Ananas (lat. Ananas comosus) potječe iz Južne Amerike, no uzgoj se proširio u tropske krajeve širom svijeta. Svrstava se u južna ili suptropska voća kao i npr. marakuja, nar, avokado, banana, datulja, guava, kivi, kokos, mango, papaja.
Uzgaja se zbog svojih mesnatih plodova koji se konzumiraju u konzerviranom, sušenom i svježem obliku. Na našem području se ananas uzgaja kao ukrasna biljka i to najčešće kultivar Variegatus čiji su listovi obrubljeni bijelom bojom a plodovi nisu jestivi. Proizvodnja plodova za konzumaciju je najveća u jugoistočnoj Aziji.
Pripada porodici Bromeliaceae čije vrste imaju karakterističan epifitski rast, no za razliku od njih, ananas raste u zemlji. Visina biljke je 1 - 1,5 m, a stablo ananasa okružuju dugi listovi visine 30 - 100 cm. Ima uske i valjkaste plodove čija boja varira od zelene do žute.
Postoje dvije vrste:
- Divlji plodovi - daju sjeme i na listovima imaju jako šiljaste vrhove
- Plodovi za uzgoj - ne daju sjeme, imaju glatke listove i manje plodove
Vegetacijsko razdoblje traje 18 mjeseci, prvih godinu dana traje razvoj biljke a ostalih 6 mjeseci odvija se cvatnja i sazrijevanje plodova.
Ananas je jedno od najzdravijih voćnih vrsta. Plodovi su bogati željezom, magnezijem, kalcijem, kalijem i cinkom, te vitaminima B, C i E stoga se koriste u kulinarstvu ali i za ublažavanje zdravstvenih problema poput raznih upala, te za poboljšanje zdravlja probavnih organa i kardiovaskularnog sustava.
Egzotično voće
Vrste ananasa
Vrsta Ananas comosus ima nekoliko podvrsta, no samo se Ananas comosus var. comosus uzgaja za konzumaciju. Unutar te podvrste postoje kultivari koji se međusobno razlikuju po morfološkim i fiziološkim svojstvima.
Prema klasifikaciji međunarodne trgovine voća, postoji pet glavnih klasa unutar kojih se nalaze različite sorte ananasa. Glavne klase su: Smooth Cayenne, Spanish, Queen, Abacaxi i Pernambuco.
Smooth Cayenne
Ova klasa ananasa uglavnom se uzgaja na području Havaja i Hondurasa, iako se neke varijante pojavljuju i na Filipinima, Kubi, Južnoj Africi i Meksiku. Stabljika je kratka, masa plodova je 1,5 - 3 kg i nemaju izraženih vlakana, a razvoj traje duže nego kod ostalih klasa. Biljke i plodovi sorata unutar klasa se mogu značajno razlikovati.
Najvažnije sorte ove klase su:
- MD-2 - smatra se standardnom sortom te zauzima 50% svjetskog tržišta ananasa zbog svojeg stabilnog uroda. Plodovi su cilindričnog oblika, težine 1,5 - 2 kg, te se odlikuju visokim sadržajem šećera i niskim udjelom kiselina. Može se skladištiti do 30 dana, što omogućuje transport na velike udaljenosti bez gubitka kvalitete plodova.
- Amritha - karakteristični su jako šiljasti i bodljikavi listovi te cilindričan oblik ploda koji teži 1,5 - 2 kg. Razdoblje između sadnje i cvatnje traje 13 - 18 mjeseci. Na vrhu ploda se razvija mala kompaktna rozeta, a debljina kore je 6 mm. Ima nisku kiselost i bogatu aromu.
Spanish
Spanish ili španjolska skupina ananasa ima karakterističnu crvenkastu boju, a najviše se uzgaja u Portoriku. Ispod crvenkaste kore je meso blijedo-žute do bijele boje, mirisno, s izraženim vlaknima. Neke od sorata su Cabezona, Valera Amarilla Roja, Pina blanca, itd.
Queen
Kraljevska skupina, ima zelenkastu koru dok je meso žute boje. Rozeta ima male, na vrhovima bodljikave listove, a težina ploda ne prelazi 1,5 kg. Najpoznatije sorte unutar ove grupe su MacGregor, Z-Queen, itd.
Abaxaci
Skupina je karakteristična po izrazito sočnim i slatkim plodovima, a najviše se uzgaja u Meksiku i Venezueli. Težina plodova varira od 1 do 2,7 kg, a meso nema vlaknastu strukturu. Najčešće sorte su Kona Sugarloaf i Black Jamaica.
Pernambuco
Sorte ove skupine su brazilskog porijekla te ne podnose dugotrajno skladištenje, no tražene su zbog jako slatkih plodova. U Aziji se uzgajaju lokalne sorte (Tard Sri Thong i Sriracha), Mauritius i Baby Dwarf Pineapple, koji je popularan zbog svojeg specifičnog patuljastog izgleda i vrlo slatkog i sočnog mesa.
Osim vrste Ananas comosus var. comosus, postoje i druge vrste ananasa, od kojih neke čak daju jestive plodove, no slabije kvalitete, stoga se koriste u proizvodnji vlakana, bezalkoholnih pića, a uzgajaju se i kao ukrasne biljke.
Ananas comosus var. ananassoides
Podvrsta divljeg ananasa koji se većinom uzgaja u Venezueli, Brazilu i Paragvaju. Rastu u uvjetima sušne, ali i tropske, vlažne klime. Visina je 90 - 100 cm, a biljka je specifična po patuljastim plodovima koji se, zbog vrlo slatkog okusa uzgajaju za konzumaciju, no uzgaja se i kao ukrasna biljka zbog svoje dekorativnosti. Listovi su tvrdi i oštri, duljine 90 - 240 cm, a cvjetovi su crvenkasti i veličine od 15-ak cm.
Ananas comosus var. erectifolius
Porijeklom iz Južne Amerike, gdje se najviše i uzgaja. Ova podvrsta nema ekonomskog značaja jer plodovi imaju isključivo dekorativnu svrhu, stoga se uzgaja u vrtovima i interijerima.
Ananas comosus var. parguazensis
Divlje populacije rastu u Kolumbiji, Venezueli, na sjeveru Brazila i Gvajani. Specifična je po blijedim, mekanim listovima te jako razvijenoj rozeti, a uzgaja se kao ukrasna biljka.
Ananas comosus var. bracteatus
Biljke imaju karakteristične jarko crvene plodove zbog čega se ova podvrsta uzgaja u dekorativne svrhe. Listovi su duljine oko 1 m a na rubovima se nalaze bodlje. Crvena boja se javlja u uvjetima dobre osvijetljenosti. U vrtu se mogu koristiti kao živica ili u cvjetnim gredicama, dok se, posađeni u tegle, mogu uzgajati i u interijeru.
Uzgoj ananasa
Za uspješan uzgoj ananasa, potrebna je adekvatna gnojidba, prihrana i zalijevanje/navodnjavanje. Osim toga, potrebno je osigurati povoljnu strukturu tla.
Tlo
Za uspješan uzgoj potrebno je prozračno tlo dobre drenaže i bogato hranivima. Preporučuje se oko biljke staviti zrele jabuke koje raspadanjem oslobađaju etilen, koji potiče cvatnju. Optimalna temperatura tla je 21 - 32°C.
Ananas je potrebno zalijevati otprilike jednom tjedno, kad se zemlja potpuno osuši. Ako se uzgaja u lončanicama, najbolje je potopiti cijelu posudu. Tijekom zime potrebno je zalijevanje svaka dva tjedna. Ako se uzgaja u interijeru, potrebno je osigurati dovoljnu vlažnost zraka tako da se lišće povremeno poprska vodom, posebice tijekom ljetnih mjeseci.
Klima
Od sadnje do pojave intenzivnog rasta listova, ananas je potrebno držati u polusjeni kako ne bi došlo do oštećenja mladih listova. Nakon toga se postepeno počinje izlagati izravnoj Sunčevoj svjetlosti. Krajem zime i početkom proljeća, biljci će biti potrebno nekoliko sati izravne svjetlosti kako bi se potaknuo razvoj ploda. Minimalna temperatura za uzgoj je 10°C, a godišnje optimalne se kreću od 18 do 29°C.
Slaganje kultura
U našim podnebljima, ananas se najčešće uzgaja kao sobna biljka zbog lakše kontrole klimatskih uvjeta. Kako zahtjeva vlažnost zraka, u prostoriji se može kombinirati s vrstama koje imaju slične zahtjeve, poput bromelije, aloe vere, gardenije, difenbahije, paprati i slično.
Sadnja ananasa
Kod sadnje ananasa u vrtu, potrebno je imati optimalne uvjete jer hladne zime mogu biti štetne. Ukoliko vanjski uvjeti nisu optimalni, ananas uspijeva kao sobna biljka, iako ima manji broj plodova manje veličine. Biljka prvo treba ojačati, nakon čega je potrebno prvo presađivanje nakon 3 mjeseca, a drugo presađivanje se obavlja nakon godinu dana. Ananas cvjeta između 10. i 20. mjeseca od sadnje. Plodovi se pojavljuju u proljeće, čime biljka počinje propadati, ali se istovremeno pojavljuju 2 - 3 mladice koje se mogu presaditi kada listovi potpuno uvenu, što se događa nakon 2 godine.
Prije sadnje potrebno je tlo obogatiti velikom količinom hraniva, najbolje pomoću gnojiva i humusa, kako bi se postigla visoka kvaliteta plodova. Tlo se prilikom sadnje ne smije zbijati.
Sadnja sjemena
Ananas ima vrlo sitne sjemenke, veličine svega 3 - 4 mm, stoga je potrebna dobra priprema kako bi se omogućilo klijanje, što ovaj način uzgoja čini nešto složenijim od uzgoja iz sadnica. Prije sadnje, sjemenke je potrebno staviti na vlažnu podlogu u trajanju 18 - 24 sata te se stavljaju u toplu prostoriju. Nakon što nabubre, sade se u posude u kojima je mješavina treseta i pijeska, na dubinu 1 - 2 cm. Početak klijanja ovisi o temperaturi u prostoru. Ako se posude drže na sobnoj temperaturi, za klijanje je potrebno 4 - 6 tjedana, a ako je temperatura 30 - 32°C, klice se mogu pojaviti nakon 3 tjedna.
Sadnja sadnica
Sadnja sadnica ananasa je najsigurniji i najjednostavniji način uzgoja. Nakon dobivanja korjenčića iz vršnih izbojaka, odnosno rozete, ananas se sadi u pripremljeni supstrat tijekom proljeća. Kod plantažnog uzgoja u komercijalne svrhe, ananas se sadi tako da se, nakon razvoja ploda, ispod njega razvijaju sadnice koje se odvajaju od matične biljke te se presađuju na novu proizvodnu parcelu. Optimalna sadnja je 1 sadnica/m2. U nekim krajevima iznimno pogodne klime za uzgoj, ananas se uzgaja sadnjom ploda, što je dugotrajan proces jer se prvi plodovi mogu dobiti tek nakon 3 godine.
Uzgoj na plantaži
Za svjetsko tržište, ananas se uzgaja na plantažama tropskih krajeva diljem svijeta, a najviše ih je u Aziji, na jugu SAD-a, Južnoj Africi te Australiji. Odabiru se sorte krupnih plodova i s ranim dozrijevanjem, a uz pomoć intenzivne tehnologije, reznice duljine oko 20 cm se polažu u zemlju, na razmak od 1,5 do 2 m između dvije biljke.
Uzgoj u stakleniku
Ananas se u staklenicima u Europi uzgaja od 17. stoljeća. Danas je uzgoj olakšan uz primjenu moderne tehnologije poput korištenja navodnjavanja, obroka prihrane i osiguravanja dodatnog osvjetljenja od 6 - 8 sati, a uz te uvjete plodovi ne zaostaju puno za kvalitetom plodova koji se uzgajaju na plantažama. Optimalna temperatura u stakleniku mora biti 23 - 30°C, jer u suprotnom postoji mogućnost usporavanja rasta te pojava bolesti i štetnika. Kod pripreme tla, miješa se vrtna zemlja, humus, perlit, treset i usitnjeni ugljen, a može se uzgajati na kiselom tlu, pH 4 - 5.
Uzgoj u posudama
Nakon razvoja korjenčića, ananas se sadi u teglu te se pri tom zemlja ostavlja rahlom, odnosno kod sadnje se ne smije jako pritiskati zemlja kako bi korijen imao dovoljno zraka za razvoj. Preporučljivo je na dno posude staviti kamenje kako bi se osigurala dobra drenaža, te je potrebna obilna gnojidba tla.
Održavanje i njega
Kod uzgoja ananasa u lončanicama, biljke je potrebno pripremiti za zimu, odstranjivanjem suhih listova. Biljke koje se posade u ljeto trebaju se presaditi u proljeće, u veću posudu u kojoj ostaje godinu i pol nakon čega će dati plodove. Potrebno je redovito otklanjanje viška mladica te suhih listova ili plodova.
Zalijevanje
Za optimalan rast u tegli potrebno je zalijevanje jednom tjedno tijekom ljetnih mjeseci, a važno je da tlo bude suho prilikom idućeg zalijevanja. Lončanica se potopi u vodu nakon čega ju je potrebno ostaviti da se ocijedi. Tijekom hladnog perioda godine, dovoljno je biljku zaliti jednom u 2 tjedna.
Kod uzgoja u stakleniku preporučuje se navodnjavanje, a temperatura vode ne smije biti hladnija od temperature zraka. Potrebno je obratiti pozornost na obroke navodnjavanja kako ne bi došlo do stagnacije vode u tlu, što bi prouzrokovalo truljenje korijena.
Gnojidba
U početku razvoja se ananas prihranjuje svaka dva tjedna, tekućim gnojivom s jednakim NPK omjerom (duplo manja koncentracija nego za ostale lončanice). U zimskim mjesecima je prihrana potrebna jednom mjesečno, dok se kasnije vrši samo dva puta godišnje (veljača i srpanj).
Razmnožavanje
Ananas se razmnožava vegetativno, vršnim izbojcima koji se skidaju kad biljka dosegne 35% visine odrasle biljke. Postoje dva načina vegetativnog razmnožavanja:
Način 1. - odreže se vrh ananasa i stavi se u posudu s vodom, a nakon nekog vremena na osunčanom mjestu, razvit će se korjenčići.
Način 2. - potrebno je odrezati rozetu blizu ploda te skidati donje listove do unutrašnjih, dugih listića koji se zatim stavljaju u vodu do pojave korjenčića.
Oba načina su učinkovita, a nakon dobivanja korijena (oko 2 tjedna), biljka se sadi u veliku posudu, najbolje tijekom proljeća.
Bolesti
Razne bolesti i oštećenja biljke javljaju se zbog neadekvatnih uvjeta uzgoja. Osim bolesti, štetu na ananasu mogu prouzročiti i štetnici koji se uglavnom javljaju kod preniske vlažnosti zraka.
Od bolesti se najčešće javljaju: sušenje listova i trulež.
Sušenje listova
Kod niske vlažnosti zraka i visokih temperatura, dolazi do sušenja listova. Potrebno je biljku premjestiti na hladnije mjesto te listove prskati vodom.
Trulež
Najčešće počinje pri dnu ploda, a to je znak prevelike vlažnosti zemlje, stagniranja vode i preniske temperature zraka. Biljku je potrebno premjestiti u topliji prostor s više svjetlosti te pustiti da se zemlja osuši prije ponovnog zalijevanja.
Štetnici
Veliki problem kod uzgoja ananasa su štetnici koji, ako se pravovremeno ne uoče, mogu prouzročiti velike štete. Najčešće se javljaju: vunaste uši, voćne muhe i grinje.
Vunaste uši
Vunaste uši (Pseudococcidae) - izgledom podsjećaju na nakupine vune, po čemu su dobile naziv, a štetu čine sisanjem biljnog soka. Posljedice napada su sušenje napadnutih dijelova biljke, a kod jakog napada može propasti cijela biljka. Zbog lučenja voštane prevlake, moguć je razvoj gljivičnih bolesti. Najčešće se javljaju u uvjetima niske vlažnosti zraka. Preporučuju se preventivne mjere zaštite jer se jako teško suzbijaju zbog voštane prevlake i zavlačenja u skrivene dijelove biljke. Kod slabog napada potrebno ih je ručno odstraniti uz pomoć pincete, polijevanja toplom vodom ili vatom umočenom u alkohol, nakon čega je potrebno isprati biljku vodom. Kod intenzivnijeg napada preporučuju se eko pripravci: kalijev sapun, insekticid od duhana ili češnjaka.
Voćne muhe
Voćne muhe (Ceratitis capitata) - odrasle jedinke polažu jaja unutar ploda u kojem se razvijaju ličinke koje se njime hrane tijekom svojeg razvoja. Time prouzrokuju depigmentaciju, neujednačeno sazrijevanje plodova, fermentaciju te njegovo raspadanje. Napad voćnih muha se preventivno može spriječiti postavljanjem mamaca u obliku obrnutog lijevka u koji se stavlja zrelo voće koje ih mami svojim mirisom.
Grinje
Grinje (Dolichotetranychus floridanus) - štetu čine na listovima i plodovima u obliku velikih tamnih pjega koje uzrokuju nekrozu i propadanje. Posebno su štetne kod mladih biljaka koje zatim ne razvijaju plodove, a ako ih razviju, oni su zakržljali i neupotrebljivi. Da bi se spriječio napad, potrebno je provjeravanje biljaka u fazama sadnje, pojave cvjetova te neposredno prije berbe, kako bi se pravovremeno primijenili akaricidi, odnosno sredstva za suzbijanje štetnih grinja.
Upotreba ananasa
Ananas se uzgaja zbog svojih sočnih i nutritivno bogatih plodova koji se najčešće konzumiraju u svježem stanju. Ima visoki udio vitamina A, B i C, mangana, bakra, kalija, antioksidansa i enzima, među kojima se ističe bromelain.
Berba
Nakon formiranja ploda, za sazrijevanje je potrebno 3-6 mjeseci, ovisno o sorti. Početak sazrijevanja ploda može se uočiti prilikom mijenjanja boje ploda iz zelene u žutu. Zreli plodovi mogu se prepoznati i po slatkastom mirisu. Berba počinje kada minimalno 2/3 ploda poprimi žutu boju, a ako se bere ranije, potrebno ga je ostaviti na sobnoj temperaturi kako bi dozrio.
Sušenje
Plodovi ananasa se mogu sušiti na nekoliko načina: u pećnici, u dehidratoru i na suncu.
Sušenje u peći
Prije sušenja, ananas se nareže na kockice te se ravnomjerno rasporedi po papiru za pečenje. Pećnica se zagrije na 65°C, a kockice ananasa je potrebno sušiti 24 - 36 sati. Temperatura ne smije biti viša od 75°C jer će se osušiti samo površinski dio dok će u unutrašnjosti ostati vlažan, što nije povoljno za čuvanje. Isto tako, potrebno je pratiti vrijeme sušenja kako ne bi predugo ostao u pećnici što bi rezultiralo pretvrdim plodovima.
Sušenje u dehidratoru
Najsigurnija metoda sušenja. Plodovi se narežu na tanke ploške koje se ravnomjerno rasporede po etažama dehidratora, tako da se što manje dodiruju. U prosjeku sušenje traje 35 - 37 sati, na temperaturi 57 - 60°C.
Sušenje na suncu
Ploške ananasa stavljaju se na 2 - 3 sloja čiste gaze, a jednim slojem se prekrivaju kako bi se zaštitile od insekata. Potrebno ga je staviti na sunce, a tijekom noći se unosi na suho mjesto kako ne bi pokupio vlagu. Ovaj postupak sušenja traje oko 4 dana ako je temperatura 30°C. Prvih tjedana nakon sušenja, potrebno je provjeravati plodove kako bi se eventualno uklonili oni na kojima se pojavila plijesan.
Skladištenje
Nakon berbe, ananas mora biti potpuno zreo da bi se mogao čuvati u hladnjaku jer u suprotnom dolazi do oštećenja plodova i gubitka na kvaliteti. Temperatura skladištenja treba biti 7 - 8°C, a plodove je potrebno okretati u hladnjaku kako bi se odgodilo truljenje. Na takav način, plodovi se mogu čuvati do 10 dana bez gubitka kvalitete. Na sobnoj temperaturi se može čuvati 2 - 3 dana, a može se izrezati na komadiće koji se u hladnjaku mogu čuvati do 6 mjeseci.
Pripravci
Kulinarstvo
Iako se najčešće jede u svježem i konzerviranom stanju, ananas može biti odličan dodatak i nekim slanim jelima, pa se tako sok od ananasa može koristiti u marinadi gdje njegovi enzimi čine meso mekšim.
Najčešće se koristi u azijskoj kuhinji gdje se kombinira u različitim slatko-kiselo-ljutim kombinacijama sa svinjetinom ili piletinom. Upotrebljava se u raznim voćnim salatama, ali i u kombinaciji s lukom, svježim krastavcima, mentom, ljutim papričicama, a može biti i jedan od sastojaka na pizzi ili u hamburgeru.
Kod pripreme slastica i krema sa želatinom, potrebno je koristiti konzervirani ananas jer se kuhanjem eliminira bromelain koji sprječava želiranje.
Medicina
Ananas ima široku primjenu u ublažavanju zdravstvenih tegoba. Posebice je značajan bromelain koji se nalazi u svježem ananasu, a pomaže u razgradnji proteina te potiče probavu.
Osim toga, ima protuupalna svojstva pa se smatra da pomaže u ublažavanju bolova kod ljudi koji boluju od artritisa, a dokazalo se i da bromelain može pospješiti funkciju bijelih krvnih zrnaca.
Zbog visokog udjela vitamina i minerala, konzumacija ananasa jača imunitet te pročišćuje kožu.
Zanimljivosti
Ananas je porijeklom iz Južne Amerike, a smatra se da ga je 1493. godine otkrio Kolumbo na Karibima. Tijekom povijesti, ananas je bio teško dostupan zbog otežanog transporta, no razvojem morskog prometa, počeo se uzgajati na svim područjima tropske klime.
U 17. stoljeću je prvi puta uzgojen u stakleniku u Nizozemskoj odakle se izvozio u Englesku gdje se počeo uzgajati kao ukrasna biljka.
Naziv "ananas" potječe od riječi "nanas", koja je preuzeta od plemena Tupi, što znači izvrsno voće.
Ananas izgledom podsjeća na češer, pa je tako engleski naziv "pineapple" nastao od španjolske riječi "piña", što znači češer, i engleske riječi "apple", što znači jabuka.
Plod ananasa je specifičan zbog načina njegovog formiranja. Naime, plod nastaje stapanjem velikog broja cvjetova (čak i do 200 cvjetova).
Ananas u trgovinama najčešće dolazi iz jugoistočne Azije, a oprašivanje se u prirodi odvija pomoću kolibrića.
Foto: 272447 / Pixabay
Odgovori