Kaki - Vrtlarica.hr

Kaki (lat. Diospyros kaki) jedna je od 725 vrsta koje pripadaju porodici dragunovki ili ebanovki (Ebenaceae). Tom rodu još pripada ebanovina te je s kakijem najpoznatija vrsta. To su biljke koje najčešće rastu u suptropskoj i tropskoj klimi Azije te su karakteristične po crnom deblu i korijenju. Kaki je još poznata pod nazivom japanska jabuka jer dolazi iz Kine i Japana, ali se proširila po svijetu te se uzgaja i u drugim državama, kao što je SAD.

Kaki je listopadno stablo koje može narasti do 12 m visine i krošnja može izrasti do 7 m širine. Kora je smeđa i napukla, a grane su razgranate i često prekrivene dlačicama koje se mogu naći na listovima. Lišće je sjajno, malo, jajolikog oblika i tamno zelene boje, a rastu u redovima. Cvjeta u proljeće, a cvjetovi privlače insekte i pčele. Bijele su boje, mirisni i dijele se na muške i ženske. Plodovi su promjera 10 cm, narančaste glatke kore i isto mogu biti muški i ženski. Ako su neoplođeni, tada u sredini nemaju sjemenke.

Kaki je jako otporna biljka koja voli topliju klimu s umjerenim zimama i dovoljno vlage. Iako je dosta otporna, potrebno joj je pridodati pažnje kako bi bila bogata urodom. Prirodno je rasprostranjena u središnjoj Kini gdje je kultivirana kao voćka i smatra se jednom od prvih voćaka na svijetu. Osim toga, može se uzgajati i u hortikulturalne svrhe zbog lijepog izgleda i jer tvori dobar hlad.

Egzotično voće

Ananas
Avokado
Banana
Datulja
Guava
Kivi
Kiwano
Kokos
Mango
Marakuja
Nar
Oskoruša
Papaja
Pinjol
Pistacija
Planika (maginja)
Žižula

Vrste kakija

Trenutno se u svijetu nalaze oko 2.000 vrsta kakija koji je prilagođen klimatskim uvjetima ili gdje su plodovi kultivirani kako bi bili ukusniji ili veći. Osim po boji, mogu se razlikovati i po veličini i obliku. Boja varira od žute, narančaste do narančasto-crvene, a oblik može biti obli ili lagano izduženi.

Tipo

Tipo je jedna od najprepoznatljivijih vrsta na našem području. Vrlo je rodna sorta, posebice ako joj odgovara klima. Krošnja joj ima piramidalni oblik te se koristi i u ukrasne svrhe. Veoma je bujnog rasta i radi dobar hlad. Plod je krupan i kada postane zreo postaje intenzivno narančast. Meso može biti žutonarančasto kod neoplođenih plodova i smeđežuto kod oplođenih plodova i može se jesti tvrd.

Sharon

Sharon je vrsta koja je relativno niska i naraste do maksimalno 3 metra pa je pogodna za uzgoj na balkonu. Plod je okrugao s tankom kožicom koja je jestiva i tamno narančaste do crvenkaste boje. Nema sjemenki i ne sadrži tanin pa se može odmah jesti. Dozrijeva sredinom listopada.

Cioccolationo

Cioccolationo svoje ime duguje tamnom, smećkastom mesu koje podsjeća na čokoladu. Također ima atraktivnu i piramidalnu krošnju te može narasti do 12 m visine. Plod je jako sladak i prije nego što potpuno omekša i dozrijeva u listopadu. Ipak, biljka teže podnosi hladne zime i potrebno ih je zaštititi.

Vanilla

Vanilla je vrsta koja je poznata po žutoj boji ploda i po tome se najviše razlikuje od drugih. Posebna je po tome što su joj donje grane dosta duge. Također, tvori lijepu piramidalnu krošnju. Plod dozrijeva u studenom i poseban je po okusu vanilije, a još podsjeća na krušku i marelicu.

Hana Fuyu

Hana Fuyu jedna je od starijih vrsta koja se odlikuje žućkastom korom. Također je relativno niska, pa se može uzgajati u manjem vrtu ili na terasi. Plodovi relativno rano zriju, još početkom listopada, a jako su ukusni i slatki. Također, dolaze bez koštica pa ih je lakše jesti.

Uzgoj kakija

Uzgoj kakija ne zahtijeva puno posla, ali važno je pravilno postupiti u određenim situacijama kako bi se pomoglo biljci da se ispravno razvije.

Tlo

Za pravilan uzgoj potrebno je odabrati dobro drenirano tlo koje je bogato humusom i kasnije ga nastaviti prihranjivati. Kaki voli biti na sunčanom mjestu, posebice tijekom jeseni i dozrijevanja ploda. Tlo ne smije biti jako kiselo je tako direktno utječe na kvalitetu ploda.

Stablo kakija najbolje uspijeva u dobro dreniranom tlu koje je bogato kisikom, pa se može saditi i na laganom nagibu. Tlo treba biti duboko jer se korijen razvija u dubinu i dobro drenirano da ima propust za višak vode. Dobro uspijeva na vlažnoj zemlji, a ne voli ni jako kiselo tlo. Dobro je da tlo bude neutralno, od 6,5 do 7,5 pH. Nije osobito zahtjevna oko tla i može uspjeti i na siromašnijim tlima, ali o kvaliteti tla ovisi i urod te kvaliteta ploda.

Klima

Kaki je vrsta koja je naučena na topliju i tropsku klimu, ali može dobro uspjeti i u umjerenoj kontinentalnoj klimi. Podnosi i oštrije zime, i to pod snijegom. Odgovara joj klima s toplijom jeseni i sunčanim ljetima, pa se može uzgajati i u priobalju.

Vrijeme sadnje

Biljka kakija se u zemlju sadi u rano proljeće. Tada je zemlja dovoljno otopljena da se može obraditi te se sama sadnica priviknuti na vanjske uvjete. Sjeme se može posijati u bilo koje doba, ali u zatvorenom prostoru. Važno je da temperatura kod klijanja ne pada ispod 10°C jer tada se smanjuje mogućnost klijanja. Također, ako se sadi u kontinentalnom dijelu, treba pričekati da prođu proljetni mrazovi kako ne bi oštetili pupove.

Slaganje kultura

Kaki je biljka koja nije standardna u našem podeblju te treba pripaziti sa slaganjem kultura. Ne odgovara joj položaj s jabukama jer može razviti iste bolesti u njihovoj blizini. Također, listopadno je drvo i ne odgovara joj prisutnost crnogoričnog drva koje kiseli tlo.

Dobro će se razviti s drugim voćkama u voćnjaku uz minimalan razmak od 7 m, a dobro podnosi i drugo voće azijskog porijekla, kao što je nashi.

Sadnja kakija

Ako želite uzgojiti kaki jabuku, pobrinite se da kupite kvalitetno sjeme i provjerenu i zrelu sadnicu. Postoji nekoliko savjeta kojih se potrebno pridržavati kako bi olakšali rast i prilagodbu biljci.

Sadnja sjemena

Kaki jabuka može se sijati iz sjemena, ali je to potrebno obaviti u kontroliranim uvjetima zbog bolje klijavosti. Sjeme se prije sjetve namače u vodi na barem 3 sata te se sije u smjesu komposta i rahle zemlje te pokriva s 1 cm zemlje. Drži se na toplom mjestu jer klija na višoj temperaturi. Potrebno joj je oko 2 tjedna da proklije uz ujednačenu temperaturu i pravilno zalijevanje. Nakon što razvije glavnu žilu, treba je preseliti u veću posudu.

Sadnja sadnice

Najlakši način da budete sigurni u sadnju kakija i njegov dobar razvoj je posaditi sadnicu s razvijenim korijenom. Kod kakija je poznato da može imati loš primitak nakon sadnje, pa je potrebno koristiti kontejnirane sadnice koje su već razvile korijen. Sadnica se na otvorenom sadi u proljeće kada prestane opasnost od mrazeva. Ako je zima blaga, sadnice se mogu posaditi i tijekom kasne jeseni. Sadnica se sadi u kompostiranu rupu dubine oko 30 cm te se pokriva rahlom zemljom i zalije nakon presađivanja. Sadnicu je potrebno poduprijeti kolcem na koji ju vežemo kako bi deblo ojačalo i kako bi se pravilno razvila. Sadnicu oblikujemo sukladno potpornju i ostavljamo one mlade izdanke koji će pratiti deblo. U proljeće mičemo ostale ili one koji previše idu u širinu.

Kalemljenje

Za odabir podloge za sadnju (kalemljenje) odaberite stratificiranu sortu plemke s kojom ćete cijepiti kaki krajem veljače. Izbjegavajte kalemljenje na tjerajući pup jer su istraživanja pokazala da ovakav način daje najslabije rezultate. Istraživanja su također pokazala da je najveći postotak uspjeha postiglo kalemljenje u procjep u veljači, u periodu potpunog mirovanja.

Uzgoj u vrtu

Kaki se uzgaja u vrtu ili drvoredu u razmaku od 7 metara s drugim biljkama i stablima. Tvori debeli hlad te ispod njega nije preporučljivo uzgajati cvijeće ili druge biljke. Potrebno joj je osigurati osunčano i toplo mjesto te zaklonjeno od izravnog vjetra. Zimi je otporan na temperature do -15°C.

Uzgoj u stakleniku

Kaki se u stakleniku uzgaja u područjima gdje je zima jako oštra ili ne postoji mogućnost da se zaštiti na drugi način. Također, sadi se zbog većih doprinosa i zaštite od vremenskih uvjeta. U stakleniku su pogodnije niže vrste koje je i dalje potrebno orezivati kako ne bi postale previsoke i kako bi imale dovoljno prostora među granama. Kod kontroliranih uvjeta, moguće je i ranije dozrijevanje ploda. Također, potrebno je osigurati stalno navodnjavanje.

Uzgoj u posudama

Kaki se u loncu može uzgojiti do teće godine uzgoja jer svake godine naraste 20 cm, ali biljka kasnije traži više prostora za razvoj korijena. U loncu ona može opstati do treće godine i to u minimalno 50 cm dubine. Također, treba osigurati sunčan položaj i dobru otjecajnost lonca.

Održavanje nasada

Biljci kaki je potrebno više pažnje dok je mlađa. Tlo oko novoposađene sadnice potrebno je čistiti od korova i rahliti kako bi dobivala dovoljno zraka. Osim toga, važno je osigurati pokrivenost pčelama koje oprašuju cvjetove kako bi se kasnije mogli iz njih razviti plodovi.

Održavanje i njega

Održavanje kakija sastoji se u obrezivanju kojim se uklanjaju suvišne grane i daje se zrak i svjetlost novima i biljkama. Također, postoji još nekoliko savjeta kako pomoći biljci da donese bolji urod.

Zalijevanje

Kaki je potrebno dobro zalijevati u suši jer inače listovi i plodovi mogu preuranjeno otpasti. Potrebno je voditi računa o zalijevanju tijekom ljeta i tijekom dozrijevanja plodova. Također, zemlja mora biti propusna i da se ne zadržava jer se time riskira truljenje korijena. Zalijevanje tijekom zime treba biti minimalno, dok se na proljeće ponovno pojačava.

Gnojidba

Gnojidba je najvažnija prije sadnje mladice. Rupu i područje gdje se sadi potrebno je obogatiti stajskim gnojem ili drugim organskim gnojem koji ima duži učinak. Stablo se može prihranjivati i tijekom daljnjeg rasta i najčešće se radi o prihranjivanju prije cvjetanja. Prihranjuje se mineralnim gnojivima koja se mogu otopiti u vodu kojom se zalijeva ili dodavati kao kapsule u zemlju oko koje je rašireno korijenje. Korijenje je razgranato i blizu površine te će ubrzo pokupiti sve hranjive tvari.

Razmnožavanje

Kaki jabuka razmnožava se sjemenkama i presadnicama. Sjemenke su rjeđi način razmnožavanja jer se ne nalaze u svakom plodu. Velike su kao bundevine sjemenke i ne klijaju tako često. Najbrži način je koristiti mlade izdanke kako bi se cijepili na dugo drvo i postali mlado stablo. Osim toga, mogu uzgojiti korijenje te postati presadnica.

Rezidba

Kaki jabuka se posebno obrezuje dok je mlada. Mlade grančice, koje su najduže na donjem dijelu gdje krošnja postaje piramidalna, se moraju oblikovati uza deblo kako ne bi otišle previše u širinu. Ako grane nastave rasti okomito, mogu se slomiti pod kasnijim teretom plodova. Također, kasnije se obrezuju grane koje su starije jer kaki jabuka daje plodove iz jednogodišnjih izboja. Njima je potrebno dati više prostora i svjetlosti. Osim starih, uklanjaju se sve bolesne i oštećene grane te se uklanjaju i spaljuju nakon rezidbe.

Bolesti i štetnici

Kaki je relativno nova vrsta na ovom području te nema posebno zabilježene štetnike ili bolesti koji su karakteristični samo za tu vrstu. Također, veoma je otporna vrsta i ne zaražava se lako. Ipak, primijećene su neke bolesti koje se mogu pojaviti ako dođe do poremećaja klime ili vremenskih uvjeta.

Trulež ploda

Trulež ploda je bolest koja se pojavljuje kod jabuke i kruške, ali je moguća i na kaki jabuci. Javlja se kod veće vlage nakon dugog sunčanog razdoblja. Naime, tada dolazi do malih ranica u koje se virus može uvući. Pojavljuje se kao smeđa pjega koja se širi i plod truli. Možda neće biti odmah vidljiva, ali se plod može pokvariti tijekom transporta i pokvariti druge plodove. Za zaštitu potrebno je ukloniti sve vidljive bolesne plodove i redovito obrezivati grane.

Od štetnika, pojavljuju se neki napasnici koji mogu direktno oštetiti plod, ali nitko ne može naštetiti samom stablu.

Mediteranska voćna muha

Mediteranska voćna muha je kukac koji napada sve vrste koje su slatkog okusa i mekše unutrašnjosti. U plod odlaže jajašca iz kojih se razvijaju ličinke koje dalje proždiru plod. Također, kasnije se plod suši i pada sa stabla. Ličinke na jednom mjestu mogu ostati dovoljno dugo da naprave veću štetu. Muhu je teško kontrolirati, može se pratiti jedino njezin let i prisutnost. Kao predostrožnost, može se cijela krošnja tretirati insekticidom.

Ptice

Ptice su nametnici koje vole slatke plodove, pa su im zato zanimljive i kaki jabuke. Postoji mnogo domaćih vrsta i neke otkidaju cijeli plod, dok se neke zadovoljavaju samo komadićima koji oštećuju plod. Spriječiti ih se može postavljanjem referirajućih komadića ili zaštitnih mreža.

Upotreba kakija

Kaki jabuka se u Japanu smatra nacionalnim voćem, ali zbog svoje hranjivosti i ljekovitosti postaje sve popularnija i u našem području.

Berba

Biljka daje plod 2 - 3 godine nakon sadnje. Plodovi kakija se beru kada postanu zreli i najčešće je to tijekom listopada, iako može i kasnije, važnije ga je ubrati prije mrazova. Kaki se može brati kada je u potpunosti zreo i omekšao ili prije tehničke zrelosti. Bere se dugim škarama jer je peteljka skroz srasla s granom. Prilikom berbe treba voditi računa da se ne ošteti kožica jer je osjetljiva. Također, smije se brati isključivo ručno jer se tako ne oštećuju ni grane ni plod. Kaki se može i sušiti te se tako konzervirati. Plod se reže na tanke trakice koje se suše na suncu ili u pećnicama.

Skladištenje

Kaki se prilikom berbe skladišti u kutije te se slaže uredno jedan plod na drugi. Ako se pobere prije sazrijevanja, može se držati na hladnom te će kroz 2 tjedna sazreti. Također, kasnije se može čuvati u hladnjaku, ali nakon tjedan dana dolazi do povećane kvarljivosti. Zato ga je za duže skladištenje potrebno smrznuti.

Kulinarstvo

Kaki je slatkog okusa i poznata je i u kulinarstvu. Naravno, slatkoća ovisi od sote do sorte. Kada je zrela, može se jesti sirova, iako treba izbjegavati jedenje na prazan želudac.

Okus će mnoge podsjetiti na marelicu i ima glatki i želeastu unutrašnjost. Od kakija se mogu raditi i džemovi, a od fermentiranog voća i rakija. Koristi se i za sladoled, a može se i sušiti kao ukusan dodatak za kolače ili kao zdrava grickalica.

Ima malu količinu ugljikohidrata i dobar je kao dijetalna voćka.

Medicina

Kaki jabuka koristi se zbog antioksidansa koji poboljšavaju opće stanje imuniteta i imaju pozitivan učinak na stanično djelovanje. Bogata je vitaminom C koji je posebno važan pred zimske mjesece, kada ona i dozrijeva.

Također, ima mnogo vitamina A koji pomaže u očuvanju vida. Iako se često koristi u narodnoj medicini, postoje studije koje dokazuju da kaki jabuka pomaže u sprječavanju sive mrene. Japanska jabuka pozitivno djeluje na krvožilni sustav i probavu te poboljšava rad crijeva.

Ipak, treba pripaziti kod konzumacije jer kod nekih ljudi može uzrokovati naglo snižavanje tlaka, a neki mogu razviti alergiju. Manje je poznato da se može sušiti i lišće i koristiti u pripremi čaja.

Zanimljivosti

Kaki je prvenstveno voćka koja je sustavno uzgajana u Kini i Japanu te je tamo postala dio kulture i razvila više od 2.000 vrsta.

Tijekom godina su ih oplemenili i u 19. stoljeću je uvezena u druge zemlje, među njima i Europu.

Kaki se prvenstveno uzgaja u mediteranskom podneblju, ali zbog prilagodbe vrsta može se naći i u drugim klimama.

Kaki se u japanskom naziva "hranom bogova". Manje je poznato da ta sort obiluje vitaminom C koji je potreban za dobar imunitet. Također, veoma je živahne boje te je odlična voćka za konzumaciju pred zimu.

Plodovi sazrijevaju već 2 godine nakon sadnje, pa je izvrstan odabir za sve nestrpljive kako bi čim prije dobili plodove. Kaki je važan i kao medonosna biljka. Razvija lijepe i mirisne cvjetove koje rado oprašuju pčele. Također, med koji je samo od kakija ima ugodan okus.

Izvor