Kivi (lat. Actinidia deliciosa) je višegodišnja listopadna biljka iz porodice aktinidijevki (Actinidiaceae). Svijetom se proširio iz Kine odakle je najprije stigao na Novi Zeland početkom 20. stoljeća. Tek sredinom 20. stoljeća počinje se uzgajati za potrebe svjetskoga tržišta (Italija, Čile, Grčka, Francuska, Japan, SAD).
Svrstava se u južna ili suptropska voća kao i npr. ananas, avokado, banana, datulja, guava, kokos, mango, marakuja, papaja, nar.
Izgledom kivi podsjeća na vinovu lozu. Biljka je penjačica, vrlo čvrsta i drvenasta. Iako se najčešće viđaju tamnozeleni listovi kivija, izgled listova ovisi o sorti pa mogu biti široki, izduženi, srcoliki ili ovalni. Budući da je kivi dvodomna biljka, on sadrži i ženke i muške cvjetove na zasebnim jedinkama. Cvjetovi su bijele boje, a veličine od 4 do 5 cm.
Što se tiče plodova, oni su ovalni i dugi do 8 cm. Kivi se prepoznaje po karakterističnoj smeđoj kori na kojoj se nalaze malene dlačice, a unutrašnjost ploda ističe se zelenom bojom i sitnim crnim sjemenkama.
Na našim područjima kivi se uzgaja u primorju na mjestima koja osiguravaju dobre preduvjete za uzgoj.
Egzotično voće
Sorte kivija
Za kivi se može reći da je relativno novo voće jer je širem svijetu postao poznat tek sredinom 20. stoljeća. U novije se vrijeme raspravljalo o značaju i uzgoju pojedinih sorti kivija. Sorte kivija, gledajući iz perspektive značaja, mogu se podijeliti s obzirom na proizvodne i perspektivne sorte. Budući da je kivi dvodomno voće, mogu se razlikovati i ženske i muške sorte. Muške su sorte oprašivači ženskih sorti s funkcionalnim cvjetovima.
Ženske sorte: Hayward, Bruno, Monty, Abbott, Elison, Elmwood, Top-Star, Elizabeth = AC226, Hayward clone K., Katiuscia
Muške sorte: Tomuri, Matua, M-3, P1, Autari
Ženske sorte
Kivi je jednospolna biljka i nužno je da se sadi u paru, odnosno da se zajedno sade muška i ženska sadnica. Ženska sadnica prepušta svoje funkcionalne cvjetove na oprašivanje.
Hayward
Za sortu Hayward može se reći da je najpoznatija sorta kivija, a na tržištu je prisutna od 1930. godine. Uspješno se uzgaja na Novom Zelandu, u Italiji, Japanu, Francuskoj, Kaliforniji i Crnoj Gori. Berba ove sorte odvija se početkom studenoga. Plodovi se mogu čuvati od 5 do 6 mjeseci u hladnjači, i to na temperaturi od 0 do 1ºC i uz vlažnost zraka od 90 do 95%. Izgledom je stablo srednje bujnosti i počinje davati plodove u četvrtoj godini, a list je okrugao. Krem i bijeli cvjetovi obično su pojedinačni, a cvjetanje počinje krajem svibnja i traje otprilike 11 dana. Dobra kombinacija za oprašivanje jesu sorte Hayward i Tomuri. Iako su plodovi veliki (100 g), jednaki su po veličini i eliptično su jajasti. Smeđe su boje i prekriveni su dlačicama. Meso je zelenkaste boje i slatko-kiseloga okusa te topljivo u ustima. Sorta Hayward osjetljiva je na sušu i nisku vlažnost zraka. Na tržištu plodovi postižu vrlo visoku cijenu.
Bruno
Sorta je pronađena na Novom Zelandu 1920. godine, a u proizvodnji je od 1930. godine. Uzgaja se na Novom Zelandu, u Italiji, Francuskoj i u Kaliforniji. Bere se početkom studenoga i dobro opstaje u hladnjači. Izgledom je stablo izrazito bujno i vrlo rodno. Ova je sorta umjereno osjetljiva na sušu i štetnike. Cvjetovi su pojedinačni ili u parovima, također krem ili bijele boje. Cvjeta krajem svibnja, a cvjetanje traje nešto kraće od sorte Hayward, otprilike 9 dana. Plodovi su srednje krupni (od 70 do 80 g), ujednačeni i cilindrično izduženi. Pokožica je tamnosmeđa i prekrivena gustim dlačicama. Meso je prozirne zelene boje, umjereno sočno i aromatično te slatko-kiselo.
Monty
Sorta Monty poznata je od 1950. Godine na Novom Zelandu te u Italiji i Francuskoj. Bere se početkom studenoga i čuva se u hladnjači do dva mjeseca. Izgledom je stablo također izrazito bujno i vrlo rodno. Otporna je na sušu i štetnike. U odnosu na cvjetove koji su krem i bijele boje, najčešće je po 4 do 6 cvjetova u cvatu. Ova sorta cvjeta krajem svibnja, a cvjetanje traje otprilike 10 dana. List je okrugao, a plodovi su sitni (od 40 do 50 g) i neujednačenoga oblika - od blago kruškolikoga do ovalnoga oblika. Pokožica je smeđa i prekrivena gustim dlačicama. Meso je prozirno zeleno, sočno, slatko i blago mirišljavo. Plodovi su pogodni za industrijsku preradu. Monty je izrazito rodna sorta. Da bi se dobili krupniji plodovi, nužna je odgovarajuća rezidba i prorjeđivanje plodova.
Abbott
I sorta Abbott potječe s Novog Zelanda, a uzgaja se i u Italiji i Francuskoj. Bere se krajem listopada i početkom studenoga. Plodovi su osrednje veličine i čuvaju u hladnjači. Stablo je izgledom bujno i rodno. Počinje davati plodove u trećoj ili četvrtoj godini poslije sadnje. Sorta je osjetljiva na sušu, vjetar i štetnike. Krem i bijeli cvjetovi su pojedinačni ili po 2-3 u cvatu. Počinje cvjetati srednje rano, otprilike krajem druge polovice svibnja, a cvjetanje traje 10 dana. Plodovi su srednje krupni (od 70 do 80 g). Pokožica je smeđe boje i prekrivena je gustim dlačicama. Meso je prozirno zelene boje, umjereno sočno, blago mirišljavo i ne pretjerano kiselo.
Allison
Sorta Allison otkrivena je na Novom Zelandu 1920. godine, a u proizvodnji je od 1930. godine. Izgledom je stablo bujno i rodno. Ova sorta počinje davati plodove 3-4 godine poslije sadnje. Sorta je osjetljiva na sušu i štetnike. Cvjetovi se uglavnom javljaju u parovima. Cvjeta ranije od sorte Abbott, i to sredinom svibnja. Plodovi su veoma slični sorti Abbott.
Elmwood
Sorta Elmwood otkrivena je na Novom Zelandu. Iznimno je bujna i rodna, a cvjetovi su pojedinačni. Cvjeta krajem svibnja i daje iznimno velike (od 160 do 180 g) i ujednačene plodove. Njezino je meso sjajno zelene boje. Obično se bere početkom studenoga, a u hladnjači se može čuvati do tri mjeseca. Osjetljiva je na sušu.
Top-Star
Za razliku od dosad prikazanih sorti, sorta Top-Star otkrivena je u Italiji 1985. Godine, a zapravo je mutant sorte Hayward. Nije previše bujna, ali je vrlo rodna. Krem i bijeli cvjetovi su pojedinačni, a cvjeta krajem svibnja. Tu sličnost dijeli sa sortom Hayward, kao i to da se oprašuje istim oprašivačem, tj. sortom Tomuri. Ova sorta daje vrlo velike plodove (150 g) koji su ujednačene veličine i okruglasti. Pokožica je bez dlačica, a meso je sjajno zelene boje te odličnog slatko-kiseloga okusa. Top-Star bere se u prvoj polovici studenoga, a plodovi se mogu čuvati u hladnjači do 6 mjeseci.
Elizabeth = AC226
Ova je bujna i vrlo rodna sorta, poput prethodne, mutant sorte Hayward. Njezini su krem i bijeli cvjetovi isto pojedinačni, a cvjeta 4 do 5 dana prije sorte Hayward. Ova se sorta oprašuje sortom Matua. Daje vrlo krupne plodove (130 g do 160 g). Pokožica je crveno-smeđe boje do sivkaste. Meso nije zeleno, nego žuto do žuto-narančasto te slatkog do slatko-kiselog okusa. Bere se vrlo rano, i to krajem rujna ili početkom listopada. Plodovi se mogu čuvati u hladnjači 2 do 3 mjeseca.
Hayward clone K
Riječ je o još jednom mutantu sorte Hayward iz Italije, stoga su cvjetovi i ove sorte pojedinačni te krem do bijele boje, a stablo je srednje bujno. Također, cvjeta isto kada i sorta Hayward, dakle krajem svibnja. Počinje davati plodove u trećoj ili četvrtoj godini poslije sadnje. Berba se obavlja krajem listopada. Oprašivač za ovu sortu je sorta P1, nakon čega nastaje iznimno velik plod (120 g do 140 g) koji je izduženo ovalan. Meso je zelenkaste boje i slatko-kiselo.
Katiuscia
Katiuscia potječe iz Italije iz davne 1992. godine. Njezini tzv. roditelji su sorte Hayward i AD 117. Ova je sorta umjereno bujna, a cvjetovi su pojedinačni. Daje iznimno goleme plodove (160 g do 180 g) koji su loptastoga oblika. Meso je zelenkasto, topljivo i ukusno. Berba se obavlja krajem listopada, a oprašivač je sorta P1.
Muške sorte
Prosječno na svakih osam ženskih sorti treba zasaditi jednu mušku koja će biti zadužena za oprašivanje. Dakle, muška sorta neće davati plodove, nego će obavljati bitnu ulogu oprašivanja i onu možda manje bitnu - ukrašavat će vrt. Najpoznatije funkcionalne muške sorte kivija su Tomuri i Matua.
Tomuri
Tomuri potječe s Novog Zelanda. Ovu sortu na bujnome stablu krase prašnički (muški) cvjetovi koji dolaze u grozdovima, obično 5 cvjetova u jednome grozdu. Tomuri cvjeta obilno i dugo, otprilike 10-12 dana. Počinje cvjetati 3-4 dana prije sorte Hayward, a završava dva dana kasnije. Tomuri se izdvaja kao najbolji oprašivač za najpoznatiju žensku sortu Hayward.
Matua
Matua također potječe Novog Zelanda. Ovu sortu na bujnome stablu obično krasi 3 prašnička (muška) cvijeta. Cvjetanje započinje nešto ranije nego kod sorte Tomuri i traje duže. Pogodna je kao oprašivač za sorte Abbot, Allison i Elizabeth koje ranije cvjetaju.
M-3
Ova je sorta kao oprašivač otkrivena u Italiji. Poznato je da cvjeta obilno te da počinje cvjetati 3-4 dana prije sorte Hayward, a završava nekoliko dana kasnije.
P1
Ova sorta također dolazi iz Italije. Cvjeta obilno te otprilike 2-3 dana kasnije nego sorta Hayward. Uspješno oprašuje sorte Hayward clone K i Katiuscia.
Autari
Sorta je stvorena u Italiji, a tzv. roditelji su joj Hayward i M-3. Cvjeta istovremeno sa sortom Hayward.
Uzgoj kivija
Kod uzgoja kivija potrebno je educirati se o vremenu sadnje, tipu i vrsti tla kakvoga zahtijeva ova biljka te na kojim temperaturama uspijeva. Također, potrebno je imati na umu i iskorištavanje svjetlosne energije koja ovisi o rasporedu voćaka i uzgojnim oblicima.
Tlo
Prilikom sadnje kivija potrebno je obaviti dobru drenažu neutralne reakcije. Za uzgoj kivija nužna su teška tla koja ne smiju biti isušena ili imati povišenu pH vrijednost te visoki udio aktivnoga vapna. Smatra se da je za uspješan uzgoj kivija potrebno tlo koje ima barem 2-3% humusa te pH vrijednost 6,5-7. Korijen kivija nalazi se uglavnom vrlo plitko u tlu, stoga je taj dio potrebno dobro opskrbiti hranjivim tvarima.
U odnosu na samu pripremu tla za sadnju kivija, potrebno je osigurati još neke uvjete. Primjerice, nije na odmet istražiti kemijsko-fizikalna svojstva tla čiji će rezultati pokazati potrebne meliorativne zahvate i gnojidbu. Također, teren na kojemu će se saditi treba se dobro očistiti i poravnati. Mineralna goriva trebaju se ravnomjerno rasuti po tlu, a nakon toga izorati tlo na dubinu od 40 cm. Nasada kivija zahtijeva i obvezno osiguravanje armature prije sadnje ili nakon završene sadnje u prvoj godini.
Klima
Kivi ne podnosi velike hladnoće i može se reći da zahtijeva toplije krajeve. Odnosno, tijekom zime i razdoblja mirovanja može kratko podnijeti i temperature do -10°C, međutim početak vegetacije znači i naglo opadanje otpornosti na hladnoću. To znači da čak i temperature od -1,5 °C mogu vrlo brzo prouzrokovati velike štete. U vrijeme proljeća mladi izboji osjetljivi su na hladnoću pa određenu štetu mogu napraviti i kasni proljetni mrazovi. Ako se ostavi neobrani plod, on će također nastradati od mraza u jesen ili zimu. Zaključuje se da kivi uspijeva u kontinentalnim krajevima te u područjima u kojima prevladava umjereno kontinentalna klima.
Vrijeme sadnje
Uobičajeno vrijeme za sadnju kivija jest zima ili početak proljeća. Prije toga potrebno je pripremiti teren za vrijeme ljeta ili u jesen prethodne godine, a samu gnojidbu i duboko oranje obaviti prije sadnje.
Slaganje kultura
Jedno se provjereno zna, a to je da kivi odlično uspijeva na područjima vinove loze, breskve i nektarine, dakle dobre su pretkulture one koje uspijevaju na lakim i vlažnim tlima, ali i dreniranim tlima s neutralnom pH reakcijom.
Sadnja kivija
Kod sadnje kivija osobitu pozornost treba usmjeriti na određivanje načina uzgoja, kao i na razmak između biljaka jer je svjetlost ključna u razdoblju cvjetanja i oprašivanja. Nakon što se kivi posadi, potrebno je pravilno održavati nasade te vršiti zimsku i ljetnu rezidbu.
Sadnja sadnice
Prije sadnje nasade kivija, treba obaviti kolčenje redova i sadnih mjesta te kopanje sadnih rupa koje trebaju biti duboke i široke tako da se u njih bez teškoća može postaviti sadnica i određena količina stajskoga gnojiva.
Termin dvostruka pergola ili T-sustav odnosi se na uzgojni oblik koji se uobičajeno koristi u nasadama kivija. Prije oblikovanja uzgojnoga oblika, treba osigurati armaturu od T-stupova i tri reda pocinčane žice. Nakon što se posadi, sadnica se prikraćuje na dva pupa koji će biti osnovom za izbijanje dviju mladica početkom vegetacije. Gornja će se usmjeriti s pomoću trstike, a druga će se prikratiti na 20-30 cm visine. Takva prikraćena mladica služit će kao pričuva glavnoj mladici, odnosno bit će njezina rezerva. Kada se uvjerimo da više nema opasnosti od loma glavne mladice, rezervna mladica može se ukloniti. Pergola se oblikuje na visini 190-200 cm i do te visine treba uzgajati glavnu mladicu. Ako se sve pravilno radi, u prvoj godini dobit će se ravna i jaka mladica te visine. Ovaj sustav uzgoja zahtijeva sadnju nasada u razmaku od 3,5 do 4,5 m između redova te 5 m u samom redu.
Kalemljenje
Na našim je područjima najčešće će se pronaći kivi koji je rezultat razmnožavanja zelenih i prije svega zrelih reznica. Uz to, u proizvodnji je moguće pronaći kivi koji je dobiven cijepljenjem na sjemenjaku. Iako je na našim područjima češća prva varijanta, u nekim zemljama proizvodnja cijepljenjem prepoznata je kao važnija. Proizvodnja cijepljenjem podrazumijeva podlogu u obliku sjemenjaka kulturnih sorti kivija. U našem je slučaju najčešće riječ o sjemenjaku sorte Bruno. Prilikom sadnje moguće se koristiti bilo kojom sadnicom što se tiče načina proizvodnje, jedino je na kraju bitna njezina kakvoća.
Održavanje nasada
Kivi će vam uštedjeti vrijeme što se tiče česte obrade tla jer se plitko ukorjenjuje u nasadama. Ukoliko se primjenjuje obrada tla, potrebno je tlo obrađivati što pliće samo kako bismo imali kontrolu nad širenjem korova i čuvanjem vlage u tlu. Pri tome osobito treba paziti da se ne ošteti korijen. Teška tla daju najbolje rezultate za kivi. Budući da je kivi biljka penjačica, nesumnjivo će se namotavati oko naslona.
U prvoj godini, da bi se taj slučaj izbjegao, potrebno je provesti pinciranja glavne mladice, otprilike 3. Pinciranje se treba provesti na svakih 60 cm, tj. kada se sama mladica počne naglo uvijati pri vrhu. Pinciranje znači da se uvrnuti dio ukloni nakon čega će se pojaviti novi izboj iz vršnoga pupa. Tako će se dobiti ravna i jaka mladica koja će biti osnovom budućega debla.
Održavanje i njega
U odnosu na uzgoj kivija, veliku će ulogu imati slaganje kultura, tehnika navodnjavanja i pravilna gnojidba.
Zalijevanje
Suša je veliki neprijatelj kivija, stoga je ovoj biljci u nasadima potrebno osigurati sustav navodnjavanja tehnikom „kap po kap“. U početnoj, prvoj godini bit će dovoljna jedna kapaljka po biljci, a u drugoj godini treba se dodati jedna izlazna cjevčica s kapaljkom. Kasnije, ako se pokaže potrebnim, dodaju se još dvije. Osim spomenutoga sustava navodnjavanja, može se koristiti i kišenje te primjena rasprskivača 60 cm iznad tla.
Gnojidba
U prvoj godini uzgoja kivija potrebno je svaku biljku koja se nalazi u nasadu malo, ali često individualno gnojiti dušičnim gnojivom. Konkretno, u prvoj godini 30 g uree podijeli se u 3-4 obroka i primjenjuje se na 1-2 m2 na području oko sadnice tijekom vegetacije. Treba napomenuti, ukoliko se nasad navodnjava, utoliko se proces odvija od ožujka ili travnja pa sve do kolovoza. U drugoj godini površina koja se gnoji treba se udvostručiti, a isto vrijedi i za količinu gnojiva. Treća godina je godina kada se u dva obroka može gnojiti cijela površina.
Rezidba
Općenito postoje dva oblika pupova. S jedne strane, mješoviti pupovi daju vegetativne i generativne organe, a, s druge strane, drvni pupovi osiguravaju samo vegetativne organe. Iz mješovitih pupova kivi će donijeti rod na izbojima, a iz drvnih pupova pojavit će se izboji bez cvijeta i roda.
Za zimsku rezidbu treba se pridržavati vremena mirovanja, a to je otprilike u siječnju ili veljači. Najbolje vrijeme za rezidbu je od 20 do 30 dana prije početka vegetacije. Svrha je rezidbe da se ostavi najpovoljniji broj jednogodišnjega rodnog izboja i nerodnoga izboja te onoga koji će služiti zamjeni glavne provodnice. Koliko će se pupova ostaviti, ovisi o sorti. Ljetnom rezidbom, koja se još naziva "zelenom", pokušava se odstraniti 70-80% od ukupne mase koja se reže tijekom godine. Njome se krošnja prozračuje kako bi biljka dobila toliko važne sunčeve zrake sve do mladica. U jednoj godini dovoljne su 3 zelene rezidbe.
Prva se može provesti u travnju ili svibnju, druga nakon cvatnje, ali prije intenzivnoga rasta ploda, a treća početkom kolovoza ili ranije.
Bolesti
Iako je dosta otporan na bolesti i štetnike, i kivi se ponekad može boriti s ovim negativnostima. Različite bolesti mogu napasti plod, korijen ili list kivija, a izdvajaju se: Siva plijesan, Trulež korijenova vrata i Bakterijska pjegavost.
Siva plijesan
Siva plijesan najpoznatija je bolest koja napada plod kivija. Bolesni plodovi brzo trule i propadaju. Javlja se u obliku sive i guste micelične prevlake. Prema svjetskim preporukama, ova se bolest može suzbiti korištenjem fungicida ili botriticida kao što su Kidan SC, Lupo SC, Sumilex SC 50 Fl, Mythos SC, Botril Sc i dr.
Trulež korijenova vrata
Trulež korijenova vrata uzrokuje truleži kore i kambija te nekroze u predjelu korijenova vrata. Zato što napada korijen, može propasti cijela biljka. Zaraza se prepoznaje kao micelij gljive, a razvoju pridonosi vlažnost i visoke temperature. Za suzbijanje se preporučuje suzbijanje fungicidnim pripravcima.
Bakterijska pjegavost
Bakterijska pjegavost napada listove ili cvjetove kivija. Živi na površini biljke, a odgovara joj vlažno i kišovito vrijeme. Prepoznaje se prema pjegama i paležu koji se javljaju na listovima, pa se interno naziva i plamenjačom. Za suzbijanje ove bolesti može se koristiti fungicid na bazi bakra.
Štetnici
Štitaste uši
Štitaste uši izdvajaju se kao najučestaliji štetnik kivija, a napadaju nadzemne dijelove biljke. Kako bi se izbjegli negativni utjecaji ovoga štetnika, potrebno je redovito pratiti njihovu pojavu i intenzitet. Za suzbijanje može se koristiti insekticid Ovipron Top (15l/ha, 1000 l vode/ha)
Upotreba kivija
Kivi je prepoznat kao dragocjena namirnica u medicini i kulinarstvu.
Berba
Kivi se obično bere krajem listopada pa sve do početnih dana u studenome. Ipak, dosta je teško i zahtjevno odrediti pravo vrijeme berbe kivija jer vanjska strana ploda ne odaje promjene kao druge voćne vrste pa da se točno zna kada se treba brati. Naravno, plodovi se trebaju brati kada dostignu fiziološku zrelost.
Skladištenje
Ubrani plodovi kivija spremaju se u drvene sanduke i čuvaju se u hladnjačama. Istraživanja pokazuju da skladištenje na niskim temperaturama ima značajan utjecaj na fizikalna, kemijska i nutritivna svojstva kivija jer takvo skladištenje pridonosi boljoj kvaliteti i čvrstoći kivija, a i produljuje se sam rok trajanja ploda bez da kivi promijeni boju.
Kulinarstvo
Kivi se obično jede tako da mu se kora oguli, ali taj se postupak može i preskočiti. Jednostavno možete odrezati vrh i unutrašnjost kivija jesti žličicom. Hoćete li se kivijem zasladiti za doručak, međuobrok ili večeru, ovisi o vašim željama.
Kivi narezan na komadiće može biti odličan dodatak jogurtu ili smoothiju za doručak, a odličan je i u raznim voćnim salatama. Kivi je ukusan i kao sok i džem, a može se koristiti i kao preljev za deserte ako se usitni.
Zbog svojeg specifičnog okusa, kivi se slaže s brojnim slanim jelima, kao što su šunka, riba ili bijelo meso.
Nerijetko dobiva i nadimak "savršene marinade" za meso jer sadrži enzime koji će omekšati meso.
Neki ljudi znaju biti alergični na kivi, stoga je potreban određeni oprez pri njegovoj konzumaciji.
Medicina
Kivi je izrazito povoljan za zdravlje jer je bogat antioksidansima, vitaminima, vlaknima, kalijem i mnogim drugim dragocjenim sastojcima.
Kivi sadrži dva puta više vitamina C nego, primjerice, naranča ili limun. Obiluje i drugim vitaminima kao što su vitamini E i K, ali i mineralima od kojih se izdvaja kalij.
Vitamini C, E i A imaju antioksidativno djelovanje, a istraživanja potvrđuju da kivi može smanjiti rizik od razvoja makularne degeneracije karakteristične za starije osobe. Sadrži zeaksantin i lutein, dakle tvari koje se nalaze u ljudskom oku. Lutein je pomoćnik u filtriranju štetnog plavog svjetla i na taj način kivi pomaže štititi oči.
Kivi štiti probavni sustav jer odličan izvor vlakana, a kao takav bori se protiv nastanka raka debeloga crijeva. Isto tako, vlakna koja se nalaze u kiviju mogu smanjiti razinu lošeg kolesterola (LDL) Kivi, također, štiti DNA od oksidacijske štete, što ide u prilog borbi protiv raka općenito.
Ne manje bitno, kivi regulira krvni tlak, suzbija negativne učinke natrija i regulira rad srca. U odnosu na kardiovaskularno zdravlje, istraživanja pokazuju da kivi smanjuje razinu triglicerida za čak 15 %, čime se štiti zdravlje srca i krvnih žila.
Uz sve nabrojano, kivi ubrzava metabolizam, poboljšava kognitivne funkcije, sprječava nastanak astme i potiče mršavljenje.
Zanimljivosti
Kivi kao egzotično voće dolazi iz Kine i svrstava se u kineska nacionalna voća. Svijetom se proširio iz Kine odakle je najprije stigao na Novi Zeland početkom 20. stoljeća. Kroz povijest je otkriveno mnogo muških i ženskih sorti kivija.
Iako izgledom možda nije najprimamljivije voće, prvenstveno zbog sitnih dlačica na kori koje mnogima neće odgovarati, iznimno je sočno voće i karakteristična slatko-kisela okusa. Sam po sebi je zanimljivo voće zbog široke uporabe, prednosti i kvaliteta koje posjeduje.
Foto: idaun / Pixabay
Odgovori