviti u žele i džemove. Jedna je od najpopularnijih aroma u slatkišima i drugim slatkim proizvodima.
Zanimljivosti
Jagode su porijeklom iz Sjeverne Amerike, a Indijanci su ih koristili u mnogim jelima. Prvi američki kolonisti poslali su kultivirane biljke jagoda u Europu već 1600. godine. Druga sorta je također otkrivena u Srednjoj i Južnoj Americi, a koju su konkvistadori nazvali “futilla”. Rani Amerikanci nisu se trudili uzgajati jagode jer su rasle u divljini, no zahvaljujući potražnji za okusom, brzo su se počele uzgajati.
Uzgoj je počeo ozbiljno u ranom dijelu 19. stoljeća, kada su jagode sa šlagom brzo postale luksuzni desert. Izgradnjom željeznice, New York je postao čvorište jagoda, koji je često slao hladnjače pune jagoda drugim državama.Proizvodnja se proširila na Arkansas, Louisianu, Florida i Tennessee. Sada se 75% sjevernoameričkih kultura uzgaja u Kaliforniji, a na mnogim područjima se održavaju festivali jagoda, a prvi datira još iz 1850. godine.
Jagode se uzgajaju u svim državama u Sjedinjenim Državama i svakoj provinciji u Kanadi. Kalifornija proizvede nevjerojatnih milijardu kilograma jagoda godišnje.
U Belgiji se nalazi muzej posvećen samo jagodama. U suvenirnici u Le Musée de la Fraise (Muzej jagoda) možete kupiti sve, od džema od jagoda do piva od jagoda.
Jedna šalica jagoda sadrži samo 55 kalorija.
Jagode su jedino voće koje ima sjeme izvana. Prosječni plod ima oko 200 sjemenki.
Foto: congerdesign/Pixabay
Odgovori