• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Vrtlarica.hr

sadnja i uzgoj biljaka

  • Cvijeće
  • Grmlje
  • Drveće
  • Sukulenti
  • Voće
  • Povrće
  • Samoniklo bilje
  • Industrijske biljke
  • Gljive
  • Začini
avokado

Avokado

Autor: Jelena

  • 1 Vrste avokada
  • 2 Uzgoj avokada
    • 2.1 Tlo
    • 2.2 Klima
    • 2.3 Vrijeme sadnje
    • 2.4 Slaganje kultura
    • 2.5 Faza mirovanja
  • 3 Sadnja avokada
    • 3.1 Sadnja iz koštice
    • 3.2 Sadnja sadnice
    • 3.3 Kalemljenje
    • 3.4 Uzgoj u vrtu
    • 3.5 Uzgoj u stakleniku
    • 3.6 Uzgoj u posudama
    • 3.7 Održavanje nasada
  • 4 Održavanje i njega
    • 4.1 Zalijevanje
    • 4.2 Gnojidba
    • 4.3 Razmnožavanje
    • 4.4 Presađivanje
    • 4.5 Pomlađivanje
    • 4.6 Prorjeđivanje
    • 4.7 Rezidba
  • 5 Bolesti
  • 6 Štetnici
  • 7 Upotreba avokada
    • 7.1 Berba
    • 7.2 Skladištenje
    • 7.3 Kulinarstvo
    • 7.4 Medicina
  • 8 Zanimljivosti

Avokado (lat. Persea americana Mill.) pripada porodici lovorovki (Lauraceae). Najviše je rasprostranjen u tropskim krajevima Amerike, no može se uzgajati i na području mediteranske klime, primjerice u Dalmaciji. Svrstava se u južna ili suptropska voća kao i npr. nar, ananas, banana, datulja, guava, kivi, kokos, mango, marakuja, papaja.

Najčešće se konzumira u sirovom stanju te je jedan od rijetkih plodova koji obiluju mastima, što ga čini pogodnim za pripremanje raznih umaka. Osim za uzgoj plodova, avokado se može koristiti i kao ukrasna biljka u interijeru ili u vanjskom prostoru tijekom ljeta, dok se zimi unosi u zaštićeni prostor jer u suprotnom dolazi do smrzavanja.

To je zimzeleno tropsko stablo uspravnog rasta koje može narasti do 20 m visine te ima široku krošnju. Ima duguljaste eliptične listove duljine 8 - 40 cm, kožaste teksture i izražene nervature, koji se nalaze na kratkoj peteljci. Cvjetovi su skupljeni u guste cvatove zelenkaste boje. Plod je koštunica veličine oko 10 cm, glatke ili grube kore, ovisno o sorti, unutar kojeg se nalazi velika dvodijelna sjemenka.

Avokado se smatra jednim od najzdravijih voća zbog visokog sadržaja zdravih masnoća, vlakana, željeza, kalija, bakra, kalcija te vitamina C i E skupine. Osim plodova, koristi se i ulje avokada koje je zdravija alternativa za suncokretovo ili maslinovo ulje.

Srodnici

  • Cimet
  • Lovor

Egzotično voće

  • Ananas
  • Banana
  • Datulja
  • Guava
  • Kaki
  • Kivi
  • Kiwano
  • Kokos
  • Mango
  • Marakuja
  • Nar
  • Oskoruša
  • Papaja
  • Pinjol
  • Pistacija
  • Planika (maginja)
  • Žižula

Vrste avokada

Poznato je više od 80 sorti avokada koje su svrstane u četiri kategorije: meksički, gvatemalski, zapadno-indijski i hibridi.

Meksički avokado

Porijeklom je iz Meksika te je otporniji od ostalih vrsta te može tolerirati temperature do -6°C. Lišće ima karakterističan miris koji podsjeća na miris anisa. Plodovi su manji, a prosječna težina je 90 - 240 g, te imaju tanku i glatku koru. Najpoznatije sorte ove kategorije su Blake, Duke, Mexicola, Leucadia, Puebla i Snell.

Gvatemalski avokado

Potječe iz Gvatemale i ima velike plodove debele i grube kore. Može podnijeti temperature do -4,5°C. Najpoznatije sorte su Benik, Carlsbad, Colorado, Linda, Lyon, Mayapan, Prince i Sharpless.

Zapadno-indijski avokado

Ima velike plodove s glatkom i tvrdom korom, te je od svih najosjetljiviji na hladnoću. Može podnijeti temperature do -2°C.

Hibridi avokada

Nastaju križanjem meksičkog i gvatemalskog avokada, a najprodavaniji na tržištu su Hass, koji je prepoznatljiv po tamnoj, skoro crnoj boji ploda s grubom korom, te Fuerte koji ima glatku i tanku zelenu koru.

Uzgoj avokada

Za uspješan razvoj biljke, potrebno je osigurati adekvatne uzgojne uvjete, a kako je avokado tropska biljka, ne može uspijevati na svim tipovima tla i klimatskim uvjetima.

Tlo

Za uspješan uzgoj nije potrebno nabavljati posebnu zemlju za avokado. Tlo mora biti dobro propusno jer ne podnosi zadržavanje vode, te duboko i bogato organskim tvarima. Avokado ne podnosi kisela tla, a može se posaditi u mješavinu zemlje za cvijeće, pijeska i treseta.

Klima

Optimalna temperatura klijanja 18 - 25°C, a nakon razvoja prvih listova, avokadu je dovoljna sobna temperatura 20 - 25°C za uspješan razvoj. Ako se uzgaja u vrtu, potrebno ga je unijeti u zaštićen prostor prije nastupanja niskih temperatura jer će doći do smrzavanja i propadanja biljke.

Avokado je tropska biljka što znači da mu je potrebna vlaga i da ne podnosi suhi zrak. Kod uzgoja u interijeru je nužno lišće prskati vodom jednom tjedno.

Vrijeme sadnje

Avokado se sadi s porastom temperatura, u periodu od ožujka do lipnja. Potrebno je pažljivo odrediti vrijeme sadnje jer ako se sadi na temperaturi ispod 18°C, sjeme neće proklijati, no ako se sadi tijekom ljeta, postoji mogućnost od oštećenja uzrokovanih suncem jer avokado ne upija dobro vodu na početku svog razvoja.

Slaganje kultura

Nema kulture koja će na bilo kakav način štetiti rastu i razvoju avokada, no ipak mu dobro odgovara sadnja uz začine kao što su bosiljak, kamilica, vlasac, korijander, timijan, kopar, mažuran, ružmarin, peršin, stevija i menta zato što su prirodno sredstvo za zaštitu od kukaca i insekata.

Od voćnih kultura najbolje će mu odgovarati malina, kivi, borovnica i jagoda, od povrtnih kultura poriluk, češnjak, luk, mladi luk, a od cvijeća neven i lavanda.

Iako mu neće smetati kod razvoja, sadnja s mangom  ili brazilskim orahom nije preporučljiva iz razloga što dijele slične bolesti.

Faza mirovanja

Za razliku od listopadnih voćaka, koje imaju definirana godišnja doba i svake godine miruju - stabla avokada su suptropske/tropske biljke koja nikada ne miruju. Drugim riječima, uvijek rastu i razvijaju se - čak i zimi kada je rast/razvoj samo sporiji.

Sadnja avokada

Na našem području najčešći je uzgoj avokada u teglama, kao ukrasna biljka, pri čemu je potrebno osigurati dovoljne količine vode, plodno tlo te osunčani položaj.

Sadnja iz koštice

Prije početka postupka, potrebno je odrediti gornji (malo šiljast) i donji dio koštice iz kojeg se razvijaju korjenčići. Košticu se probuši čačkalicama na tri mjesta, tako da budu na jednakoj udaljenosti jedna od druge te pod blagim kutom prema dolje. Tako služe kao držači koji omogućuju da donja polovica bude u vodi. Nakon što se probuši koštica, potrebno ju je napola uroniti u čašu vode koju treba smjestiti na sunčano mjesto, najbolje na prozorsku dasku.

Potrebno je mijenjati vodu svakih 5 - 7 dana kako bi se spriječilo nakupljanje i razmnožavanje bakterija i gljivica. Do prvog izdanka može proći 2 - 6 tjedana, a tijekom klijanja koštica puca dok se smeđa opna s vanjske strane koštice ljušti. Pukotina se s vremenom produbi do donjeg dijela na kojem se razviju korjenčići koji će se početi granati, a na vrhu će se pojaviti izdanak.

Kada biljka dosegne visinu od 15 cm, potrebno je skraćivanje na oko 7 cm što potiče novi rast, a kad ponovo naraste do 15 cm, avokado treba posaditi u zemlju obogaćenu humusom, u posudu promjera 8 - 10 cm. Pritom je potrebno gornju stranu koštice ostaviti izvan zemlje te ju je potrebno smjestiti na mjesto koje obiluje suncem.

U ovoj fazi je potrebno redovno zalijevanje no treba obratiti pozornost da nema nakupljanja vode. Nakon što biljka naraste do 30 cm visine, potrebno je odstraniti dva seta lišća što će potaknuti rast i razvoj novih listova i izdanaka, a postupak se ponavlja svaki puta nakon što biljka naraste za 15-ak cm.

Sadnja sadnice

Prije prodaje, stabla se prvo uzgajaju u rasadniku, a mogu uroditi plodom za 3 - 4 godine, posebice cijepljene sadnice. Cijepljenjem se može postići uzgoj različitih sorti na istom stablu. Prije razvoja ploda, javljaju se žuti cvjetovi sakupljeni u grozdove od kojih veliki broj propadne, dok se samo neki uspiju oprašiti. Nakon oprašivanja, razvoj ploda je najbrži između travnja i kolovoza.

Kalemljenje

Kod uzgoja u tegli potrebno je pripremiti dobro drenirano tlo, tako da se na dno posude stave kamenčići koji će omogućiti nesmetano otjecanje vode, a na njih se stavi zemlja bogata humusom.

Kada je u pitanju cijepljenje stabla, ono uključuje spajanje grane kultivara avokada (izdanka) s podlogom drugog stabla. Kako njih dvoje rastu zajedno, stvara se novo stablo. Što su cijepna grana i podloga biološki bliže jedna drugoj, veće su šanse da ih uspješno cijepite. Cijepljenje stabala avokada smatra se nužnim kako bi se dobio veliki urod vrhunskog voća. Tehnički nije neophodno za rast voća, no, cijepljenje može ubrzati proces rađanja plodova.

Uzgoj u vrtu

Uzgoj avokada na otvorenom, u dvorištu ili vrtu ovisi o tome na kojem području živite. Stabla avokada su tropske biljke i ako ne živite u dovoljno toploj klimi, bolje je ostaviti stablo avokada u posudi unutra. Na našem području stabla avokada ne rastu kvalitetno na otvorenom, stoga se najčešće uzgajaju u posudama koje se mogu unijeti unutra kada vremenski uvjeti za njegov razvoj i rast postanu nezadovoljavajući.

Uzgoj u stakleniku

Za veći uzgoj avokada potrebno je posaditi sadnice kako bi proizvodnja bila isplativija te kako bi ranije dobili plodove. Sadnice su teže dostupne na tržištu te se uvoze iz toplijih područja, a treba voditi računa da se nabave sadnice koje su otpornije na niže temperature. Prilikom uzgoja avokada u stakleniku emitiraju se prirodni uvjeti rasta.

Uzgoj u posudama

Za vlastitu proizvodnju najisplativiji je uzgoj iz koštice. Nakon pojave izdanka, koštica se sadi u teglu promjera oko 10 cm te se stavlja na osunčano mjesto. Potrebno je redovito zalijevanje. Avokado dobro podnosi uzgoj u posudama te se tako može kontrolirati visina stabla i premještati za vrijeme nepovoljnih uvjeta.

Održavanje nasada

Kod uzgoja u nasadima preporučuje se navodnjavanje jer su potrebne velike količine vode te nema opasnosti od stagnacije. Osim toga, preporučuje se sadnja više stabala avokada kako bi se međusobno mogli oprašiti. Nakon oprašivanja, razvoj ploda je najbrži od travnja do kolovoza nakon čega se usporava rast sve dok ne postigne konačnu veličinu.

Održavanje i njega

Za uspješan uzgoj, osim redovnog zalijevanja i prihrane, avokadu je potrebno osigurati velike količine indirektne svjetlosti i presađivanje u veću posudu prema potrebi, tijekom proljeća. Osim toga, potrebno je održavanje u obliku orezivanja i zaštite od bolesti i štetnika.

Zalijevanje

Kao tropska biljka, avokado zahtijeva vlažno tlo, no nikako ne smije doći do nakupljanja vode zbog truljenja korijena. U prvoj godini je potrebno zalijevanje 2 - 3 puta tjedno, dok se u narednim godinama učestalost zalijevanja može smanjiti na jednom tjedno. Tlo se treba osušiti prije idućeg zalijevanja. Uzgoj u nasadima zahtjeva velike količine vode jer odrasla biljka treba i do 75 l vode dnevno tijekom sezone navodnjavanja.

Gnojidba

Prilikom sadnje potrebno je obogatiti tlo organskim gnojivom, najbolje humusom ili kompostom. Dva do tri tjedna nakon sadnje može se primijeniti prva količina mineralnih gnojiva koja će potaknuti rast i osigurati biljci potrebne mikroelemente. Stablo avokada je potrebno prihraniti tri puta u prvoj godini uzgoja i to u proljeće, ljeto i u jesen, dok tijekom zime nije potrebna prihrana jer je biljka u stanju mirovanja. Prihranjuje se dušikom oko stabla nakon čega je potrebno zalijevanje kako bi dušik dospio u zonu korijena.

Razmnožavanje

Avokado se razmnožava samooprašivanjem. Pelud avokada s jednog stabla kompatibilan je sam sa sobom i sasvim je sposoban oprašiti vlastite cvjetove - poznato kao samooprašivanje. Kako bi se minimalizirala količina vlastite peludi u stadiju kada su ženska stabla receptivna, avokado ima određene faze cvjetanja. Cvijet avokada ima i funkcionalne muške i ženske organe u jednom cvijetu, ali se otvara i zatvara dva puta tijekom dva dana - prvi dan kao funkcionalno ženski, a sljedeći kao funkcionalno muški. Svaka početna faza traje samo oko pola dana. Ovo neobično cvjetanje ima za cilj smanjiti vjerojatnost da se dogodi pretjerano stvaranje količine peludi.

Presađivanje

Zima, rano proljeće i jesen najbolje je vrijeme za presađivanje avokada u vrt jer još uvijek ima dosta kiše i vlage u tlu. Ako ste spremni stalno zalijevati ga kako bi se korijenje učvrstilo, možete ga presaditi i tijekom ljetnih mjeseci, ali morate biti vrlo oprezni pri zalijevanju.

Obavezno ga posadite u dobro drenirano područje vrta i hranite stablo organskim biljnim tonikom od morskih algi nekoliko tjedana prije presađivanja te nastavite i nakon presađivanja kako biste spriječili šok.

Pomlađivanje

Za pomlađivanje stabla samo se otkidaju vrhovi vrhova čime mu se omogućuje brži rast i održao uzgojni oblik. Osim ove metode, avokado ne zahtijeva pomlađivanje i posebnu brigu.

Prorjeđivanje

Svako prorjeđivanje avokada koje se može obaviti mora se obaviti razborito jer su stabla avokada osjetljiva na opekotine od sunca, što rezultira defolijacijom. Plod avokada se također sam prorjeđuje, tako da prorjeđivanje avokada općenito nije potrebno.

Rezidba

Kako bi se spriječilo preveliko izduživanje stabla, preporučuje se otkidanje vrhova. Kada avokado nakon sadnje u posudu dosegne visinu od 25 cm, potrebno ga je prerezati na pola čime se potiče brzi rast, nakon čega se samo otkidaju zadnja dva lista kako bi se održao niži uzgojni oblik.

Bolesti

Zbog neadekvatnih uvjeta uzgoja, moguća je pojava bolesti. Od bolesti se najčešće pojavljuju: pepelnica i otpadanje lišća.

Pepelnica

Najčešće se pojavljuje u uvjetima prevelike vlažnosti, tijekom izloženosti kišnom i hladnom vremenu. Pojavljuje se pepeljasta prevlaka na listovima, donji listovi poprimaju žutu boju i počnu otpadati, dok se mladi listovi deformiraju te biljka polako odumire. Zaražene listove je potrebno odstraniti kako ne bi došlo do širenja bolesti, a nakon toga potrebno je biljku poprskati otopinom kalijeva sapuna i sumpora. Kod jačeg napada potrebno je primijeniti fungicide.

Opadanje lišća

Opadanje donjih listova uzrokovano je truljenjem korijenja zbog prevelike vlažnosti tla. Prije otpadanja, listovi najčešće poprime crnu boju te je moguć razvoj plijesni.

Štetnici

Osim pojave bolesti, avokado mogu ugroziti štetnici koji se najčešće pojavljuju zbog preniske vlažnosti zraka. Najčešći štetnici avokada su uši i grinje.

Uši

Pojavljuju se zbog preniske vlažnosti zraka, a kod jačeg napada uzrokuju žućenje lišća te odumiranje biljke. Lako se prenose s biljke na biljku stoga je potrebno izolirati zaražene biljke te isprati uši otopinom sapuna. Nakon toga je potrebno provjeravati biljku nekoliko dana kako bi bili sigurni da se uši nisu vratile.

Grinje

Napad grinja uzrokuje slične simptome onima kod napada ušiju. Lišće žuti i otpada, a može uništiti i cvijet ako se pojave tijekom cvatnje. Potrebno je održavati vlažnost zraka jer se štetnici najbolje šire u uvjetima niske vlažnosti.

Upotreba avokada

Visoke nutritivne vrijednosti omogućuju široku primjenu avokada u kulinarstvu i izradi raznih ljekovitih pripravaka.

Berba

Avokado koji se uzgaja kao ukrasna biljka vjerojatno neće dati plodove, a ako će se plod i razviti, za to je potrebno oko 10 - 15 godina te je lošije kvalitete i okusa od onih koji se uzgajaju u nasadima. Sorte koje se uzgajaju za proizvodnju plodova imaju različito vrijeme dozrijevanja plodova. Primjerice, najčešća sorta Hass daje plodove u travnju, dok neke sorte rode krajem ljeta ili početkom jeseni. Da bi biljka urodila plodom, obavezno je posaditi nekoliko stabala avokada zbog oprašivanja. Najčešće je potrebno 3 - 4 godine do pojave prvih plodova u nasadu, a berba se odvija ručno.

Skladištenje

Nakon berbe plodovi nisu odmah spremni za konzumaciju jer su nezreli. Potrebno je plodove držati na sobnoj temperaturi 1 - 2 tjedna kako bi bili jestivi. Za ubrzavanje procesa preporučuje se držati avokado uz banane koje ispuštaju etilen koji pospješuje sazrijevanje.

Zreli avokado se u hladnjaku može čuvati do tjedan dana, a narezani plodovi koji su poprskani limunovim sokom mogu stajati u hladnjaku u zatvorenoj posudi do 2 dana. Ako se napravi pire od avokada, on se, uz dodatak limunovog soka, može zamrznuti i kao takav čuvati do 5 mjeseci.

Kulinarstvo

Avokado ima relativno neutralan okus što omogućuje kombiniranje s mnogim namirnicama. Najpoznatiji umak je guacamole u kojem se avokado kombinira s rajčicom, lukom, čili papričicom, listovima korijandera ili peršina te začinima.

Može se kombinirati s krastavcima, krumpirom, rukulom, komoračem, mentom, narančom i slično. Može se poslužiti uz ribu s roštilja, piletinom, tjesteninom, a kombinira se i u raznim salatama. Osim u slanim jelima, avokado se koristi i u pripremi slastica, a preporučuje se i u veganskoj prehrani.

Medicina

Zbog kvalitetnog sastava masnih kiselina, konzumacijom avokada se smanjuje kolesterol i povoljno utječe na zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Visoki sadržaj folne kiseline smanjuje rizik od moždanog udara te pospješuje pamćenje. Avokado je koristan i kod zdravlja očiju zbog karotenoida luteina koji štiti od makularne degeneracije i katarakte.

Sadrži i sterole koji potiču razvoj limfocita te normaliziraju razinu šećera u krvi. Visok udio vitamina E pomaže u zaštiti kože te je snažan antioksidans, a vitamin C je važan za sintezu kolagena koji je bitan za razvoj stanica i tkiva. Avokado je bogat vlaknima koja pospješuju probavu te pomažu kod regulacije težine.

Ulje avokada dubinski hrani kožu, ublažava svrbež kod psorijaze i ekcema te usporava starenje.

Zanimljivosti

Avokado je porijeklom iz Srednje Amerike i Meksika gdje se počeo uzgajati 8.000 g. pr. Kr., te je bio jelo siromašnih. U Europu je donesen u 16. st., a u Aziju se, preko Jamajke prenosi u 17. st. Na početku 20. st. se širi u SAD, Brazil, Dominikansku Republiku i Kolumbiju.

Naziv dolazi od astečke riječi ahuacatl, što znači "aligatorska kruška" čime se misli na hrapavu koru koja podsjeća na kožu aligatora i oblik koji podsjeća na krušku.

Avokado se nalazi u Guinnessovoj knjizi rekorda kao "najzdravije voće na svijetu".

Na otoku Visu je posađena prva plantaža avokada u Hrvatskoj. Sa Sicilije je uvezeno 150 sadnica, od kojih je propalo samo 10%, a od ostalih se očekuje dobar urod.

Foto: Cesar Gonzalez / Pixabay

Provjera činjenica

  • Velika ilustrirana enciklopedija Vrt; The Royal Horticultural Society: Encyclopedia of Gardening; 2005.
  • Enciklopedijski priručnik Vrt; Handbuch Garten BLV Verlagsgesellschaft; 2003.
  • Zdravi vrt; Encyclopedia of Organic Gardening; 2010.
  • Mali staklenici i plastenici; Eva Schumann, Gerhard Milicka: Das Kleingewächshaus, Technik und Nutzung; 2010.
  • Mira Vučetić: Velika knjiga kuharstva; 2013.

Okušajte se u pripremi zimnice!

zimnica u staklenkama

Zimnica

Ako nemate veliko iskustvo u pripremi zimnice, a imate vremena, strpljenja i želju pripremiti nešto domaće, dobro će vam doći nekoliko osnovnih … [više] about Zimnica

čajevi

Čajevi

Jeste li znali da od biljaka u svom vrtu možete sami napraviti čaj? Uz poznate vrste čajnih mješavina i čajeva, sada možete i sami raditi svoje čajeve … [više] about Čajevi

Savjeti za vrtlarenje

vrtlarstvo

Što je gerila vrtlarstvo

Gerila vrtlarstvo označava čin vrtlarstva na zemlji i na prostoru na kojem vrtlari nemaju legalno pravo saditi i … [više] about Što je gerila vrtlarstvo

vertikalni uzgoj rajčice

Vertikalni vrtovi - kako ih napraviti

Za vrijeme svog boravka u Tajlandu, Patric Blanc je primijetio biljke koje rastu i odlično uspijevaju na vertikalnim … [više] about Vertikalni vrtovi - kako ih napraviti

Terariji - mini vrtovi u staklenkama

Terariji, vrtovi u boci ili Wardovim kutijama svjetovi su za sebe i kad ih jednom zasadite i odlučite se na taj korak, … [više] about Terariji - mini vrtovi u staklenkama

krtičnjak

Kako se riješiti krtičnjaka

Svi koji imaju vrt vjerojatno su se susreli s problemom zvanim krtičnjak. Riječ je o nakupini zemlje koja izgleda poput … [više] about Kako se riješiti krtičnjaka

sobno bilje

Idealno vrijeme za presađivanje sobnih biljaka

Sobne biljke unose određenu dozu zelenila u naš prostor koji ga automatski čini ljepšim tijekom cijele godine, ali nas … [više] about Idealno vrijeme za presađivanje sobnih biljaka

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Novije

leća

Leća

amarilis

Amarilis

orah

Orah

ljiljan

Ljiljan

koraba

Koraba

kupus

Kupus

kupina

Kupina

kineski kupus

Kineski kupus

RSS Vege.hr

  • Himalajska sol
  • Kakao maslac
  • Seitan
  • Granola
  • Aquafaba - zamjena za jaja
  • Što je gluten
  • Sojino mlijeko
  • Kokosovo mlijeko
  • Bademovo mlijeko
  • Mlijeko od sjemenki bundeve

Footer

Informacije

  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Gastro Media

  • Gastronomija.hr
  • Moja Zimnica
  • Vege.hr
  • Vrtlarica.hr

Vrtlarica.hr

Vrtlarica je najveća enciklopedija biljaka, nastala iz ljubavi prema zelenilu. Na Vrtlarici radi tim vrtlara s godinama iskustva u sadnji, uzgoju i održavanju biljaka. [više]

EN | RS | SI
english | slovenščina | srpski

Copyright © 2018.–2023. by Gastro Mreža. Sva prava pridržana. Web: Informativka