Mango (lat. Mangifera indica) je zimzelnoa biljka stabla srednje do velike visine, iz porodice rujevki (Anacardiaceae). Krase ga guste krošnje uskoga lišća, a rodi plodovima koji mogu varirati u težini. Tako plodovi manga mogu biti teško od nekoliko grama pa čak i do više od jednog kilograma.
Plodovi manga su ovalni i plosnati, a koža mu je tvrda i različitih boja. Postoji mango u zelenoj, narančastoj, crvenoj i žutoj boji. Mango ima intenzivan miris, a zreli plod manga je gladak, sočan i mekan. Unutar ploda nalazi se velika koštica koja je priljubljena uz meso manga.
Mango spada pod zimzeleno drveće i pravi je primjer egzotičnog voća. Krasi ga predivno stablo pa se u našim krajevima mango često uzgaja i u dekorativne svrhe. U tropskim uvjetima mango se vrlo lako uzgaja, no, u našim uvjetima, koji su daleko od optimalnih za mango, trebamo mu osigurati barem minimalne uvjete uzgoja.
Svrstava se u južna ili suptropska voća kao i npr. ananas, avokado, nar, datulja, banana, kivi, kokos, guava, marakuja, papaja.
Sadnja manga
Mango se sadi u kasno proljeće ili na početku ljeta kada mu vremenski uvjeti najviše odgovaraju, a to su kombinacija kiše i sunca.
Uzgoj manga je moguć iz sjemena ili iz već formirane biljke koju možete kupiti u rasadnicima. Ako ćete ga uzgajati iz sjemena, neće davati puno plodova i radit će se o divljem plodu. To možete pokušati promijeniti tako da posaditi više biljaka jednu pored druge kako bi se biljke međusobno oprašivale. Isto tako potrebno je redovito orezivanje grana.
Mangu je potrebno puno mjesta za rast pa ako ćete ga uzgajati u staklenicima, imajte i to u vidu. Veličina manga varira s obzirom na vrstu, ali očekujte veličinu stabla od 3 do 4 m.
Pošto voli puno sunčeve svjetlosti neće dobro rasti u zatvorenom prostoru. Ipak, ako ga uzgajate na nepovoljnim uvjetima i u velikim loncima, zimi ga možete unijeti u zatvoreni prostor.
Mango brzo raste pa biste već za otprilike četiri mjeseca nakon sadnje mogli imati lijepu biljku s formiranim listovima. Plodovi se očekuju kada biljka naraste preko metar i pol.
Slaganje kultura
U plodoredu, uz stabla manga odlično će se slagati stabla naranče. Obje vrste su osjetljive na hladnoću i ne toleriraju sadnju u područjima sklonim mrazevima i niskim temperaturama.
Oko manga također možete posaditi biljke koje imaju slične zahtjeve za uzgoj i koje će poticati bolji rast i razvoj plodova manga, a neke od njih su pelin, kopar, korijander, komorač, gavez, limunska trava, menta i bosiljak. Ako želite saditi povrtne kulture, preporučuje se sadnja luka i češnjaka koji će pozitivno utjecati na zaštitu od raznih štetnika.
S obzirom na to da je mango tropska biljka, ako imate uvjete za uzgoj sorti suptropskih voća, preporučuje se sadnja uz kivi, guavu i bananu, no imajte na umu da oni ipak zahtjevaju drugačije vrste tla i da neki od navedenih začina neće moći uspjeti rasti na pjeskovitim tlima kao što će moći, na primjer, kivi.
Tlo
Prije sadnje manga, tlo je potrebno dobro obraditi na oko 90 cm dubine jer se korijeni manga duboko formiraju.
Lopatom se načini rupa koja mora biti od 2 do 4 puta veća od korijena manga. Sa zemljom pomiješajte malo komposta. Neka omjer komposta ne bude više od 50%. Pošto mango najbolje raste na rastresitom tlu, izbjegavajte previše pritiskati zemlju oko njega.
Mango se sadi na većim udaljenostima jer se radi o prilično velikom stablu. Stoga neka udaljenost bude barem 10 metara. Isto tako, iskopajte dublje rupe, od 90 cm, prije nego što ćete ga posaditi.
Za uzgoj manga potrebno je prozračno, bogato i dobro ocijeđeno tlo jer mangu ne odgovaraju tla s visokim postotkom vlage. Dobro će rasti na kiselim i neutralnim tlima, pH vrijednosti od 4,5 do 7. Preporučuje se u supstrat za sadnju dodati i onaj za acidofilne biljke. Karakteristično za mango je da dobro rodi i na siromašnim tlima pa izbjegavajte obilnu prihranu.
Temperatura
Da bi mango uspješno rodio, potrebna su duga i vruća ljeta te blage zime. Odgovarat će mu prosječne temperature od 27 do 38°C i hladne zime, ali bez temperaturnog minusa. Od naših područja, dobro će rasti na obalama Jadranskog mora. Razmišljate li o uzgoju manga na našem području, trebali biste odmah računati na to da mango treba zaštititi tijekom zime ako su temperature ispod ništice.
U kontinentalnim područjima mango će najbolje rasti u posudama koje se tijekom najhladnijih zimskih mjeseci mogu unijeti u zatvoreni prostor. Temperatura se nikada ne bi smjela spustiti ispod 0°C.
Osigurajte mu dovoljno sunčeve svjetlosti tako što ćete paziti da ga ne posadite u blizini neke druge biljke koja bi mu mogla smetati pružajući mu hladovinu.
Voda
Mango je drveće koje ne voli puno vode, više mu odgovaraju sušna područja. No, štetit će mu previše kiše, ali i prevelika suša. U prvom tjednu kada ga posadite, morate ga zalijevati malo iznad prosjeka. Dodajte mu svaki drugi dan po nekoliko žlica vode u prvom tjednu, a nakon toga ga zalijevajte jednom ili dva puta tjedno tijekom prve godine.
Kada se zalijeva, treba to raditi dubinski kako bi se dobro natopio korijen manga. Najbolje ga je ponovno zaliti tek kada se gornji sloj zemlje na dubini od nekoliko centimetara u potpunosti osuši.
Zalijevanje se obustavlja dva mjeseca prije cvjetanja, a počinje se ponovo zalijevati kada se počnu formirati novi plodovi.
Uzgoj manga
Sočno, zrelo voće manga ima bogatu, tropsku aromu i okus koji priziva misli o sunčanoj klimi i sparnom povjetarcu. Iako je mango jedna od biljaka koje teško uspjevaju na našem području, njegov uzgoj nije nemoguć. Sadnja stabla prikladna je u područjima gdje se temperature obično ne spuštaju ispod 4°C. Ako imate sreće da živite u području koje zadovoljava ove temperaturne uvjete, u nastavku se nalaze savjeti za uzgoj manga kako biste uživali u plodovima svog rada.
Uzgoj manga iz koštica
Košticu izdvojimo od mesa manga, a pošto je za klijanje manga potrebna samo jezgra, treba je oprezno izvaditi, pazeći pritom da se ne ošteti.
Na koštici postoji maleno raspuknuće s bočne strane u koju je potrebno zabosti vrh noža te ga oprezno okrenuti lijevo-desno, sve dok šav ne pukne. Kada izdvojite jezgru iz manga, stavite je na naklijavanje. Uobičajeno je da se jezgra stavi u supstrat, ali vi možete koristiti i vodu ili vatu natopljenu vodom nekoliko dana dok biljka ne nikne, nakon čega je posadite u zemlju.
Mango se ne sadi duboko u zemlju, dovoljno je tek nekoliko centimetara od vrha. Sadite ga vodoravno, tako da ćete širi dio položiti tako da leži na zemlji.
Stavite ga na sunčano mjesto i nemojte ga prečesto zalijevati. Mango ne voli vlagu, a ako ćete ga previše zalijevati moglo bi doći do truljenja. Najbolje će biti da ga zalijevate tek kada se zemlja u potpunosti osuši.
Nakon maksimalno tri tjedna vaš mango će početi klijati i tada je pravo vrijeme da ga posadite na stalno mjesto.
Gnojidba
Za uzgoj manga neće vam trebati puno gnojiva, a preporučuje se koristiti organsko, a izbjegavate mineralno gnojivo ili bilo koje drugo kemijsko gnojivo koje u sebi sadrži sol jer će ona ometati rast manga. U prvoj godini, posebice ako ste mango posijali iz sjemena u posudu, ne trebate dodavati gnojivo.
Nakon godine dana dodajte malo gnojiva jednom mjesečno kako biste potakli plodnost biljke. Gnojivo možete dodati i u malo tople vode te time zaliti biljku.
Razmnožavanje
Razmnožavanje se vrši obično iz sjemenki jer tako daje više sadnica. Nikada ne možemo biti sigurni kakva će biti kakvoća plodova. Ponekad su oni identični i ukusni kao original, a ponekad su im i tekstura i okus nekvalitetni. Za razmnožavanje je najbolji način cijepljenje manga jer ćemo tako biti sigurni da će voće biti ukusno kao i njegov original.
Održavanje i njega
Korov može biti veliki problem za rast manga. Stoga se preporučuje da se njime redovito bavite. Stavite deblji sloj malča oko manga kako bi zadržavao vlagu i spriječio rast korova. Isto tako možete dodati i malo komposta.
Orezivanje i rezidba
Stablo manga se reže prema potrebi, a glavni cilj orezivanja je da se omogući više mjesta za formiranje novih grana i razvoj i rast novih plodova. Orezivanje se preporučuje nakon četiri godine od sadnje, kada se radi s ciljem da se razviju nove, snažne grade. Poslije se mango orezuje prema potrebi, odnosno kako bi se uklonili bolesne ili slomljene grane.
Berba
Mango daje plodove četiri godine nakon sadnje. Nakon što se formira krošnja, odrežite slabije izdanke. Ako primijetite da mango slabije rodi, morat ćete orezati korijenje.
Skladištenje
Kada mango dozre plodovi su mu jako mekani, a boja mu je žuta ili crvena. Zato ga je najbolje upotrijebiti dok je svjež. Kada se transportira na veće udaljenosti, obično se ubere dok još nije sasvim zreo jer s vremenom i čuvanjem dozre.
Nezrele plodove manga čuvajte nekoliko dana na sobnoj temperaturi kada će dozreti, a već zrele plodove čuvajte u hladnjaku.
Upotreba manga
Kad saznate brojne blagodati manga, vaša će se ljubav prema ovom voću višestruko povećati. Ne samo da je odličnog okusa, zbog čega se često koristi u kulinarstvu u pripremi deserata, već ima i mnoge zdravstvene prednosti, a zahvaljujući visokom sadržaju antioksidansa koji sprječava oštećenja kože od sunca i prerano starenje, maslac, esktrakti i ulja od manga postaju sve popularniji proizvodi za njegu kože.
Kulinarstvo
Plodovi manga toliko su ukusni da se on naziva kraljem voća. Plodovi su mu slatki, sočni i aromatični pa je zbog toga i popularan u pripremi slastica, deserata, sladoleda, voćnim salatama i koktelima. Kombinirajte ga u voćnoj salati s ostalim voćem ili u smoothieju i shakeu.
Također je ukusan i džem od manga, a od njega možete napraviti i preljeve ili umake za palačinke, dodati ga u kolače i torte te od njega pripremiti sladoled. Kora manga također je jestiva i hranjiva.
Medicina
Mango se stoljećima koristi kao hrana, ali i u liječenju. Ne samo plodovi nego i listovi, korijen, kora i sjeme manga sadrže vrijedne nutrijente, a zbog velike količine antioksidansa mango je zauzeo položaj visoko na ORAC ljestvici. Mango je bogat vitamina A, B, C, E i beta karotenom, a osim aminokiselinama, može se pohvaliti i bogatstvom minerala od kojih se ističu magnezij, kalij, kalcij i željezo.
Temeljem dosadašnjih provedenih istraživanja mango povoljno utječe na probavu, liječenje dijabetesa, anemije te bolesti srca i krvnih žila. Čisti tijelo od toksina i rješava problem problematične kože. Pošto je bogat dijetalnim vlaknima, koristi se kod usporene probave, a osim toga sadrži i enzime koji sprječavaju prekomjerno lučenje želučane kiseline i smiruju želudac.
Mango ima visoki udio željeza pa se preporučuje svima koji se bore s anemijom, posebice trudnicama i dojiljama. Osim željeza, velik je izvor kalija pa se preporučuje kod reguliranja visokog krvnog tlaka.
Plodovi manga, iako slatki, imaju nizak glikemijski indeks, što znači da ne utječu na visinu šećera u krvi. isto tako, zbog brojnih ljekovitih svojstava, listovi manga koriste se u liječenju dijabetesa. Listove manga ostavite preko noći u vodi, a ujutro natašte popijte odstajalu tekućinu.
Konzumiranje manga ili nanošenje na lice u sklopu prirodnih maski, odlični su za čišćenje lica i uklanjanje prištića i akni.
Zanimljivosti
Potječe iz Indije i tamo se uzgaja u nekoliko vrsta. Omiljene sorte manga u Indiji su "Alphonso" koja daje velike i bogate plodove, zatim "Mulgoa" koja je specifična po tome što daje velike zelene plodove. Postoje još sorta "Julie" i "Bombay" koja daje velike, žute i sočne plodove.
Mango se od davnina koristi u brojne svrhe. Koštice su se nekad konzumirale tako da su se skuhale i jele. Deblo se koristi za ogrjev i za proizvodnju kutija. U Europi se često susretao no prvi puta je spomenut u davnom 14. stoljeću. Danas se uzgaja u svim toplijim područjima svijeta.
Foto: Bishnu Sarangi / Pixabay
Odgovori