Guava

Guava (lat. Psidium) je zimzeleni grm iz porodice mirtovki kojoj još pripadaju 145 roda i to su većinom tropske i egzotične biljke. Od poznatijih vrsta tu su mirta i eukaliptus koji imaju ekonomičnu svrhu. Guava ima svoje porijeklo iz Latinske Amerike, ali raste i u tropskim krajevima Azije, Afrike i Australije. Vrsta je koja se uzgaja prvenstveno zbog plodova i ekonomskih razloga.

Svrstava se u južna ili suptropska voća kao i npr. ananas, avokado, nar, datulja, banana, kivi, kokos, mango, marakuja, papaja.

Postoji nekoliko vrsta guava, ali većinom rastu do maksimalno 5 - 6 m, ali ako se pravilno obrezuju, dosežu 3 m. To je drvenasta biljka koja raste u grmolikom obliku. Listovi su joj veliki do 10 cm, tamnozelene boje i razgranati. Cvjetovi imaju 4 ili 5 latica i bijele su boje. Plod ima više oblika, veličina i boja. Može biti veličine trešnje do dinje. Boja se razlikuje ovisno o sorti, od žućkaste, ružičaste do crvenkaste. Plod na sebi ima tanku kožicu, a unutar se nalazi nekoliko tvrdih sjemenki.

Iako je to kultura koja je autohtona za Latinsku Ameriku, kultiviranjem može promijeniti klimu i uzgajati se u drugim dijelovima svijeta. U našim krajevima nije poznata kao voće, ali postoje uzgajivači koji su prepoznali ljekovita svojstva i uzgajaju je zbog pozitivnih svojstava. Ipak, ne može preživjeti na otvorenom te je potrebno uložiti više truda kako bi se osigurali dobri uvjeti.

Sorte guave

Postoji stotinjak sorti guave koje su poznate u svijetu. Najveća razlika, osim u klimatskim prilagodbama, je u plodu. Sorte se najčešće razlikuju po boji ploda, a time i po njegovoj veličini. Ovo su neke od najpoznatijih za uzgoj: Ruby, Beaumont, Mexican Cream i Detwiler.

Ruby

Ruby je ružičasta do crvenkasta vrsta guave koja je veoma otporna na sušu i na teže klimatske uvjete. Korica je hrapava, zelene boje. Veličine je jabuke i ima manje koštica. Također, one su manje i ne smetaju za konzumaciju.

Beaumont

Beaumont je vrsta koja ima ružičastu unutrašnjost. Kada je zrela, korica je žućkasta i sjemenke su veće i koncentrirane u sredini. Meso je jako slatko i ima izražajan miris koji se koristi i u parfemima.

Mexican Cream

Mexican Cream je vrsta koja ima bijelo meso. Često se uzgaja kao mini vrsta guave i zato dobro uspijeva i u staklenicima. Plod je mali i ima žućkastu vanjsku koricu. Meso im je mekano i kremasto, jako slatko i mirisno.

Detwiler

Detwiler je jedna od rijetkih vrsta koja ima žuto unutarnje meso. Vrsta je jako otporna i stablo se koristi i u hortikulturalne svrhe kao ukras. Plod je malen i mekan, a meso nije jako slatko. Vanjska korica često ima zelenkastu boju.

Uzgoj guave

Uzgoj guave nije težak i zato se mnogi odlučuju za nju kao ukrasnu biljku. Ipak, kod komercijalne proizvodnje, potrebna joj je pravilna njega za bogat i ukusan urod.

Slaganje kultura

Guava je biljka koja je naučena na prisustvo drugih biljaka u svom prirodnom okruženju. Ipak, kod uzgoja ju je važno saditi u pravilne drvorede i izbjegavati sadnju drugih biljaka između, a koje mogu naštetiti korijenu.

Najbolje opcije sadnje kultura za stabla guave uključuju citrusne vrste kao što su limun i naranča, boražina, neven, vlasac i gavez, a izbjegavajte sadnju i uzgoj krastavca, patlidžana i krumpira.

Zalijevanje

Iako dobro podnosi sušna razdoblja, za bolji doprinos potrebno je osigurati navodnjavanje nasada. Posebno je to važno kod mlade biljke koja se razvija i potrebno joj je svakodnevno navodnjavanje. Najbolje je ugraditi cijev koja ravnomjerno ispušta vodu. Mlada biljka ima razgranat korijen koji može upijati vodu s površine. Tijekom zimskog razdoblja, kada biljka miruje, može se smanjiti količina vode. Starije biljke imaju povećanu potrebu za vodom tijekom rasta plodova.

Gnojidba

Iako može rasti u različitim tlima, za bolji je urod potrebno pognojiti zemlju. Najbolje je to napraviti u proljeće i to gnojivom bogatim dušikom. Biljka voli i povećanu dozu kalija tijekom dozrijevanja plodova. Potrebno je u potpunosti izbjegavati gnojidbu po vrućinama te za vrijeme mirovanja biljke (od listopada do siječnja). Idealno je koristiti gnojivo u granulama koje polako otpušta hranjive tvari u zemlju.

Razmnožavanje

Biljka se može razmnožavati sjemenkama koje se nalaze u plodu. Potrebno ih je osušiti i pravilno skladištiti kako bi sijanje bilo učinkovito. Također, može se razmnožavati dijeljenjem korijena kod starije biljke. Ipak, to je najnesigurniji način za privatne potrebe. Korijen se reže barem 2 metra od stabla te se ostavi na toplom i vlažnom da pusti izbojke. Moguće ju je dijeliti i reznicama koje se uzimaju s mlade biljke. Reznice mogu pustiti korijen u vodi te se presaditi u zemlju ili ih je moguće cijepiti kako bi se razvile u drvo.

Tlo

Kao egzotična biljka, voli humusna tla i bogata hranjivima. Ipak, ako je tlo siromašno, moguće ga je dohraniti. Također, neke vrste su jako prilagodljive i mogu rasti u siromašnim tlima.

Klima

Kao tropska biljka, općenito voli toplu klimu, ali može izdržati u klimi s umjerenim zimama. Optimalna temperatura za rast je 20 - 28°C.

Sadnja guave

Sadnja guava ponajprije ovisi o klimatskim uvjetima jer uzgoj guave nema smisla ako joj klima neće odgovarati. Ako osigurate dobre klimatske uvjete, postoji još nekoliko savjeta koji bi mogli pomoći kod sadnje.

Vrijeme sadnje

Guava se u našim područjima većinom sadi u zatvorenom, tako da se sadnja može obaviti i tijekom zime. Ona ne može izdržati temperaturu manju od -6°C, tako da, ako je potrebno, trebate razmisliti o prezimljavanju. Klija pri 15 - 18°C, a najbolje ju je posaditi u rano proljeće ili nakon što završi razdoblje mrazeva na otvorenom.

Odabir podloge za sadnju

Guava može dobro podnijeti različite vrste tla, ali s obzirom na to da je tropsko voće, najviše voli humusna tla. Također joj odgovaraju i tla miješana s pijeskom i koja su dobro propusna. Ne smetaju joj ni kisela tla, ali kvaliteta tla će se kasnije odraziti na kvalitetu ploda. Optimalan pH je od 4,5 do 7,5. Važno je da je tlo propusno i bogato hranjivim tlima te da se korijen može nesmetano razvijati, što znači da ga je na početku potrebno razrahliti.

Sadnja iz sjemena

Guava se može sijati, pa čak koristiti i sjeme prethodno dobivenih plodova. Tada se mora očistiti od pulpe, osušiti i držati na mračnom i hladnom mjestu.  Ipak, ovim načinom je upitno kolika će njena rodnost biti kasnije. Najbolje je sjeme nabaviti od provjerenog proizvođača. Sjeme se sije u zatvorenom i klija za otprilike 1 - 2 tjedna. Potrebno ga je namočiti 2 - 3 sata prije stavljanja u zemlju. Sije se u humusno i rahlo tlo te se prekrije sa slojem od ne više od 1 cm zemlje. Čuva se na toplom i vlažnom dok ne proklije.

Sadnja sadnice

Sadnica je više prikladna za uzgoj na otvorenom ili u staklenicima. Ako se posadi na odgovarajuće mjesto u rano proljeće, posebno u toplijim krajevima, može roditi iste godine. Također, sadnice od provjerenih proizvođača su tretirane fungicidima i herbicidima koje će smanjiti razvoj bolesti i imaju već razvijen korijen koji će pomoći da se biljka primi.

Uzgoj u vrtu

Nije prikladna za uzgoj na otvorenom u kontinentalnom dijelu. Pogodnija je za toplije klime i gdje temperature ne padaju ispod minusa. Ako se sadi na otvorenom, potrebno je osigurati mjesto zaštićeno od izravnog naleta vjetra i s dovoljno sunca. Voli jako osunčana područja, čak i tijekom zime.

Uzgoj u stakleniku

Uzgoj u stakleniku je najpogodniji za kontinentalna područja. Na taj način se regulira temperatura i svjetlost te se može očekivati viši prinos. Osim toga, potrebno ju je pravilno podrezivati kako bi ostala unutar forme staklenika. U stakleniku se može i vezati te dodatno poduprijeti grane ili formirati ih prema želji.

Uzgoj u posudama

Guavu je moguće uzgojiti i na svom balkonu u loncu. U lonac se sadi gotova sadnica koja ima razvijeno korijenje. Važno je da se osigura propusnost vode i rahla zemlja. Također, lonac u koji se sadi treba biti veći od 13 litara kako bi se omogućio prostor da biljka naraste do 2 m. Također, važno je kontrolirati rast rezidbom jer je tako biljku lakše prenijeti u zatvoreno ako vrijeme postane hladnije.

Održavanje i njega

Održavanje guave, posebno rezidba, je potrebna kako se drvo ne bi previše širilo i kako bi se olakšala berba, ali i uklonile sve grane koje nepotrebno biljci crpe energiju i hranjive tvari.

Održavanje nasada

Guava voli mjesta s puno sunca, tako da je potrebno ukloniti sve biljke koje joj smetaju. Također, važno je da se sadi u što pravilniji drvored kako bi se mogla pravilno održavati. Tlo oko guave, posebno dok je mlada, potrebno je oprezno okopavati kako se ne bi oštetio korijen, ali da u zemlju uđe dovoljno kisika kako bi biljka imala optimalan razvoj.

Rezidba

Rezidba je važan korak u održavanju guave. Najčešće se uklanjaju izbojci pri podnožju stabla kako bi se dobio izgled stabla i da se spriječi prekomjerno širenje. Plod guave raste iz novog izbojka sa starog drveta, ali važno je ukloniti grane koje priječe sunce. Najbolje je ostaviti 3 ili 4 bočne grane koje će stvoriti oblik nadstrešnice. Također, važno je ukloniti sve suhe ili bolesne grane i spaliti ih nakon odsijecanja.

Berba

Berba guave se može vršiti već nakon 3 godine jer biljka brzo raste i daje plodove. U dobrim uvjetima, urod može dati i 3 mjeseca nakon sadnje. Nakon 5 mjeseci slijedi još obilniji urod. Nakon 3 godine može dati čak 1.500 plodova u jednoj berbi. Plod se bere kad kožica postane tanja i mekša te se osjeti aromatični miris. Kako se vrijeme berbe približava, kora će početi biti svjetlije boje. Također, mogu se ubrati i nezreli plodovi koji će s vremenom dozrijeti. Guave se beru ručno, pazeći da se ne ošteti grana.

Skladištenje

Nedozrele guave ubiru se najčešće za prodaju jer se takve mogu čuvati u hladnjaku do 3 tjedna. Potrebno je samo provjeravati da nema bolesnog voća koje bi moglo zaraziti ostalo. Zrela guava može ostati od 2 - 5 dana u hladnjaku, ali ne duže od toga. Kako bi se trajnije sačuvala, miče se kora te se unutrašnjost konzervira ili se od nje rade džemovi i sirup.

Bolesti

Iako u našim područjima nisu zabilježene bolesti i štetnici koji mogu naštetiti guavi, poznato je nekoliko koji su univerzalna prijetnja te se mogu pojaviti dolaskom novih sorti. Ovo su neki od najpoznatijih.

Crvena alga

Crvena alga je bolest koju uzrokuje bakterija koja može dugo vremena preživjeti na tlu i aktivirati se za vrijeme toplog i vlažnog vremena. Tipično stvara ljubičasto-smeđe mrlje na lišću koje se, tijekom jače zaraze, može proširiti i na plod te uzrokovati gnjiljenje. Biljku je potrebno tretirati fungicidom na bazi bakra.

Antracnoza

Antracnoza je još jedna vrsta gljivice koja se širi sporama i pojavljuje se za vrijeme velike vlažnosti i zadržavanja vode. Širi se na lišće, ali može oštetiti i plod. Potrebno ju je tretirati fungicidom na bazi bakra.

Gljivična trulež korijena

Gljivična trulež korijena, kako joj ime kaže, napada korijen. Dovodi do truljenja korijena koje oštećuje cijelu biljku. Najčešće se prepoznaje kada je već prekasno. Do tog stanja dovodi ga pretjerana vlažnost i nemogućnost otjecanja vode. Potrebno je osigurati dobro drenirano tlo kako bi se spriječilo.

Štetnici

Osim bolesti, postoje i neki štetnici koji mogu naštetiti biljci.

Ptice

Ptice su jedini prepoznati štetnici na našim područjima. Guava ima jako slatke plodove s aromatičnim mirisom koji privlači ptice. One često ne mogu otrgnuti cijeli plod, već ga oštećuju kljunovima. Tako prekidaju rast i omogućavaju razvoj bolesti. Stablo se može zaštiti zaštitnim mrežama ili uzgojem u stakleniku.

Voćne muhe

Voćne muhe su insekti koje ostavljaju ličinke na stablu koje se kasnije hrane plodovima. S vremenom plodovi trunu i padaju. Kako bi se spriječili, moguće je prskanje insekticidom. Također, važno je sakupljati i uništavati sve napadnute plodove.

Guavin moljac

Guavin moljac je tipična štetočina za ovu vrstu. On polaže jaja iz kojih se razvijaju ličinke te one buše tunele u stablu i grizu listove što može dovesti do oštećenja stabla. Tretira ih se insekticidom kako bi se spriječilo daljnje širenje.

Upotreba guave

Guava je voće koje nije toliko poznato u našim krajevima, ali ima jako raširenu upotrebu. U nekim se zemljama smatra standardnim i čestim voćem, a osim za prehranu, koristi se i u ljekovite svrhe.

Kulinarstvo

Guavu je najbolje konzumirati svježu, čak su najbolji oni plodovi koji sami otpadnu jer imaju visok postotak šećera. Guavin okus opisuje se kao mješavina jagode i kruške, ali postoje razne vrste i razni okusi i mogu varirati od trpkog do potpuno slatkog.

Potrebno je izbjegavati koštice koje u sebi sadrže puno toksina. Plod se oguli od tanke korice, prereže te se jede zrelo meso koje može biti i kiselkasto.

Kako bi ju se konzumiralo, može se od nje raditi džem koji se često kombinira s drugim tropskim voćem. Također, može se raditi sirup i sok koji se pije razrijeđen ili kao koncentrat. Popularno ju je i konzervirati jer meso tako ostaje u izvornom obliku i ima sličan okus. Od nje se mogu raditi i kolači ili voćne salate.

Medicina

Guava se koristi u narodnoj medicini, a posebno je poznata po količini vitamina C i kao odličan izvor vitamina za jačanje imuniteta. Također, konzumacija se preporučuje trudnicama i maloj djeci, ali i općenito svima koji žele podići svoju razinu imuniteta. Osim toga, sadrži antioksidanse koji za sebe vežu neželjene tvari i izbacuje ih iz organizma. Namirnica je koja je bogata nutrijentima i ima puno vode te je zasitna i zato se preporučuje osobama koje žele na dijetu ili za održavanje mišićnog tonusa.

Zanimljivosti

Biljka koja je autohtona u zemljama Latinske Amerike. Tijekom istraživanja tog područja, pomorci su donijeli plodove u Europu, ali zbog egzotičnog okusa nije naišla na preveliki interes. Ipak, kasniji se razvojem širi u druge suptropske zemlje.

Danas je njezin uzgoj vezan uz klimu. Neki od najvećih proizvođača, npr. SAD ju sade na Floridi gdje je pogodna klima. Drugi koriste staklenike kako bi osigurali dobre uvjete.

Guava se u moderno doba smatra superhranom zbog ljekovitih svojstava i dijetalnog učinka. Česta je za pripravke dijetalnih tableta, ali zbog svog aromatičnog mirisa koristi se i kao sastojak za parfeme. Od guave se također rade kreme i kozmetika, posebno za kosu jer je bogata aminokiselinama.

U Hrvatskoj postoji samo jedan proizvođač koji je proizvodi za masovnu upotrebu, ali biljka još nije dovoljno istražena i njen potencijal za rast još uvijek nije poznat.

Inače je samooplodna i može se lako širiti, a na lokalnom staništu može rasti i na 2.000 m nadmorske visine.

Foto: Ashish Choudhary / Pixabay