Nashi kruška (lat. Pyrus L.) poznata i kao "naši", novodobivena je vrsta kruške koja je nastala križanjem autohtonih kineskih sorti koje nisu bile poznate ostatku svijeta. Radi se o kombinaciji autohtonih vrsta i podvrsta roda Pyrus koje su omogućile uzgoj koja je u Kini poznata kao Cha-li sorta, dok se u ostatku svijeta koristi naziv Nashi ili azijska kruška.
Dolazi iz porodice ružovki (Rosaceae), a krivo se smatra da je vrsta nastala križanjem jabuke i kruške. Srodna je jabukama i dunjama.
Nashi je voćka koja može narasti do 20 m u visinu i do 10 metara širine. Radi se o listopadnom drvetu s razgranatim sustavom korijena i stabilnim uspravnim rastom. Kora je tamnosmeđa. Listovi su tamnozelene boje, ovalni i lagano nazubljeni sa žutim točkicama i svijetlim naličjem. Cvjetovi su bijele boje i imaju po 5 latica te više prašnika.
Plod je okrugao, prekriven tvrdom i hrapavom kožicom i nalik je jabuci. Nalazi se na dugoj peteljci i velik je oko 4 cm. Prekriven je svijetlim točkicama i sadrži nekoliko tamnih sjemenki.
Srodnici
Sorte nashi kruške
Nashi je sorta nastala križanjem iz autohtonih kineskih vrsta Pyrus . Nekoliko poznatijih koje su dobivene takvim križanjem P. Pyrifolia i P. Bretshneideri. Ipak, razvojem nashija došlo je do razvitka vrsta koje su slične po karakteristikama, ali s razlikama u nekim osobinama. Postoje japanske i kineske sorte, ali na našem tržištu možemo najčešće naći japanske:
Hrskava kruška
Tsu-Li ili hrskava kruška je vrsta koja raste u toplijim krajevima. Radi se o sočnim plodovima s debljom vanjskom koricom žućkaste boje. Meso joj je kompaktno i puno tekućine te dugo drži svježinu, po čemu je i dobila ime.
Kruška snježni cvijet
Xue-hua-li ili kruška "snježni cvijet" dobila je ime zbog mirisnog i lijepog bijelog cvijeta kojim cvate u proljeće. Plod je okruglastog oblika i nešto tanje i svjetlije korice. Grane su lagano zakrivljene te drvo često služi i za ukras.
Svježi užitak
Shinko ili svježi užitak je kruška koja je najviše poznata kao podvrsta nashi kruške. Ima okrugle plodove zlatnožute boje koji su veoma sočni i slatkog okusa. Stablo ima velike i sjajne tamnozelene listove i cvijeta velikim bijelim cvjetovima u proljeće, pa je čest dodatak ukrasnim vrtovima.
Dug život
Chojuro ili dug život je vrsta nashi kruške koja je najzanimljivija zbog svog slatkog okusa nalik karameli s maslacem. Ima tanje listove bez točkica, krupne plodove i tamnosmeđu koru koja je deblja i često ju je potrebno guliti. Meso je ukusno i sočno. Također, poznata je po tome da se može dugo skladištiti.
Obilnost
Hosui ili Obilnost je vrsta koja se najviše preporučuje za uzgoj na našim prostorima jer može izdržati duži period hladnih dana. Radi se o vrsti koja ima izražajno žutu i debelu koru te bogat i ukusan plod. Potrebno ju je posaditi uz još jednu sortu koja ima cvat u slično vrijeme kako bi se uspješno oplodila.
Hladna voda
Shinsui ili hladna voda jedna je od najstarijih sorti o čijem se uzgoju najviše i zna. Radi se o slabijem drvetu sa srednjim urodom i manjim plodovima. U usporedbi s plodovima drugih sorti, plodovi Shinsui sorte su spljošteniji i jantarne su boje. Meso je sočno i čvrsto te slatkasto.
Uzgoj nashi kruške
Uzgoj nashija ne zahtijeva veću pozornost. Nakon što se biljka primila, nekoliko radnji oko uzgoja mogu pomoći u postizanju kvalitetnijeg i obilnijeg uzgoja.
Tlo
Nashi nije posebno zahtjevna oko tla, kao ni ostale vrste kruški. Ipak, voli humusna tla bogata mineralima i hranjivim tvarima. Osim toga, ne podnosi dobro veliku količinu oborina, pogotovo ne na mjestima na kojima se oborine zadržavaju.
Najveća joj je mana što ne podnosi tla s velikim udjelom vapnenca koja se najčešće mogu naći na mediteranskom području gdje joj, zbog klimatskih uvjeta, uzgoj zapravo i odgovara. Također joj odgovaraju i dobro drenirana ilovasta tla.
Klima
Nashi je vrsta koja voli toplije i vlažnije klime, ali neke su sorte otporne i na blaže zime. Važno je da nema kasnih proljetnih mrazova jer biljka rano cvate.
Prilagodljivost nashi kruške nije loša, pa može prezimiti i pod snijegom. Također, dobro podnosi sušu, pa je dobra za uzgoj u mediteranskom području. Važno je da tijekom vegetacije bude povišena vlaga i da zimi temperatura bude iznad 7°C minimalno 850 sati. Tako se osigurava vegetacija u proljeće i bogatiji urod.
Vrijeme sadnje
Nashi općenito voli topliju klimu, pa bi ju trebalo posaditi u proljeće. Potrebno je pričekati da prođe opasnost od kako bi nashi mogla biti sigurno posađena. Ipak, ako ju želite posaditi ranije, možete to napraviti u zatvorenom i kontroliranim uvjetima.
Slaganje kultura
Nashi je biljka koja nije karakteristična za naše područje, ali se kao voćka lako može uklopiti uz ostale kulture. Biljku je potrebno saditi dalje od drugih vrsta krušaka i jabuka jer je osjetljiva na neke zajedničke bolesti.
Smetaju joj crnogorična stabla koja kisele tlo i potrebno je izbjegavati sadnju u njihovoj blizini. Dobro podnosi drugo voće azijskog porijekla, kao što je kaki, pa se može saditi u njegovoj blizini. Također, ne smeta joj blizina povrća i niskog bilja.
Sadnja nashi kruške
Ozbiljnija sadnja nashija u našim krajevima se tek nedavno pojavila. S obzirom na to da je u Europi i na našim prostorima rašireno nekoliko vrsta, nashi nije bio zanimljiv uzgajivačima. Ipak, s vremenom je njegova vrijednost porasla te se javila i potreba za uzgojem. Bilo da želite uzgajati nashi za komercijalne ili privatne svrhe, u nastavku se nalazi nekoliko savjeta.
Sadnja sjemena
Kod uzgoja nashija sjemenom, važno je provjeriti da je sjeme prije bilo stratificirano i da je skladišteno na hladnom i tamnom mjestu. Sjeme je prije uzgoja najbolje ostaviti barem godinu dana da miruje.
Sjeme se sije u rahlo i vlažno tlo. U sredini se napravi rupa, položi sjeme, te prekrije tankim slojem pijeska i ostavi se u hladnjaku 8 - 10 tjedana. Zalijeva se kada se zemlja osuši drži na sobnoj temperaturi. Nakon nekog vremena, može se staviti i na otvoreno u hlad. Čim biljka naraste 10-ak cm, presađuje se u kontejnere za daljnji rast.
Sadnja sadnice
Za komercijalni i osobni uzgoj najčešći način sadnje je iz sadnice. S obzirom na to da većina daje plodove u prvoj ili drugoj godini sadnje, to je ujuedno najbrž i najsigurnijij način za njihov uzgoj. Kupite sadnicu s razvijenim korijenom i one koje samostalno rastu u posudama ili kontejnerima. Sadnica se sadi u obrađeno tlo te se kopa jama ovisno o veličini sadnice.
Tijekom sadnje, potrebno ju je položiti nekoliko centimetara niže u zemlju nego što je bila posađena u posudu. Sadnica se oprezno vadi iz kontejnera pazeći da se ne ošteti korijenje. Nakon sadnje, potrebno ju je učvrstiti kolcem kako bi pravilnije rasla.
Kalemljenje
Nashi najbolje uspijeva cijepljenjem na već neku postojeću kulturu. Cijepljenje se obavlja u proljeće kada biljka počinje pupati. Uzima se zdrava grančica koja se urezuje u podlogu te se spoj zaštiti voćarskim voskom kako bi se primio. Najbolje je za to koristiti sadnice kruške ili jabuke stare do 5 godina.
Ipak, potrebno je paziti kako se ne bi razvile bolesti koje mogu kasnije napasti i nashi. Nashi ne podnosi dobro cijepljenje na dunju, pa tu kombinaciju treba izbjegavati.
Uzgoj u vrtu
Najčešći način uzgoja je na otvorenom. Nashi kruške trebaju veći razmak i to od 3 - 4 m u redu i 4 - 6 m između redova. Biljku je najbolje saditi na osunčana mjesta zaštićena od izravnog vjetra. Također, voli ravničarske krajeve. Postoji nekoliko uzgojnih oblika koji su najbolji kako bi se izbjegle bolesti. Jedan je piramidalna formacija, a drugi oblik vaze. Na taj način se omogućuje bolja protočnost zraka.
Uzgoj u stakleniku
Uzgoj nashija u zatvorenom prostoru povoljan je za hladnije klime gdje je hladnija zima i postoji opasnost od smrzavanja biljke. Na taj je način moguće biljku uzgojiti kao sadnicu te se kasnije sadi na konačno mjesto.
Uzgoj u posudama
S obzirom na to da nashi ima razgranat korijenski sustav i zahtjeva veću površinu za rast, uzgoj u tegli se ne preporučuje kao dugotrajno rješenje.
Postoje neke patuljaste vrste korejskog porijekla koje se mogu uzgajati u tegli. Tada joj je potrebno osigurati dobar protok vode i barem 40 cm dubinu tegle u kojoj će se uzgajati. Za uzgoj u tegli optimalno je rahlo i pjeskovito tlo.
Normalne sorte se nakon pete godine moraju presaditi na konačno mjesto uzgoja.
Održavanje nasada
Održavanje nasada uključuje prorjeđivanje plodića, kosidbu i oblaganje tla. Plodići se prorjeđuju još tijekom cvatnje kada se sterilnim škarama uklanjaju po 2 cvijeta iz svakog grozda. Postupak je potrebno ponoviti za 14 dana kada se uklanjaju cvjetovi između 2 udaljenija cvijeta. Time se omogućuje rast većih plodova i bolji prinos.
Kosidba je sastavni dio održavanja voćnjaka, pogotovo dok su voćke mlade. Travu je potrebno redovito uklanjati kako ne bi zagušila mladu biljku i spriječila razvoj korijena. Osim toga, korijen je potrebno zaštititi malčem ili pokošenom travom kako bi se lakše sačuvala vlažnost, pogotovo kod mlade biljke.
Održavanje i njega
Održavanje nashi kruške prilično je lako i ne zahtijeva drugačiji tretman od ostalih voćki. U nastavku se nalazi nekoliko načina kako održavati nashi i pomoći biljci da ima bogatiji urod.
Zalijevanje
Iako se nashi može prilagoditi i sušnim razdobljima, potrebno je voditi računa o zalijevanju tijekom prvih 5 godina rasta. Biljka se zalijeva kada je tlo do 5 cm suho. Veći nasadi mogu se zalijevati navodnjavanjem po principu kap po kap . Također, starije biljke semoraju navodnjavati ako kiše nema 2 tjedna za redom. Najbolje je koristiti demineraliziranu vodu ili kišnicu te obilno zaliti biljke navečer.
Gnojidba
Prilikom sadnje u zemlju, potrebno je u obradi uključiti gnojidbu stajskim gnojem. Najbolje ga je dodati u zemlju na jesen te izorati u proljeće. Mlada se sadnica ne gnoji odmah, nego tijekom vegetacije. Najbolje je gnojiti gnojivom na bazi dušika kao tekući dodatak u proljeće. Ako se biljka slabije razvija, potrebno je smanjiti ili u potpunosti izbjeći gnojenje kako bi se izbjegle bolesti, truljenje korijena ili slab urod.
Razmnožavanje
Nashi se razmnožava sjemenkom, reznicom i cijepljenjem. Najjednostavniji način za veće površine i uzgoj je sadnja gotove sadnice s razgranatim korijenskim sustavom. Također, najnesigurniji način razmnožavanja je sjemenom zbog manje klijavosti. Sjeme se nalazi u plodu i najčešće se radi o nekoliko sjemenki tamnosmeđe boje u sredini. Reznica se uzima u proljeće te se ostavlja u vodu kako bi pustila korijenje i kasnije se presadila u zemlju. Kod cijepljenja, najvažnije je pravilno odabrati podlogu.
Rezidba
Kod samog uzgoja nashija, potrebno je izdanke savijati jer imaju uspravan rast koji može doseći visinu, ali bi kasnije težina ploda mogla oštetiti granu. Općenito, raste brže od obične kruške te se mora redovito obrezivati.
Najčešće se obrezuje u proljeće i ostavljaju se središnje grane koje tvore kostur biljke. Orezuju se jednogodišnje bolesne ili suhe grane, koje se spaljuju kako se bolest ne bi dalje širila. Također, grane koje donose plod mogu se savijati oko žica kako bi se lakše usmjerio rast i olakšala berba.
Bolesti
Nashi nije otporna na neke bolesti i štetnike, pa kako bi se očuvao urod, potrebno je pravovremeno zaštiti biljke od mogućih napasnika. Ipak, nashi je zasad pokazala otpornost na bolesti, iako se mogu prenijeti neke bolesti koje napadaju kruške.
Bakterijska palež
Bakterijska palež kruške bolest je koja se sa stabla kruške lako seli i na nashi. Bolest obuhvaća mnoge voćke i može prouzročiti veću gospodarsku štetu. Također zahvaća sve dijelove biljke i bakterija se širi za vrijeme vlažnog vremena. Oboljeli dijelovi se suše i crne te podsjećaju na spaljeno drvo. S obzirom na to da se bakterija lako širi i zahvaća sve voćke, potrebno je preventivno ju tretirati u proljeće, a zaraženi nasad počupati i zapaliti.
Siva pjegavost
Siva pjegavost lista pojavljuje se i kod nashija, kruške i dunje. Radi se o bakteriji koja se širi za vrijeme vlažnog vremena i pojavljuju se sive pjege na lišću. Listovi se s vremenom suše i otpadaju, pa dolazi do deformacije samog drveta i otpadanja plodova. Također, oštećena biljka ima manju mogućnost prezimiti. Kao preventiva, biljke se tretira fungicidima koji uspješno štite od napada.
Štetnici
Ose
Ose su insekti koje privlače slatki plodovi nashija, pa ih tijekom dozrijevanja jedu i mogu polagati jajašca na stablu ili raditi košnice. Kako bi se to izbjeglo, biljke se pokriva zaštitnim mrežama ili ih se dimi kako bi se rastjerale ose.
Uši
Uši su insekti koje napadaju većinu biljaka, a nashi nije iznimka. Radi se o insektima koji se gnijezde na pupovima i ostavljaju ličinke, a kada dobiju krila lako se sele na okolne voćke ili biljke. Prepoznaju se kao crne nakupine ispod lišća i po smežuranom lišću zbog pijenja sokova. Možete ih se riješiti primjenom insekticida.
Kruškina buha
Kruškina buha još je jedan napasnik na kojeg nashi nije otporna. Radi se o malim insektima koji se hrane sokovima mladica ili plodova. Samo odrasle jedinke skaču i sele se na druge voćke, pa mogu uzrokovati značajnije štete. Sišu biljne sokove i ostavljaju ljepljivu tekućinu te mogu naštetiti urodu. Tretira ih se insekticidom.
Upotreba nashi kruške
Nashi ima široku upotrebu na području Kine i Japana, ali je na našem području prilično nepoznata. Ipak, ima kvalitetna i primamljiva svojstva koja potiču konzumaciju.
Berba
Plodovi se najčešće pojavljuju na dvogodišnjim, a rjeđe na trogodišnjim voćkama. Plodovi dozrijevaju krajem kolovoza, a beru se kada su potpuno zreli. Ne dozrijevaju svi u isto vrijeme, pa se berba obavlja u nekoliko navrata. Bere se ručno, pazeći da se ne ošteti plod. Plodovi mogu dugo ostati na samoj biljci, čak i tijekom listopada, ali se kasnije suše i propadaju.
Skladištenje
Nashi jako dugo može ostati u hladnjači bez zamrzavanja. Ipak, neke sorte koje imaju tanju kožicu prilikom transporta moraju se osigurati od oštećenja. Ranije ubrani plodovi se najčešće odmah konzumiraju, a jesenski plodovi su bolji za zimsko skladištenje. Plodovi se mogu čuvati u podrumu na hladnom i tamnom mjestu ili u hladnjači do 3 mjeseca. Što se plod duže čuva, to mora biti zreliji. Na sobnoj temperaturi, plod može ostati svjež i do 14 dana.
Kulinarstvo
Nashi se najčešće jede sirova, oguljena i kao dodatak voćnim salatama ili kao samostalan prilog. Najbolja je bez kore jer ona sadrži razinu gorčine i dosta je tvrda. Također, nashi je najbolje jesti ohlađenu. Veoma je slatka i sočna, a hrskava kao jabuka. Od nje se može raditi kolač, cijediti u sok ili raditi kompost. Zbog hrskavosti je sve više poželjna u europskoj ishrani.
Medicina
Nashi sadrži 50% manje glukoze od krušaka, pa se konzumacija preporučuje dijabetičarima. Također, sadrži spojeve koji pomažu u razgradnji glukoze i odlična je za spuštanje razine šećera.
Poznato je da nashi dobro utječe na alkohol, pa pomaže kod mamurluka. Zbog smanjene količine šećera odlične su i za dijetalnu ishranu. Puna je vitamina C i K i odlična za podizanje imuniteta.
Zanimljivosti
Nashi kao vrsta je relativno nepoznata europskoj populaciji. Ipak, u Japanu i Kini se već 3.000 godina uzgajaju autohtone vrste kruški čijim je križanjem nastala. Radi se o sortama koje su dio azijske kulture, a prenijeli su ih azijski imigranti u SAD tijekom 19. stoljeća.
Na područje Europe su došle kasnije i pojavile se u Velikoj Britaniji, a zatim se proširile dalje. Nashi se uzgaja i na Novom Zelandu, a u Europi najveći interes za uzgoj pokazuje Italija.
Za nashi se smatra da je dobivena križanjem jabuke i kruške, ali to nije istina.
Autohtone sorte koje su uzgajane u Kini nisu tipične za naše područje, pa i nashiju treba više vremena da se ustali u kulinarstvu. Ipak, zbog hrskavosti koju ima kada se jede, neki ljudi je više preferiraju nad običnom kruškom.
Trgovcima je zanimljiva zbog mogućnosti dužeg stajanja.
Odgovori