Nar (lat. Punica granatum), šipak ili mogranj je polulistopadna biljka koja raste kao grm ili manje drvo i svrstava se u južna ili suptropska voća kao i npr. ananas, avokado, banana, datulja, guava, kivi, kokos, mango, papaja.
Iako se naziva i šipak, nema nikakve veze s plodom ruže koji se također naziva šipak, a pripada porodici vrbičevki (Lythraceae) iz reda mirtolika (Myrtales).
Porijeklo nara smješta se u područja Irana, Afganistana, Pakistana i sjeverne Indije, iako neki znanstvenici smatraju da je nar autohtona mediteranska biljka. Na našim područjima nar se tradicionalno veže uz područje južne Dalmacije i zapadne Hercegovine.
Izgledom je nar biljka koja ima uspravne i razgranate grane sa zvonolikim crvenim cvjetovima te žuto-crvenim plodom veličine jabuke. Unutar ploda nalaze se sjemenke koje imaju jednu košpicu. Plodovi su nara slatki i osvježavajući.
Nar se sadi i uzgaja na područjima gdje su ljeta suha i vruća, a zime blage. Zbog toga ga se može pronaći kako samoniklo raste u područjima sredozemne klime.
Srodnici
Egzotično voće
Vrste nara
Nar se izdvaja svojim brojnim sortama. U nastavku izdvajamo sorte koje su najuspjelije na našim područjima: Barski slatki, Ciparski, Glavaš, Hicaznar, Konjski zub, Medun, Majdeški sitnozrni, Sladun i Slatki barski.
Barski slatki
Ova je sorta dobila ime prema području Bara u Crnoj Gori gdje je najzastupljenija, a može se pronaći u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini. Sorta je bujnoga rasta. Plod je ove sorte okrugloga oblika s izraženim rebrima te je dosta krupan (od 355 do 455 g). Osunčana strana kore ploda uvijek bude crveno-ružičaste boje, a suprotnu stranu krasi žuto-zelena boja. Kora je mekana i lako se lomi. U odnosu na zrna, ona su srednje krupna i tamnocrvene boje. Dozrijevanje ovisi o klimatskim uvjetima, ali obično dozrijevanje započinje početkom listopada i završava početkom studenoga.
Ciparski
Kao što samo ime kaže, ova sorta dolazi s Cipra, a u Hrvatskoj je poznata od 1914. godine gdje se uzgaja u dolini rijeke Neretve. Plod je okrugloga oblika i srednje krupan do krupan (od 293 do 411 g). Kora je svijetložuta s izraženom crvenom bojom na osunčanoj strani. Zrna su krupna i tamnocrvene boje.
Glavaš
Sorta Glavaš postala je poznata tijekom povijesnih turskih osvajanja, a danas se uzgaja i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini najzastupljenija je sorta nara i uzgaja se i u obiteljskim voćnjacima i u novim nasadama nara. Razlog tomu jest njezina velika rodnost i bujnost. Plod je ove sorte sferičnoga oblika i vrlo je krupan (od 460 do 900 g). Kora je ploda žuta boje i prelivena je crvenilom. Zrna su krupna i svijetlocrvena. Plodovi ove sorte počinju dozrijevati početkom listopada, ovisno o klimatskim uvjetima.
Hicaznar
Sorta Hicaznar dolazi iz Turske, a tamo se uglavnom i uzgaja. Plod je ove sorte okruglastoga oblika i srednje krupan (od 290 do 490 g). Intenzivno crvena kora skriva zrna koja su manje krupna u odnosu na domaće sorte. Boja zrna je tamnocrvena i podsjeća na vinsku crvenu boju.
Konjski zub
Sorta Konjski zub dolazi iz Italije, a kao pojedinačna stabla uzgaja se i u Hrvatskoj. Najčešće se može pronaći na okućnicama. Sorta je poprilično bujna te je osrednje rodnosti. Plod je okruglastoga oblika te srednje krupan do krupan (od 250 do 310 g). Žuto-ružičasta kora na osunčanoj strani poprima crvenilo. Zrna su izdužena i krupna te svijetlocrvene do ružičaste boje. Na našim područjima ova sorta dozrijeva sredinom listopada.
Medun
Sorta Medun uzgaja se na našim područjima i može se naći na okućnicama. Naziva se još i Šerbetaš. Srednje je bujna sorta i dobre je rodnosti. Plod je okrugao s izraženim rebrima. Boja kore je žuto-zelena i na osunčanoj strani poprima ružičastu do crvenu boju. Plod je bogat zrnjem koja su velika i tamnoružičaste boje. Ova sorta dozrijeva sredinom listopada, a ponekad i malo ranije.
Majdeški sitnozrni
Sorta je srednje rodnosti i bujnosti. Daje plod koji je okrugao i koji ima slabije izražena rebra. Plod je, također, srednje velik i prosječno teži 330 g. Kora je izrazito glatka i gotovo cijela tamnocrvene do tamnoružičaste boje. Pregrade zauzimaju velik dio ploda pa nema toliko puno zrna. Zrna su jako sočna i daju dosta sladak sok.
Sladun
Ova je sorta nepoznatoga porijekla i uzgaja se na područjima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Plod je okrugao i srednje krupan od krupan (od 250 do 385 g). Svijetložuta kora ima crveni preljev, a zrna su svijetlocrvene boje i srednje krupna.
Uzgoj nara
Pod uzgojem nara podrazumijeva se razumijevanje tehnike zalijevanja i navodnjavanja, pravilna gnojidba te razmnožavanje.
Tlo
Za nar treba birati tlo koje je duboko i pjeskovito-ilovasto jer takva tla sadrže dosta humusa. Nar neće uspijevati na teškim glinenim i iznimno vlažnim tlima. Tlo treba dobro pripremiti za nar, što znači ukloniti postojeću vegetaciju, poravnati teren, duboko poorati, odraditi meliorativnu gnojidbu, tanjuranje ili frezanje tla te treba iskolčiti redove i sadne rupe. Oranje treba podijeliti na jesensko (30 cm dubine) i proljetno (10-15 cm dubine). Prašenje se obavlja tijekom ljeta na 5-8 cm dubine. Smjer redova treba biti od sjevera prema jugu. U fazi mirovanja treba obaviti samo jedno dublje oranje, a vegetacija zahtijeva nekoliko plićih obrada s ciljem uništenja korova i kako bi se smanjila potreba za navodnjavanjem.
Klima
Uzgoju nara odgovaraju vruća ljeta i blage zime te ga najviše ima na područjima sredozemne klime. Najbolje mu odgovara dnevna temperatura do 12°C. Ne podnosi zimske temperature od -11°C do -15°C, a počinje se smrzavati pri temperaturi -20°C.
Vrijeme sadnje
Uobičajeno vrijeme sadnje nara jest jesen ili rano proljeće.
Slaganje kultura
Bez odgovarajućeg oprašivanja, nar neće imati plod, stoga će pomoći sadnja biljaka koje privlače pčele, uključujući kopar, peršin, metvicu, bosiljak i majčinu dušicu, a od voća dinje i bobičasto voće kao što su maline, jagode, kupine, borovnice i ribiz. Osim začina, mnogo cvijeća također privlači pčele, pa se tako obično sadi uz suncokret ili lavandu. S obzirom na to da nar često napadaju lisne uši, u odbijanju štetnika pomoći će tratinčice i jasmin, a od povrća celer i komorač.
Sadnja nara
Prije sadnje nara potrebno je istražiti pogodno vrijeme sadnje, način sadnje sadnica, tip i vrstu tla kakvoga zahtijeva ova biljka te na kojim temperaturama uspijeva.
Sadnja sadnice
Za nar u vrtu treba odabrati mjesto koje je zaklonjeno od vjetra. Sadnica se treba posaditi u iskopanu jamu te u dobro pripremljeno tlo. Ne treba kopati više od 0,7 m. Na korijen biljke stavlja se sloj rahle zemlje te stajsko gnojivo (20 kg) i NPK 7:20:30 (0,5 kg) iznad korijena. Sva gnojiva trebaju se potom prekriti zemljom i zaliti vodom.
Održavanje nasada
Nakon što se nar posadi, u početku je potrebno čistom obradom uništavati korove i osigurati biljci dubinsku vlagu. Održavanje nasada čistom obradom ostvaruje se jesenskim oranjem međurednog prostora do dubine od 15 cm, ali i površinskom obradom zemlje za vrijeme vegetacije. U cilju održavanja nasada trebali bi se koristiti herbicidi kojima će se uništiti korovske biljke.
Održavanje i njega
Način održavanja zemljišta ovisi o načinu sadnje nara, tipu zemljišta i klimatskim uvjetima. Održavanje zemljišta obavlja se kako bi se stvorili povoljni uvjeti za optimalnu fiziološku aktivnost korjenova sistema i ostalih organa voćke, a sve radi kasnije obilne rodnosti i visoke kvalitete ploda. Vrlo se bitnim ističe formiranje uzgojnoga oblika.
Zalijevanje
U odnosu na potrebu tla za vodom, potrebno je osigurati dovoljno vlage za vrijeme rasta korijena u jesen i proljeće, ali i za vrijeme vegetacije kada rastu plodovi i mladice. Pogodovat će ravnomjerne oborine, a ako one izostanu potrebno je osigurati navodnjavanje. U vrijeme vegetacije, navodnjavanje tada treba vršiti svakih 4-5 dana. Bez redovitoga navodnjavanja, posebice za vrijeme suše, uzgajanje nara nema perspektivu.
Gnojidba
Nakon sadnje, preporučuje se svake tri godine dodavati stajnjak kao najvažnije organsko gnojivo te mineralna goriva. Količina će ovisiti o veličini i starosti stabla, a otprilike se može govoriti o 1,5 kg po stablu. Treba biti oprezan u prihrani dušikom jer pretjerana upotreba može dovesti do pucanja plodova kada su u punoj zrelosti. Obično se koristi KAN, pola kilograma po stablu kada je u punom rodu, i to u dva navrata.
Razmnožavanje
Karakteristično je za nar da se uzgaja na vlastitome korijenu, stoga ne treba podlijegati cijepljenju. Nar se najčešće razmnožava korijenovim reznicama. Reznice dvogodišnjih izboja koje su dugačke od 20 do 25 cm i debele od 0,5 do 1,2 cm režu se početkom zime poslije opadanja lišća. Kasna jesen zahtijeva čuvanje reznica u hladnom i vlažnom pijesku. U proljeće se u rasadniku priprema tlo i otvaraju se brazde na razmak od 90 cm i u njih se ukoso postavljaju reznice na razmak od 10 do 20 cm. Zatim se reznice zatrpaju rahlim tlom tako da na površini ostane samo pup koji će dati mladicu i kasnije sadnicu. Ovakav način razmnožavanja osigurat će brzo dobivanje sadnica, već u idućoj godini, stoga se može govoriti o dvogodišnjim sadnicama. Mogu se dobiti i trogodišnje sadnice ako se ostave godinu duže u rasadniku. Vrlo se rijetko nar razmnožava sjemenom.
Rezidba
Svrha je rezidbe formiranje uzgojnoga oblika, regulacija rodnosti, povećanje kakvoće ploda, smanjenje pojave bolesti i štetnika te jeftinija berba. Bar treba pustiti da naraste u prvim dvjema godinama nakon sadnje, a potom se treba posvetiti formiranju uzgojnoga oblika. Trebaju se izabrati 3 ili 4 izdanka koja će se prikratiti na otprilike 50 - 60 cm. Kada prođu 4 godine, obavlja se prorjeđivanje, a orezuje se svake godine. Na taj se način postiže željeni oblik i kasnija dobra rodnost. Formiranje uzgojnoga oblika nije kratkotrajan posao, nego traje od 3 do 4 godine. Budući da je naru potrebna svjetlost, trebalo bi lijepo rasporediti krošnju tako da svi dijelovi mogu dobiti dovoljno svjetla.
Bolesti i štetnici
Intenzivnim uzgojem nara javljaju se i problemi s bolestima i štetnicima. Posljedica su smanjeni urodi i smanjena kvaliteta ploda. Izdvajamo sljedeće štetnike: Zelena breskvina lisna uš, Jasenov štitasti moljac, Mediteranska voćna muha, Granotoč i Egipatski skakavac.
Zelena breskvina lisna uš
Ovaj štetnik najčešće napada breskve i nektarine zbog čega je i dobila ime. Danas često napada i nar te prenosi dosta virusa. Neprestano se razmnožava, a broj generacija ovisi o prisutnim klimatskim uvjetima i pri dnevnoj temperaturi od 20°C razvoj jedne generacije traje od 10 do 12 dana. Karakteristični simptomi zaraze nara ovim štetnikom javljaju se na listovima gdje se uobičajeno nalazi najveći broj jedinki. Jedinke sišu biljne sokove te se listovi deformiraju i kovrčaju, a ponekad se i suše. Uz to, uzrokuju razvijanje gljive čađavice koja onemogućava proces fotosinteze te se skraćuje vegetacija i zato cijela biljka ima slabiji razvoj i rast. Osim listova, zelena breskvina lisna uš napada izboje, cvjetove i plodove nara. Što se tiče suzbijanja ovoga štetnika, danas na tržištu postoje mnogi pripravci, ali prednost treba dati selektivnim i ekološki prihvatljivim insekticidima iz skupine neonikotinoida.
Jasenov štitasti moljac
Jasenov štitasti moljac prvi se put pojavio na našim područjima 2008. godine, točnije u okolici Mostara, i od tada je prisutan. Najveća brojnost ovoga moljca uočena je na sortama Konjski zub i Glavaš. Zaraze većega intenziteta rezultiraju otpadanjem listova, ranom defolijacijom i manjim plodovima. Brojnost ovoga štetnika smanjit će se prisutnošću parazitoida, predatora i entomopatogenih gljivica. Neonikotinoidi predstavljaju dobru početnu zaštitu za suzbijanje štetnika, ali doći će do ponovne zaraze s okolne vegetacije. Dobre rezultate pokazuje primjena flonikamida. Prilikom primjene kemijskih insekticida, važno je prekriti cijelo naličje listova i ponavljati taj postupak ako je potrebno. Na okućnicama gdje se uzgajaju pojedinačna stabla može se boriti protiv štetnika mehaničkim putem, tj. jačim mlazom vode.
Mediteranska voćna muha
Mediteranska voćna muha, osim nara, napada i breskve, nektarine, agrume, smokve, marelice i jabuke. Izrazito je prisutna u mješovitim nasadima jer prelazi s jedne voćne kulture na drugu. Broj generacija koje razvije ovisi o klimatskim uvjetima. Primjerice, na području Hercegovine razvije 4 - 5 generacija. Najčešća mjera suzbijanja jesu kemijski pripravci. Koristi se metoda lokaliziranoga tretiranja, a i potrebno je sakupljati i uništiti otpale plodove u kojima se nalaze ličinke.
Granotoč
Granatoč je štetnik u obliku leptira i gusjenice koji napad veliki broj voćnih vrsta. Posebice je opasan kada se javi u mladim nasadima nara jer može uzrokovati propadanje već formiranoga stabla. Zabilježeno je i da se gusjenice, osim na granama mlađih stabala, zavlače i u deblo koje onda brzo posuši. Ozbiljne štete u obliku sušenja izaziva i na mladim i na starim stablima. Uočeno je da češće stradaju stabla nara koja nemaju dovoljnu opskrbu vodom. Suzbijanje ovoga štetnika dosta je komplicirano jer većinu svog razvoja provodi u unutrašnjosti grana. Tretiranje insekticidima imat će učinka samo u stadiju mladih ličinki. Moguće je otvoriti otvore koje je načinio štetnik i uštrcati insekticide jače volatilnosti nakon čega se otvori trebaju zatvoriti voćarskim voskom. Kada poduzete mjere ne odaju rezultate, potrebno je jače napadnuta stabla ili grane ispilati i što prije zapaliti.
Egipatski skakavac
Skakavci su u pogledu štetnosti manja prijetnja nego prethodno navedeni štetnici. Iako, u slučaju masovnije pojave mogu načiniti veće štete nagrizajući zelene dijelove stabala.
Upotreba nara
Nar je biljka koja ima raznovrsne prednosti jer obiluje korisnim spojevima, stoga je njegova upotreba vrlo široka.
Berba
Nar se najčešće ručno bere kada je potpuno sazrio od kraja kolovoza pa do sredine studenoga. Zrelost nara određuje se prema boji ploda te kemijskom analizom. Ako nar želimo sušiti, potrebno ga je ubrati prije nego što potpuno sazrije i omekša. Tada ga je potrebno prerezati i osušiti te izvaditi sjemenke, a potom sitno izrezati ili samljeti.
Skladištenje
Plod nara može se čuvati na sobnoj temperaturi do mjesec dana, ali ne smije biti direktno na sunčevu svjetlu. Ako se želi duže skladištiti, cijeli se plod može pohraniti u hladnjak i na taj se način može čuvati do 2 mjeseca. Još je bolja opcija čuvanje samih zrnaca nara jer se oni u plastičnim vrećicama mogu čuvati u hladnjaku ili zamrzivaču i do godinu dana.
Pripravci
Kulinarstvo
Nar se svakodnevno koristi u kulinarstvu zbog svih njegovih prethodno navedenih pozitivnih karakteristika na zdravlje.
Dok se sok i sjeme nara smatraju tonikom za grlo i srce, kora voća i stabla koriste se već tradicionalno kao lijek protiv proljeva i crijevnih parazita.
Najčešća je upotreba soka ili čaja od nara koji se piju u vrijeme prehlada i gripa, a nezaobilazan je i pekmez od nara koji se može koristiti na različite načine. Zreli plodovi jedu se svježi tako da se žlicom izbuši kora i iz sredine se vade zrna.
Medicina
Na početku treba istaknuti da je nar iznimno bogat hranjivim tvarima koje se nalaze u samome plodu, soku i ulju koje se dobiva iz sjemenki. Vitamin C na prvom je mjestu, a slijede vitamini A i E, folna kiselina te minerali (posebice kalij). Tu su i antioksidanti koji štite stanice na molekularnoj razini. Izdvaja se punicalagin kao biljni spoj, tj. antioksidans koji se može pronaći u kori ploda i soku. U usporedi s brusnicom i narančom, primjećuje se da nar sadrži više antioksidansa.
Nar je poznat po svojem snažnom antiupalnom svojstvu i zbog toga je njegova konzumacija iznimno korisna kod srčanih oboljenja, pretilosti ili Alzheimerove bolesti.
Osobe koje imaju iznimno visok krvni tlak mogu doživjeti moždani ili srčani udar, stoga se kao jedan oblik prevencije preporučuje uporaba nara. Puninska kiselina djeluje tako da snižava razinu triglicerida pa nar djeluje i na smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Osim toga, istraživanja potvrđuju da nar pomaže u borbi protiv artritisa, što je opet povezano s njegovim antiupalnim djelovanjem jer artritis uzrokuje upala u zglobovima.
Nar će pomoći i u borbi protiv raznih infekcija koje su uzrokovane gljivicama i bakterijama. Na kraju, istraživanja dokazuju da je nar koristan saveznik prilikom vježbanja jer sadrži brojne prehrambene nitrate koji povećavaju snagu prilikom vježbanja.
Zanimljivosti
Stari su Rimljani vjerovali da nar liječi bjesnoću, a u kamenom dobu bio je omiljen kao pekmez
Njegova ljekovitost spominje se i u književnosti, i to u Vedama te djelima staroislandske mitologije i književnosti.
Židovi vjeruju da se u naru nalazi točno 613 sjemenki, što odgovara 613 zapovijedi u Tori.
Smatra se da su ga Rimljani prenijeli na Mediteran, Arapi proširili Španjolskom, a Španjolci prenijeli u Sjedinjene Američke Države 1762. godine.
Foto: Peter H / Pixabay
Odgovori