Grejp ili grejpfrut (lat. Citrus x paradisi) vrsta je voćke iz roda agruma (Citrus), potporodice Aurantioideae, porodice rutovki (Rutaceae). U rod Citrus spadaju i limun, naranča, kumkvat, mandarina, pomelo.
Podrijetlo grejpa nije dovoljno istraženo, a pretpostavlja se da potječe s otoka Barbadosa. Danas se najviše proširio na srednjoameričku arhipelagu, a rasprostranjen je i na Floridi, uz pomelo, koji je od ranije već bio poznat i na Sredozemlju. Po stupnju otpornosti prema zimi grejp se nalazi između limuna i naranče. Njegova se vrijednost počela isticati od 1885., kada je na američkom tržištu postao jako tražen, a kasnije njegov značaj dolazi do izražaja i na Sredozemlju, iako je ondje tada i dalje ta vrsta agruma na neki način bila zapostavljena.
Na našem se Primorju grejp ranije nije uzgajao, jer Hrvati nisu bili naviknuti na njegov okus, a uz to sve njegove sorte kasno dozrijevaju. Međutim, grejp se na našem tržištu počeo pojavljivati u sve većim količinama, pa su se i potrošači sve više navikavali na to voće, posebno na njegov sok kao ugodno osvježavajuće piće.
Grejp je vrlo visoko stablo. U povoljnim klimatskim uvjetima doseže više od 10 m, ponekad i 15 m. Ima okruglastu ili široko koničnu krošnju. Po razvijenosti krošnje ubraja se među najveće vrste agruma. Listovi su jajoliki, zagasito svijetlozeleni, kožasti. Peteljka je široko okriljena, a cvjetovi su pojedinačni, češće u grozdovima po 2-20 zajedno, ugodna mirisa. Čaška je široka, obično ima 5 suta lapnica, a vjenčić 5 bijelih mesnatih latica. Prašnika bude oko 20 do 25, s velikim peludnicama. Plodnica ima od 11 do 14 pregrada.
Plod je velik, okruglast ili kruškolik, tanke blijedožute kore, a meso mu je mekano, s mnogo mirisnog soka, ugodna gorko-kiselo-slatkastog okusa. Plod obično sadržava malo poliembrionalnih sjemenki.
Srodnici
Sorte grejpa
Kako se areal ove vrste agruma u svijetu sve više proširuje, selekcijom je uzgojen priličan broj sorti od kojih su najpoznatije crveni grejp, bijeli grejp i ružičasti grejp. Također je vrlo poznata i sorta Duncan, odlične kvalitete, promjera ploda do 120 mm, s 14 krišaka, mnogo sjemenki (do 50), kasnog zrenja. Poznata je i sorta Marsh, dobre kvalitete, ima samo 2-6 sjemenki ili ih uopće nema, a zrije u veljači i ožujku. Osim njih, postoje i sorta Flame, Melogold grejp, Oro Blanco, Lavender gem i Melogold grejp.
Crveni grejp
Nepisano pravilo kaže da što je voće crvenije, to je slađe. Međutim, to ne vrijedi za crveni grejp. Ovaj grejp ima vrlo gorak okus. Ovo gorko okusno voće dobiva svoju ljupku crvenu boju iz likopena, antioksidansa. Sadrži i beta-karoten, koji je još jedan koristan antioksidans.
Bijeli grejp
Bijeli grejp ima koru kremasto žute boje te nije sladak poput ostalih vrsta. Zapravo je najmanje sladak od svih njih. No to ne znači da ima loš ukus. Kada razrežete plod bijelog grejpa, prvo što ćete primijetiti je njegov intenzivan aromatičan miris koji će ispuniti cijelu prostoriju. Bijeli grejp možete dodati sokovima, voćnim napicima, pa čak i sirupima. Kada ocijedite bijeli grejp, sok će biti proziran i bezbojan.Budući da se ova sorta grejpa koristi u mnogo namjena, komercijalni poljoprivrednici često žele uzgajati baš tu sortu.
Ružičasti grejp
Većina ljudi koji su probali ovu vrstu grejpa kažu da je to jedna od najukusnijih vrsta grejpa koju su ikad probali. Može se jesti svježi ili se od njega može napraviti sok. U smislu slatkoće, boje i nježnosti, može se smjestiti između crvenog i bijelog grejpa.
Flame
Kada prerežete Flame (eng. flame = plamen) sortu grejpa, otkrit ćete tamno ružičasto meso. Flame grejp izrazito je sočnog i slatkog okusa. Ta vrsta grejpa sadrži malo ili nimalo sjemenki. Vrijeme kada zrije je od studenog do svibnja. Budući da plodovi dugo mogu ostati na drveću, lako se mogu pohraniti u spremnik na nekoliko mjeseci te se tako mogu jesti i kada nisu u sezoni.
Lavender gem
Lavender gem grejp kombinacija je grejpa i tangela, a izgleda kao minijaturni grejp. Također ima jako malo sjemenki, a boja unutrašnjosti mu je ružičasto-plava. Okus mu nije jakog intenziteta. Vanjštinom se može prepoznati po koži limun-žute ili ružičaste boje. Iako ima svega nekoliko sjemenki, pun je soka. Lavender gem sorta grejpa koristi se za sokove, razna druga pića i voćne salate.
Duncan
Duncan sorta jedna je od najpoznatijih, najstarijih i najslađih sorti grejpa, a smatra se kreacijom Floride. Plod grejpa sorte Duncan velik je i žut.. Punog je okusa tako da je svaki zalogaj ispucan sokom. Najviše se koristi za pravljenje svježeg soka jer sadrži puno sjemenki.
Marsh
Marsh sorta grejpa jedna je od najpopularnijih sorti jer je najdostupnija na tržištu. Izvana izgleda poput velikog limuna, budući da je okrugla i žuta, a plod je i iznutra također žut. Ima slatko-kiseli okus i još se naziva i bijeli grejp. Ima vrlo malo sjemenki, ili ih uopće nema.
Oro Blanco
Oro Blanco grejp je hibrid nastao križanjem pomela i grejpa. Oro Blanco na španjolskom znači bijelo zlato. Kora mu je i žuta, a unutrašnjost gotovo bez sjemena, sočna i slatka. Okus nije nimalo gorak ili kiselkast.
Melogold grejp
Melogold grejp je hibrid između pomela i grejpa, a nastao je u Kaliforniji. Kalifornijski poljoprivrednici stvorili su ovo voće u kasnim pedesetima i od tada je ovaj grejp postao popularan izbor među ljudima koji imaju želju za izuzetno sočnim voćem okusa sličnog naranči s pomiješanim okusom grejpa i voća u kojemu nema puno sjemenki.
Uzgoj grejpa
Grejp je tek nedavno postao popularan na našim prostorima, no zbog svoje rastuće popularnosti sve više uzgaja i kod nas, osobito u južnijim krajevima s nešto toplijom klimom, koja najviše nalikuje suptropskoj. Za uspješan uzgoj grejpa najvažnija je prikladna klima, redovita gnojidba (pogodno je stajsko gnojivo), obrezivanje te prskanje pesticidima po potrebi.
Tlo
Grejp traži duboko tlo, povoljne strukture, bogato humusom. Alkalična tla nisu prikladna; najbolje uspijevaju na neutralnim ili slabo kiselim tlima. Uz to, grejp traži srednje propusno tlo u kojem podzemna voda nikad ne stagnira.
Klima
Grejp uspijeva u krajevima gdje srednja godišnja temperatura iznosi bar 14°C, odnosno srednja zimska temperatura najmanje 10°C, što odgovara i našim toplijim primorskim područjima.
Prilike na našem obalnom jadranskom području povoljnije su nego u bilo kom području Sredozemlja. Tako prosječne godišnje oborine iznose: u Hvaru 676 mm, Dubrovniku 1258 mm, Herceg Novom 1925 mm, Baru 1428 mm.
Sušni period traje obično najviše 90 dana, a potreba za vodom veća je od količine oborina u 5. do 8. mjesecu. U 9. mjesecu normalno nastupaju prve obilate kiše, pa se grejp u toploj i vlažnoj jeseni bujno razvija, a plodovi pravovremeno sazrijevaju.
Slaganje kultura
Stolisnik, kopar i komorač privlače bubice koje se hrane lisnim ušima stoga su odlične kulture za sadnju uz grejp i ostale citrusne biljke. Peršin i obični vratić privlače tahinidne muhe i ose koji ubijaju štetne gusjenice. Još jedan dobar skup susjednih biljaka grejpu su mahunarke, poput graška i alfalfe ili lucerne.
Sadnja grejpa
Izbor mjesta za sadnju grejpa vrlo je važan, osobito ako se grejp uzgaja u komercijalne svrhe. Grejp se na toplijim staništima može uzgajati na otvorenom, ali je uz nasade važno podignuti vjetrobrane od čempresa ili postaviti posebni montažni zasloni od polietilena ili hasura od šaša.
Na zemljištu je najprije potrebno izravnati depresije te nakon toga probiti putove. Važno ga je dobro pognojiti na osnovi uputa za gnojidbu, koje su izrađene na osnovi analize tla. Jame za sadnju potrebno je prethodno iskolčiti. Dubina obrade tla treba biti 0,6 m. Radove na zemlji treba obaviti za vrije suhog vremena i najmanje mjesec dana prije sadnje posjedne prorahliti zemlju.
Sadnja sadnice
Prije sadnje treba odrezati oštećene dijelove korijena i provjeriti zdravstveno stanje sadnice. Sadnicu treba zasaditi tako duboko da je cijepljeno mjesto otprilike 10 cm od tla (pomažući se kolcem). Sam korijen sadnice okruži se dobrom zemljom ili kompostom, a stajski se gnoj polaže oko sadnice u obliku prstena nakon što je stablo već posađeno.
Uzgoj u posudama
Kada se grejp uzgaja u posudi, on zahtijeva mnogo svjetlosti, zato ga je najbolje držati na osvijetljenoj, južnoj strani. U zimskom razdoblju potrebno ga je unijeti u zatvorenu svjetlu prostoriju (najbolje na ostakljeni balkon), gdje se temperatura ne spušta ispod 10°C. Kada dođe do nedostatka svjetlosti, biljka može odbaciti svoje lišće. Tada ogoljele grane treba skratiti, kako bi iz njih početkom proljeća potjerali mladi izdanci.
Održavanje i njega
Rezidba grana grejpa važna je jer se njome može utjecati na kvalitetu voća i prinose. Grejp se također može uzgajati u posudama kao ukrasna biljka pa je rezidba njegovih grana važna i iz estetskih razloga. Rezidbom se oblikuje kuglasta krošnja i prorjeđuje samo stablo. Krošnju treba prorijediti svake godine krajem zime, prije nego biljka počne vegetirati. Režu se one grane koje su predugačke i one koje rastu prema unutrašnjosti.
Zalijevanje
Za vrijeme ljetnih mjeseci grejp traži više vode pa ga je potrebno češće zalijevati. U rujnu, kada prestaje gnojidba, i zalijevanje treba biti rjeđe, tj. umjerenije. Treba pustiti zemlju da se osuši između dva zalijevanja.
Gnojidba
Grejp je potrebno gnojiti jednom tjedno od travnja do kolovoza posebnim gnojivom za agrume. Žuti listovi oznaka su neishranjenosti biljke pa tako i upozorenje da biljki treba "hrana", odnosno gnojivo.
Bolesti i štetnici
Grejp napadaju svi nametnici i bolesti karakteristični za agrume, a najčešći je nametnik mediteranska voćna muha koja svoja jaja polaže u plodove. Ostali štetnici koji napadaju grejp su grinje, lisna uš, štitaste uši i gusjenice. Paraziti koji napadaju grejp su Phytophthora citrophthora, Colletotrichum gloeosporioides, Septoria citri, Sphaerella gibelliana, Penicilium digitatum i P. italicum , Alternaria sp. i Cladosporium sp, Botrytis cinerea, Ascochyta sp, Fusarium sp., Armillaria mellea, Rosellinia necatrix ili psoroza citrusa, Xanthomomas citri ili rak agruma, Rimocortius psorosis i Pseudomonas syringae.
Štetnici
Lišće, plodove i grane sišu grinje:
- Tetranychus urticae (althaeae, telarius, bimaculatus)
- Metatetranychus citri
- Aceria (Eriophyes) sheldoni
- resičar Heliothrips haemorrhoidalis
- lisna uš Toxoptera aurantii
te štitaste uši:
- Icerya purchasi
- Coccus hesperidum
- Saissetia oleae
- Pulvinaris floccifera
- Ceroplastes rusci
- C. sinensis
- Chrysomphalus dictyospermi
- Aonidiella aurantii
- Lepidosaphes beckii
- L. glowerii
Cvjetne pupove i cvjetove izgrizaju gusjenice:
- Cryptoblabes gnidiella
- Prays citri
U plodovima grejpa dolaze i ličinke muhe Ceratitis capitata. Ljepljivim trakama koje love muhe prije nego polegnu jajašca ili insekticidima koji će usmrtiti muhe i njihova jajašca grejp se može preventivno zaštititi.
Paraziti
- Phytophthora citrophthora - izaziva trulež korijenovog vrata, gumozu. Zaraze su najčešće na korijenovom vratu, česte su i na plodovima, a rijetke na lišću, cvjetovima i granama.
- Parazit Colletotrichum gloeosporioides - prouzrokuje antraknozu, palež. Napada lišće, grančice i plodove.
- Parazit Septoria citri - izaziva sitnu pjegavost, a javlja se postepeno na lišću i plodovima.
- Sphaerella gibelliana - izaziva sive pjege na lišću.
- Penicilium digitatum i P. italicum - najčešći su uzročnici zelene truleži plodova.
- Alternaria sp. i Cladosporium sp. - izazivaju mrku trulež plodova, a Botrytis cinerea sivu trulež plodova.
- Ascochyta sp. - izaziva okruglaste crne mrlje na grančicama.
- Fusarium sp. - jedan je od najopasnijih parazita u rasadnicima, jer upravo ondje uzrokuje uginuće sjemena.
- Armillaria mellea i Rosellinia necatrix - prouzrokuju truležnicu korijenovih žila, ali se rijetko pojavljuju.
- Pseudomonas syringae - izazivač je bakteriozne paleži na lišću, granama i plodovima.
- Xanthomomas citri ili rak agruma - izaziva pjegavost na lišću, granama i plodovima.
- Rimocortius psorosis (psoroza citrusa) - izaziva ljuštenje kore, udubljenja i pukotine na stablu, a također i bijeložutu pjegavost i kovrčavost lišća. Kako bi se izbjegli štetnici i paraziti, grejp je potrebno preventivno špricati insekticidima.
Upotreba grejpa
Iako je grejp relativno "nov" agrum na našim područjima, njegova uporaba je raznolika. Grejp se može konzumirati svježi ili u obliku različitih sokova, sirupa, džemova, ali nije samo plod grejpa taj koji je iskoristiv. Zbog svog specifičnog i jakog mirisa, eterična ulja iz cvjetova (nerol), lišća i kore grejpa upotrebljavaju se u industriji likera, slastica i parfimerijskih proizvoda. Osim toga, grejp ima i vrlo korisna ljekovita svojstva.
Berba
Grejp svoje plodove počinje donositi u rujnu, a može ga se brati tijekom cijele zime, sve do travnja. Zreli grejp dosta je teži od nezrelog pa ih po tome možemo razlikovati. Još jedan indikator zrelosti je njegova kora. Prije branja kora mora biti što tanja i elastična, a to će biti vidljivo po dodiru. Ako se kora brzo vraća u početni položaj nakon što je pritisnemo prstom, znači da je grejp zreo. Od velike je važnosti ubrati već zreli grejp, jer nakon branja on više neće dozreti.
Skladištenje
Budući da se zbog pristustva kisika grejp na sobnoj temperaturi vrlo brzo kvari, najbolje ga je čuvati u hladnjaku. Na sobnoj temperaturi grejp se može očuvati svega nekoliko dana, a čuvanjem u hladnjaku produžujemo mu vijek trajanja. Prije konzumiranja grejpa dobro ga je izvaditi grejp iz hladnjaka i pustiti da se vrati na sobnu temperaturu jer će tako postati mnogo sočniji.
Kulinarstvo
U kulinarstvu je grejp najbolje koristiti kao svježu namirnicu. Njegov plod najbolje je jesti sirov, jer termičkom obradom gubi većinu svojih hranjivih sastojaka i sva njegova pozitivna zdravstvena djelovanja prestaju važiti. Od grejpa se prvenstveno rade svježi sokovi, ali može poslužiti i u mnoge druge kulinarske svrhe.
Njegov osvježavajuć okus izvrsno se slaže uz riblja jela, a također je jako dobar s piletinom i svinjetinom. Začini koji se dobro spajaju s grejpom su muškatni oraščić, klinčić i cimet, a sol pojačava njegovu slatkoću. Svježi đumbir i bilje poput mente, bosiljka i ružmarina također se dobro kombinira s grejpom, a iznenađujuće je ugodan i njegov spoj s čili papričicama. Od grejpa se mogu pripravljati razni kompoti, salate i umaci.
Kora grejpa jako je jako gorka, a koristi se za aromatiziranje tonične vode, a donosi lijepu promjenu limuna ili limete u pićima u kojima je dobrodošlo malo gorčine. Od kore grejpa lako se napravi i odličan čaj. Kora se jednostavno prokuha, ocijedi i zasladi po želji.
Medicina
Poznato je kako je vitamin C vitamin koji ima široki raspon pozitivnog djelovanja na cijelo ljudsko tijelo jer jača imunitet i tako ga štiti od mnogih infekcija, ponajviše od gripe i prehlade. Upravo je grejp velik i važan izvor vitamina C. Osim toga , grejp je voće bogato hranjivim tvarima, a ima vrlo malo kalorija. U stvari, to je jedno od najmanje kaloričnih plodova. Sadrži i pristojnu količinu vlakana te više od 15 korisnih vitamina i minerala.
Polovica grejpa srednje veličine sadrži oko 52 kalorije, 13 grama ugljikohidrata, 1 gram proteina, 2 grama vlakna, 64% vitamina C, 28% vitamina A, 5% kalija, 4% tiamina, 3% magnezija. Uz to, bogat je izvor nekih moćnih biljnih antioksidansa, koji su zaslužni za mnoge zdravstvene koristi. Još jedan vrlo važan sastojak grejpa koji ima višestruko djelovanje na zdravlje je folna kiselina još. Folna je kiselina posebna po tome što pomaže razvoju ploda u trudnoći, povoljno djeluje na mozak, krvne žile, srce, djeluje na umor, anksioznost i depresiju, te smanjuje tegobe Parkinsove bolesti, osteoporoze i mnogih vrsta tumora.
Već je napomenuto da grejp sadrži određenu količinu vlakama. Istraživanja pokazuju da je dijeta bogata plodovima bogatim vlaknima korisna za izazivanje osjećaja punoće. To je zato što vlakna usporavaju brzinu kojom se želudac prazni, povećavajući vrijeme probave. Stoga konzumiranje adekvatnih količina vlakana može vam automatski pomoći da pojedete manje kalorija tijekom dana, održavajući tako svoj apetit.
Konzumiranje grejpa može smanjiti i rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca, što je posljedica nakupljanja otpadnih tvari u bubrezima. Također, limunska kiselina iz grejpa ima sposobnost povećanja volumena i pH urina, stvarajući okruženje koje je nepovoljnije za stvaranje bubrežnih kamenaca.
Jedenje grejpa općenito je povezano s boljom kontrolom šećera u krvi i smanjenim rizikom od dijabetesa tipa 2, a također može pomoći u kontroli razine inzulina i na taj će način smanjiti vjerojatnost da postanete imuni na inzulin.
Smatra se da konzumiranje grejpa u globalu poboljšava zdravlje srca smanjujući čimbenike rizika za srčane bolesti, poput visokog krvnog tlaka i kolesterola jer, kao što je ranije navedeno, grejp je prilično visok izvor kalija, minerala odgovornog za mnoge aspekte zdravlja srca, a adekvata unos kalija povezan je sa smanjenim rizikom od visokog krvnog tlaka i smanjenjem rizika od smrti od srčanih bolesti.
Zanimljivosti
Za grejp se vjeruje da je porijeklom s otoka Barbadosa. Ondje se smatrao "zabranjenim voćem".
U 19. stoljeću uvezen je u SAD, točnije na Floridu, gdje se počeo intenzivno uzgajati, a onda i širiti proizvodnja na ostatak države. Zbog toga je Florida, odnosno SAD, danas najveći proizvođač grejpa.
Osim tamo, grejp se uzgaja se i u Brazilu, Južnoafričkoj Republici i na Dalekom Istoku, a najviše u Kini.
Grejp je slučajna tvorevina. Priča kaže da su poznavatelji na Barbadosu slučajno uzgajali slatku naranču i pomelo. Kako je ovo voće dobilo ime? Poljoprivrednik iz Jamajke 1800-ih godina je kušao grejp i rekao da je njegov okus sličan grožđu te ga nazvao grejpom. To ime zadržalo se sve do danas.
Međutim, grejpfrut je svoj individualni status stekao tek 1830-ih. Danas postoje različite vrste grejpa.
Foto: Dan Ivanov / Pixabay
Odgovori