Obična borovnica (lat. Vaccinium myrtillus) je biljka iz porodice vrjesovki (Ericaceae) i spada u vrstu divljeg voća u kojoj se nalaze i planika, zelenika, planinski ružmarin i obični vrijes te spada u vrstu divljeg voća. Sve se češće pojavljuje u našim vrtovima, prvenstveno zbog svojih sočnih plodova koji se jedu ravno iz grma, a dio su različitih slastica i ostalih jela. Također, i grmovi i bobice su veoma dekorativni i predivan su dodatak vrtu. Njezin nedostatak može biti potreba za kiselom zemljom, ali to se može kompenzirati uzgojem u (velikim) posudama.
Smatra se da je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a danas se i kod nas može naći vrsta američke borovnice za uzgoj, međutim vrtlari su uvjereni da se po okusu ne može mjeriti sa tzv. običnom borovnicom.
To je maleni višegodišnji grm, koji može narasti otprilike 60 - 90 cm. Ima zeleni korijen i ovalne ili eliptične listove, koji (novi) izbijaju krajem travnja i početkom svibnja, a opadaju od kraja rujna do listopada. Cvjetovi sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje), a okrugli plavo-crni plodovi borovnice dozrijevaju od kraja svibnja do srpnja, ovisno od toga gdje raste. Pčele mogu pomoći u oprašivanju, ali nisu neophodne jer se borovnica sama oprašuje.
Kod nas borovnica najviše raste u Gorskom Kotaru, na Velebitu i nešto manje na Medvednici, Strahinjščici, Samoborskom gorju, Žumberku, Ličkoj Plješivici, Papuku i Psunju. Ima nekoliko narodnih naziva za borovnicu, a to su crna borovnica, mrče divja, mrtovnica, risnca, risje i risnica. U Bosni se koristi i naziv vresinje.
Plodovi borovnice su vrlo hranjivi, jer su bogati željezom i vitaminima. Sastavni su dio prehrane divljači u prirodi, a u kućanstvu se koriste pretežno za pripremu čajeva, sokova i marmelada. Smatra se da su listovi, plodovi i korijen ljekoviti te se koriste u kućnom liječenju.
Srodnici
Vrste borovnica
Postoji nekoliko podjela među borovnicama, a razlike među sortama dozvoljavaju da svatko nađe ono što mu odgovara. Prema vremenu dozrijevanja postoje rane, srednje i kasne sorte. Također se mogu klasirati i po izgledu, veličini i boji plodova.
Pri kupnji sadnica možete pronaći jednogodišnje, dvogodišnje ili trogodišnje biljke, golog korijena ili posađene u kontejnerima.
Duke
Duke je sorta koja nešto kasnije cvjeta, pa se smanjuje mogućnost od oštećenja mrazom. Spremna je za berbu polovicom lipnja i daje plodove otprilike narednih mjesec dana. Jedna je od najrasprostranjenijih sorti koja se uzgaja kod nas (ali i šire) i potječe iz Sjeverne Amerike. Velik urod i ukusni i pravilni plodovi lijepe boje razlog su njene popularnosti, kao i njezina dugovječnost. Stručnjaci tvrde da ova sorta može doživjeti čak 50 godina. Može narasti oko 1,5 m u visinu i oko 2 m u širinu. Plodovi su srednje veličine i svijetlo plave boje.
Hannah's Choice
Hannah's Choice je novija sorta na našem tržištu i spada u grupu borovnica čiji plodovi ranije sazrijevaju. Zapravo, počinje sazrijevati u isto vrijeme kad i Duke, samo što dostigne 50% svoje zrelosti nekoliko dana ranije od navedene sorte. Plodovi su joj srednje do velike krupnoće sa visokim udjelom šećera i blago kiselkastog okusa te svijetloplave boje. Može narasti do 2,1 m u visinu i, s obzirom na visoku čvrstoću ploda, pogodna je za mehaničko branje.
Elliott
Elliott spada u veoma kasne sorte borovnice, plodova srednje veličine, svijetlo plave je boje i sa najviše antioksidansa. Ima visoke prinose i pogodna je za mehaničko branje zbog toga što 70 - 80% njenih plodova dozrijeva istovremeno, od početka srpnja do kraja kolovoza.
Chanticleer
Chanticleer je borovnica plodova srednje veličine, a cvijet se kod nje pojavljuje malo kasnije nego kod drugih sorti. Svojim izgledom i veličinom plodova podsjeća na Duke sortu, iako dozrijeva dosta rano, čak ranije od te sorte. Plodovi imaju visok udio šećera i slatkastog su okusa te svijetloplave boje. Poznata je po svojoj otpornosti, ali i uzastopnom dobrom rađanju svake godine.
Bluetta
Bluetta ima sitnije plodove, nešto tamnije boje. Iako nije atraktivna, jako dobro podnosi niske temperature te rano dospijeva za branje. Plodovi su čvrsti, kiselkasto-slatkog okusa sa blagom aromom, a sam grm nešto nižeg rasta nego ostale sorte. Dozrijeva krajem lipnja, pa do sredine srpnja.
Darrow
Darrow je sorta krupnih plodova, relativno nova na našim područjima i pretežito se uvozi iz Poljske. Osim krupnoćom, plodovi se diče i tvrdoćom, pomalo kiselkastog, ali ukusnog okusa. Ova sorta je bujnog i uspravnog rasta, a dobro podnosi sušu. Može narasti 1 - 2 m u visinu, a dozrijeva krajem srpnja.
Bluecrop
Bluecrop spada u jednu od najcjenjenijih sorti i dozrijeva sredinom sezone (krajem lipnja, početkom srpnja), a odlično podnosi niske temperature. Može se brati mehanički, a dobro podnosi i kasniji transport. Plodovi su ovalni, krupni i čvrsti, te se zadržavaju na peteljkama neko vrijeme nakon dozrijevanja. Svijetloplave su boje i prekriveni sitnim dlačicama, jako dobrog okusa. Grm može narasti do 2 m visine, a ima čvrste izdanke i bude vrlo rodan. Za Bluecrop se vjeruje da je visoko produktivna sorta, otporna na mraz, bolesti, nedostatak vlage i brzo raste, a zbog svojih kvaliteta uzgaja se širom svijeta.
Bluejay
Bluejay je sorta koja se dobro razvija i treba je malo češće obrezivati zbog bujnosti. Otporna je na niske temperature. Plodovi su krupni, plave boje i dobro podnose transport nakon branja. Grm obično može narasti do 1,5 m (iako je deklarirana do visine 2 m) te je snažan i uspravan. Plodovi su veliki, dosežu čak do 2 cm, svijetloplave boje i ukusni. Sazrijeva sredinom ili krajem srpnja.
Patriot
Patriot je izuzetno popularan za uzgoj u vrtu zbog svog niskog rasta, a krupnih i čvrstih plodova dobrog okusa. Brzo raste, uspravnih je i snažnih izdanaka, sa malim ovalnim listovima koji se na jesen zacrvene. Ova je sorta izuzetno plodna i zahtjeva pažljivije obrezivanje u većoj količini. Dobro tolerira vlažna i teška tla te je otporna i na mraz. Dozrijeva od kraja lipnja do kraja srpnja.
Ozark Blue
Ozark Blue je borovnica koja dozrijeva drugom polovicom lipnja. Spada u sorte koje vole toplije predjele. Dozrijeva od lipnja do kolovoza, a plodovi su joj krupni i tamno plave boje, aromatičnog slatko-kiselog okusa. Može narasti 1 - 2 m visine i vrlo je rodna, ali nije ju potrebno orezivati.
Coville
Coville je prosječna sorta umjerenog prinosa. Ima dosta raširen grm koji se može ukrotiti orezivanjem. Relativno je kasna jer s rodom kreće tek krajem srpnja, međutim vrlo je otporna na bolesti pa ju je lako uzgajati. Plodovi su tamnoplave boje i ukusni, a potrebno je posaditi još jednu borovnicu radi oprašivanja. Grm ima snažan, uspravan i otvoren rast.
Spartan
Spartan je sorta koja ima krupne plodove svijetloplave boje i ugodnog okusa. Dobro podnosi niže temperature zbog kasnog pojavljivanja cvjetova. Također je poznata po toleranciji na mokra i glinena tla, te otpornosti na bolesti korijena. Dozrijeva sredinom sezone (u srpnju) i vrlo je plodna te se može brati mehanički. Grm joj je visok, otvorenih i čvrstih izdanaka.
Meader
Meader je sorta borovnice koja vrlo dobro rađa i ima krupnije plodove, plave boje, ali potrebno je više orezivati grm koji je širok i raste brzo, a može narasti čak do 3 m visine. Otporna je na niske temperature. Listovi su joj duguljasti, otprilike 8 cm, tamnozelene boje, a u jesen postaju crveni. Meader cvjeta u travnju ili svibnju, a plodovi joj ne dozrijevaju istodobno te se berba vrši u nekoliko navrata, u periodu 6 - 8 tjedana (u lipnju i srpnju).
Berkeley
Berkeley krase svijetloplavi, krupni plodovi, malo slabije arome. Osjetljiva je na niske temperature i, iako se može brati mehanički, potrebno je to činiti s oprezom. Može narasti do 1,8 m visine, rađa već prvu godinu iza sadnje, a zri od početka lipnja do početka kolovoza.
Goldtraube
Goldtraube dozrijevaju za branje već prvom polovicom lipnja, pa je to rana sorta. Slovi za izrazito bujnu, dobre otpornosti na bolesti i izuzetne prilagodljivosti lošem tlu. Zbog izražene aromatičnosti najbolje ju je koristiti svježu. Može narasti do 1,8 m visine.
Herbert
Herbert ima lijepe, krupne plodove, ali osjetljivi su zbog svoje mekane kožice, pa nisu pogodni za duže transporte. Ova sorta dobro podnosi niske temperature, sve do -25°C. Bere se polovicom kolovoza i ima ugodan, kiselkast i aromatičan okus. Grm može narasti do 1,5 m, snažan je, uspravan i razgranat.
Early Blue
Early Blue, kao što i sam naziv govori, sorta je sa krupnim plodovima tamnoplave boje, a sazrijeva već krajem lipnja. Slatko-kiselog je i aromatičnog okusa. Može narasti do 1,8 m visine i 1 m širine.
Blue Gold
Blue Gold ima okruglasti grm srednje veličine, prekriven gustim zelenim lišćem te velike i ukusne plodove koji su odlični za izradu džemova. Ova je sorta omiljena za uzgoj u posudama, a sazrijeva u drugoj polovici kolovoza. Poprilično je otporna i izdržava temperature do -25°C. Može narasti do 1,5 m u visinu i do 1 m u širinu.
Uzgoj borovnica
S obzirom da je malo zahtjevna oko tla, borovnica će tražiti povremeno prihranjivanje (dva puta godišnje). Ako ste ju posadili na sunčano i svjetlo mjesto, generalno će uspijevati dobro, iako tokom ljeta zahtjeva dodatno zalijevanje ili navodnjavanje (njen korijen je plitak pa je osjetljiva na sušu).
Tlo
Borovnice se sade na kiselu tlu, pH vrijednosti 3,4 - 6,5. Osim toga, zahtjeva vlažno, ali dobro drenirano tlo s velikim postotkom humusa.
Klima
Borovnica voli tople i sunčane položaje, a idealna su mjesta sa blagim nagibom kako bi bila na strujanju zraka. Otporna je na zimu i može podnijeti temperature čak do -25°C. Ne samo da može podnijeti, nego joj je i neophodno da određeno vrijeme provede na temperaturi nižoj od 7°C, kako bi se biološki procesi i cvatnja normalno odvijali.
Smetaju joj i temperature iznad 30 °C i, ako ju sadite u toplijim krajevima, potrebno joj je osigurati hlad barem jednim dijelom tokom dana. Kao što ne voli sušu, tako ne podnosi dobro ni obilne kiše i u tim periodima sklonija je razvijanju bolesti.
Borovnica voli svjetlo, ali podnosi i laganu sjenu, pogotovo u područjima gdje je ljeti sunce prejako. Međutim, ako do nje ne dopire dovoljno svjetlost, kao recimo ako se sadi među visokim biljkama, njen urod će biti slabiji ili nikakav, jer se plod neće moći formirati.
Vrijeme sadnje
Najbolje ju je posaditi u listopadu ili studenom, iako to može ovisiti o podneblju i vremenskim uvjetima. U nekim područjima može se saditi tijekom cijele zime.
Slaganje kultura
Borovnica ne voli prethodnike u tlu gdje se sadi, pa je potrebno ostaviti odabrano mjesto nekoliko godina da se odmori. Također, borovnicama je potrebno puno sunca da bi uspjele i neće dobro rasti ako ih natkriva puno sjene, stoga ih izbjegavajte saditi direktno ispod drveća.
Mnoge gomoljaste biljke ili lukovice toleriraju kiselo tlo koje voli i borovnica, a posebno cvijeće kao što su begonija, đurđice, narcis, tulipan i paprat. Od voća najbolji susjedi su joj malina, rabarbara i brusnica koje imaju istu toleranciju prema klimi i kiselim tlima. Idealno povrće koje možete posaditi uz borovnicu su rotkvica, krumpir, paprika, dok su od začina idealni endivija i peršin.
Biljke koje zahtijevaju alkalno tlo ili jake hranjive tvari nisu dobre biljke koje treba saditi uz borovnice, pa se treba izbjegavati sadnja borovnica uz kelj pupčar, kelj, brokulu, kupus, cvjetaču, dinje, lubenice i zelenu salatu te ciklu, grah i grašak.
Uzgojni oblik
Postoje nekoliko uzgojnih oblika borovnice, uključujući oblik grma koji je najklasičniji oblik uzgoja borovnice, zatim štitasti u kojem borovnica raste kao štitasti grm ili živica, kaskadni kod uzgoja borovnice kao vertikalne ivice s kaskadnim cvjetanjem i vodoravni kod kojeg se borovnica uzgaja kao ravna živica ili raščetinjeni grm. Ovisno o vrsti borovnice i području sadnje, neki od ovih uzgojnih oblika mogu biti bolji od drugih, stoga se preporučuje provjeriti s lokalnim vrtnim centrom ili stručnjakom prije kupnje sadnice.
Faza mirovanja
Borovnica obično ima fazu mirovanja zimi, kada se priprema za sljedeću vegetacijsku sezonu. Ova faza može trajati od listopada do ožujka, ovisno o klimatskim uvjetima i vrsti borovnice. Tijekom faze mirovanja, biljka ne raste i ne cvjeta, već se priprema za sljedeću sezonu rasta i cvatnju. Obilno zalijevanje i hranjenje u ovom periodu može smanjiti fazu mirovanja i učiniti biljku podložnijom bolestima.
Sadnja borovnica
Za sadnju borovnice najbolje je odabrati sunčano stanište, iako ona može podnijeti i malo blage sjene. Tlo mora biti kiselo. Ako vrtna zemlja svojim sastavom ne odgovara onome što biljka zahtjeva, dodaje joj se kompost. Biljke se sade u bilo koje vrijeme kad to dopuštaju vremenski uvjeti i stanje zemlje, između jeseni i početka proljeća.
Sadnja sjemena
Iako to nije uobičajeno, borovnicu je moguće posaditi iz sjemena. To je dugotrajan proces koji počinje skupljanjem sjemenki iz (potpuno zrelog) ploda. Plod se zgnječi i na taj način razdvajaju sjemenke koje zatim stavljamo na poseban papir. Potrebno ih je dobro osušiti. Sjeme borovnice klija oko 10 godina, što je vjerojatno razlog zašto se to ne prakticira u kućnom vrtlarstvu. Sadi se odmah nakon sušenja, najbolje u tresetu.
Sadnja sadnice
Prije sadnje potrebno je obraditi tlo do dubine cca 20 cm te u svaku rupu prije sadnice staviti gnojivo (ali bez kalcija i vapna). Borovnica se nikada ne sadi uza zidove jer će propasti ako vapno sa zida dođe u zemlju. Također, ako ima podzemnih voda na mjestu sadnje, trebale bi se saditi na dubini većoj od 1 m, no najbolje je potpuno izbjegavati sadnju na tom mjestu.
Ako se sadi više borovnica, potrebno ih je posaditi kao samostojeće grmove razmaknute oko 1,5 m. Malčiraju se gnojem u kojem nema kalcija ni vapna, a može se upotrijebiti i kompost na bazi treseta. Također je potrebno redovito zalijevanje.
Kalemljenje
Postoji nekoliko podloga koje odgovaraju borovnici u svrhu cijepljenja, no V. arboreum je najidealnija. V. arboreum rođak je komercijalne borovnice koja je porijeklom iz jugoistočnog SAD-a. Ima dubok korijenski sustav, naviku rasta poput drveta (jedno deblo) i podnosi pH tla do 6,5. Koristi se kao podloga za povećanje prilagodljivosti borovnica na tla s višim pH, niskim sadržajem organske tvari i za poboljšanje potencijala mehaničke berbe.
Uzgoj u vrtu
Borovnica se pretežito sadi na otvorenom (iako je moguć uzgoj nekih sorti u posudama) i sve češće je ukras mnogobrojnih vrtova. Potrebno joj je dosta prostora jer pojedine sorte mogu narasti i do nekoliko metara u visinu i širinu. Voli sunčane i svijetle položaje, iako ne i direktno sunce i bilo bi dobro da je mjesto prozračno.
Prije sadnje tlo se obrađuje na dubini od 20 cm, stavlja se gnoj u rupe (oko dvije lopate) te je poželjno staviti i kompost izmiješan sa zemljom. Sadnicu, odnosno njeno korijenje prije sadnje treba očistiti od zemlje, potopiti u vodu na nekoliko sati, pa posaditi na dubinu na kojoj je bila u rasadniku.
Uzgoj u plasteniku
Iako se češće uzgajaju sadnice na ovakav način, nije nemoguće posaditi borovnice u staklenik ili plastenik. Imajte na umu da većina sorti zauzima dosta mjesta, pa je pitanje koliko je to isplativo. Jedna biljka će trebati otprilike 1 m2 i to ako se obrezuje da raste kao stablo, a ne kao grm, kako ne bi rasla previše u širinu.
Pri takvoj sadnji, minimalna dužina prostora bi trebala biti 18 - 30 m, visine 5 m te širine 8 m. Pri visokim (vanjskim) temperaturama potrebno je omogućiti strujanje zraka, pa je tako vrlo zgodno podizanje bočnih strana plastenika.
Uzgoj u posudama
Neke su sorte borovnice nešto manje od ostalih i samim time ih je prikladnije uzgajati u posudama.
Za početak (za mladu biljku) odabire se posuda od 30 cm, a kad poraste treba ju premjestiti u veću. Na dno posude stavlja se komad betona ili gline kako bi zadržavao vlagu, jer ova biljka ne podnosi dobro suho tlo. Zemlja treba biti kisela i to je prednost sadnje u posudama, jer se može idealno prilagoditi.
U slučaju visokih temperatura, zemlja u posudi se lakše zagrije, što može dovesti do odumrijevanja (ionako osjetljivog) korijena. Potrebno je osigurati strujanje zraka borovnici, kao i optimalnu vlažnost zemlje. Može se zalijevati preko lista i klasično (preko korijena), ali svakako na biljku u posudi treba obratiti više pažnje.
Održavanje nasada
Održavanje zemljišta oko borovnice se najčešće vrši tako da se u prostoru između nasada posadi trava te se kasnije redovno vrši malčiranje. Oko biljke se plitko okopava, pazeći da se ne ošteti korijen. Suzbijanje korova je jedna od važnijih stavki u održavanju, posebice kod mladih nasada.
Malčiranjem ne samo da se suzbija rast korova, već se uravnotežuje temperatura zemlje, omogućuje bolje zadržavanje vlažnosti, održava kiselost zemlje i povisuje sadržaj organskih tvari. Od materijala najčešće se koriste otpaci nekog mekog drveta, iverje, kora drveta, slama, šaš ili mješavina navedenog, u debljini 7,5 - 12,5 cm.
Održavanje i njega
Oko borovnice se najpotrebnije brinuti u prvoj godini nakon sadnje kad ju je između ostalog potrebno mnogo okopavati i plijeviti korov oko nje. Također je važno pravilno zalijevanje i zaštita od bolesti i štetnika. Primjena herbicida na borovnice se ne preporučuje, osim u slučaju kada nema druge opcije.
Zalijevanje
Ova biljka zaista cijeni vlažnost tla i, ako možete utjecati na to, idealna joj odgovara 75 - 80% vlažnost tla. Najviše zalijevanja i vlažnosti trebat će u fazi cvatnje, rasta i sazrijevanja plodova (od svibnja do kolovoza, ovisno o sorti) te u sušnim razdobljima. Ako borovnicu uzgajate za komercijalne potrebe, neophodno je navodnjavanje. Njen korijen je vrlo plitak (15 - 40 cm) i na njemu nema žila sisavica pomoću kojih bi se snabdijevala vodom iz tla, pa tako kada korijen nije u mogućnosti osigurati vlagu dolazi do sušenja i oštećenja borovnice.
Gnojidba
Prihranjivanje borovnica se vrši prema potrebi i stanju biljaka. Obično se prihranjuju dva puta godišnje i pritom treba paziti da se ne promijeni pH tla, što bi joj moglo naštetiti. Najbolje je gnojiti organskim i mineralnim gnojivima.
Razmnožavanje
Borovnice se obično razmnožavaju iz reznica mekog ili tvrdog drva rezanjem odabranih grančica sa zdravih matičnih biljaka. Reznice se stavljaju u gredice za razmnožavanje u medij koji dobro zadržava vlagu, ali također omogućuje odgovarajuću aeraciju.
Razmnožavanje mekim reznicama
Za razmnožavanje mekim reznicama potrebne su reznice s mekog dijela drveta dužine 10 - 12 cm u kasno proljeće kada su stabljike razvile drvenasto tkivo, ali su još uvijek donekle savitljive, a završni listovi napola izrasli do gotovo zreli. Reznice uzete prerano mogu lako uvenuti, dok se reznice uzete prekasno mogu loše ukorijeniti. Ukorjenjivanje je obično uspješnije kada se reznice uzimaju za vrijeme prvog proljetnog rasta.
Uzimaju se reznice s gornjeg dijela matične biljke oštrim, čistim škarama za orezivanje ili noževima dezinficiranim u otopini kućnog izbjeljivača s vodom u omjeru 1:5. Zatim se uklanja donje lišće ostavljajući 2 ili 3 završna lista. Ne smije se dopustiti da se reznice osuše, potrebno ih je održavavati vlažnima i hladnima.
Razmnožavanje tvrdim reznicama
Reznice tvrdog drva uzimaju se tijekom sezone mirovanja, obično od kraja siječnja do veljače. Uzimaju se snažni, zdravi izdanci, obično dugi 30 - 90 cm koji su izrasli prethodnog ljeta. Oštrim nožem ili stolnom pilom s finom oštricom podijele se na dijelove od otprilike 10 cm, a ako vrh mladice sadrži cvjetne pupoljke, cvjetne pupoljke je potrebno maknuti. Gredice za razmnožavanje treba održavati vlažnima, ali ne prevlažnima. Zalijevaju se prskalicom dok ne počnu rasti listovi, a zatim dok se ne ukorijene.
Nakon što se reznice ukorijene, tjedno se nanosi razrijeđeno tekuće gnojivo. Biljke mogu ostati u gredici za razmnožavanje do zime, kada ih treba presaditi u posude ili gredice i držati ih godinu dana. Biljke bi trebale biti dovoljno velike za sadnju na otvorenom sljedeće zime.
Gredice za razmnožavanje moraju biti dobro drenirane, pod sjenom (40 - 70% sjene) i imati odgovarajuću ventilaciju.
Presađivanje
Presađivanje borovnice se radi kada je biljka u stanju mirovanja, što ovisi o lokaciji, obično od početka studenog do početka ožujka nakon što prođe zadnji mraz, iako mu manji i laganiji mrazovi vjerojatno neće naškoditi, ali produženo smrzavanje hoće.
Nakon što se odabere mjesto u vrtu s odgovarajućim pH-om tla, potrebno je dopuniti tlo s mahovinom, tresetom i nevapnenim pijeskom, a zatim iskopati rupu duboku 25 - 28 cm, ovisno o veličini biljke.
Ako je potrebno smanjiti pH tla, zemlji dodajte malo piljevine, kompostirane borove kore ili tresetne mahovine. Za sigurnu presadnju, potrebno je kopati oko baze grma (otprilike 30 cm), polako otpuštajući korijenje biljke kako biste potpuno iskopali korijensku kuglu. Idealno bi bilo presaditi ju odmah, ali ako nije moguće, korijenska kugla se treba zamotati u plastičnu vrećicu kako bi zadržala vlagu i posaditi u zemlju u sljedećih 5 dana.
Borovnica se presađuje u rupu koja je 2 - 3 puta šira od grma i 2/3 dublja od korijenove kugle, a druge biljke borovnice sade se na razmaku od 1,5 m. Oko korijenske kugle stavlja se mješavina zemlje i mješavina tresetne mahovine/pijeska, lagano nabije tlo oko baze biljke i zalije grm.
Pomlađivanje
Borovnica treba pomlađivanje kako bi ostala produktivna i zdrava. Količina plodova koje borovnica proizvodi smanjuje se s vremenom, a pomlađivanje pomaže u održavanju kvalitete i produktivnosti biljke. Pomlađivanje se obično obavlja svake 2 - 3 godine, ovisno o vrsti i uzgojnom obliku borovnice. Postoji nekoliko metoda pomlađivanja, uključujući rezanje, zamjenu starih grana s novim sadnicama i uklanjanje starih, neproduktivnih grana.
Prije početka pomlađivanja, preporučuje se provjeriti s lokalnim vrtnim centrom ili stručnjakom za savjet o najboljem načinu pomlađivanja za vrstu borovnice koja se uzgaja i uzgojno područje.
Prorjeđivanje
Istraživanja su dokazala da mjesec dana nakon prorjeđivanja borovnice, stopa zrelosti plodova značajno se povećala za 63,05%, 57,35% i 76,91% u usporedbi s grmovima borovnice koji se nisu prorijeđivali. Stoga bi prorjeđivanje plodova moglo pospješiti sazrijevanje borovnice.
Prorjeđivanje se najčešće vrši na način da se obreže i skrati dobar udio malih izdanaka prije cvatnje ili rezidbom ljeti nakon berbe. Ostavlja se više velikih izdanaka koji daju velike bobice, a manje malih izdanaka koji imaju male bobice.
Rezidba
S obzirom na to da se plodovi pojavljuju na dvogodišnjim ili trogodišnjim odrvenjelim izdancima, nemojte orezivati dok biljka ne počne davati plodove. Nakon toga odrežite sve mrtve ili slabe odrvenjele izdanke, a zatim potkratite najstarije na trećinu. Izdanci mogu biti oštećeni od zimskih mrazova, insekata, bolesti ili nekog drugog razloga.
Također je potrebno ukloniti sve grane koje se međusobno dodiruju, polegnute izdanke, kao i one koji na bilo koji način smetaju. Grm mora biti u mogućnosti uspravno rasti i dobro upijati sunčevu svjetlost.
Orezivanje se vrši zimi ili početkom proljeća.
Zaštita od vjetra
Borovnica može biti osjetljiva na vjetar i zahtijeva zaštitu u slučaju jačih vjetrova. Česti i jaki vjetrovi mogu oštetiti grane borovnice i učiniti ih podložnijima bolestima i štetočinama.
Neke metode za zaštitu borovnice od vjetra uključuju uzgoj u blizini zaštitnih objekata, poput zidova, živice ili drveća, postavljanje zaštite oko grma, stavljanje stupa ili štapa uz bok grma kako bi ju ojačalo i zaštitilo od vjetra i sadnja borovnice na mjestima koja su zaštićena od vjetra, poput uvala ili dolina.
Priprema za sljedeću sezonu
Zaštita borovnica tijekom zime uključuje pokrivanje biljaka i malčiranjem oko njih. Kod pokrivanja biljaka važno je zadržati toplinu poput malog staklenika. Također, potrebno je održavati biljke vlažnima. Borovnice preferiraju puno sunca, ali podnose i djelomičnu sjenu. stoga će sadnja u djelomično zasjenjenu krošnju drveća zaštititi biljku od isušivanja i tako pomoći u sprječavanju ozljeda od smrzavanja.
Bolesti
Nekoliko je bolesti koje obično pogađaju grmlje borovnice, a najbolji način da se spriječe bolesti je godišnje orezivanje i pravilno zbrinjavanje reznica te da se područje oko biljaka održava čistim od biljnog otpada i korova.
Bakterijski rak
Bakterijski rak je bakterijska bolest koja ulazi u biljku kroz posjekotine u drvu i zahvaća stabljike borovnice. Oštećenja na trupu pretvaraju se u crvenkasto-smeđe ili crne mrlje promjera 2,5 cm. Ako se ne tretira, s vremenom se može proširiti cijelom dužinom stabljike i uzrokovati uvenuće biljku. Prvi simptomi se mogu pojaviti u siječnju i početkom veljače, a osim smeđih i crnih mrlja, najčešći simptom je odumiranje klica. Liječi se obrezivanjem bolesnih stabljika i nanošenjem bakra u jesen i proljeće.
Gljivična bolest korijena
Ovu gljivičnu bolest uzrokuje Armillaria Mellea koja slabi deblo zbog čega biljka propada. Čak i nakon što se biljka posječe, zaraza će dugo preživjeti u ostacima i starim listovima i korijenu, pa će se prenijeti na njega kada se posadi novi grm, stoga je jedini način za riješiti se gljivice uklanjanje cijele biljke i spaljivanje te čišćenje cijelog područja na kojem je zaražena borovnica rasla. Bolest će se primijetiti po žućkastim listovima i mrtvim stabljikama na gornjem dijelu grma.
Truljenje korijena
Ovu bolest uzrokuje gljivica Alternaria tenuissima. Biljka se može zaraziti bilo kada između kasne cvatnje i zrelosti ploda. Međutim, infekcija će ostati u stanju mirovanja sve dok plodovi ne sazriju. Može se proširiti s mrtvih, zaraženih grančica iz prethodnog usjeva u najnovije klice. Zaraza se može primijetiti po deformiranim bobicama i sivoj plijesni na voću. Zaražene bobice postaju vodenaste i lako se lome. Najučinkovitiji način borbe protiv ove bolesti je kemijska kontrola - korištenje fungicidnih sprejeva na zaraženim grmovima nakon cvatnje i tijekom sezone mirovanja bolesti.
Plamenjača
Plamenjača borovnice se javlja kao pjegavost grančica biljke, lišća i zelenih plodova. Sklonije su zarazi kod obilnih kiša ili kod ekstremno visokih temperatura.
Hrđa stabla i lišća
Hrđa stabla i lišća borovnice može nanijeti veće štete, a pojavljuje se kao tamne pjege veličine 2 - 3 mm te se s vremenom proširuju na cijeli grm. Najveća je mogućnost zaraze krajem proljeća i početkom ljeta, po vlažnom i toplom vremenu.
Štetnici
Kada je riječ o štetnicima koji napadaju borovnicu, prva i najvažnija je svakako krtica koja iznimno može naštetiti biljci. Također ne treba ni zanemariti šumske miševe koji također mogu nanijeti štetu tako što izradom podzemnih kanala utječu na odvod vode koji je biljci nužno potreban.
Pticama kao što su drozdovima i gračcima su plodovi borovnica iznimno zanimljivi, posebno u vrijeme zrenja. Najčešće se hrane plodovima ujutro ili prije zalaska sunca. Kao mjeru zaštite možete postaviti mrežu iznad borovnice kojom ćete onemogućiti životinjama da se približe borovnici.
Bademov cvjetojed
Bademov cvjetojed (lat. Anthonomus amygdali) je sitna pipa koju je jako teško primijetiti u nasadu. Crvenkaste je do tamnosmeđe boje i na pokrilju ima bijelu prugu. Ženka odlaže jaja u cvjetni pup nakon čega se razvija ličinka koja se hrani sadržajem iz pupa. Njegovu prisutnost se često uočva tek kad je načinjena već ozbiljnija šteta.
Lisni miner
Štetu izazivaju ličinke koje žive između dva površinska sloja lista. Hrane se lisnim tkivom i tako buše "hodnike" na listovima. Zbog toga nastaju karakteristične mine koje se mogu vidjeti s obje strane lista. Na peteljkama i bobicama se javlja tamnoljubičasta boja i ti organi gube funkciju.
Štitasta uš
Štitasta uš je insekt žutosmeđe boje eliptičnoga oblika. Napada zelene dijelove biljke tako da siše biljne sokove na taj način iscrpljujući biljku. Kako bi se riješili ovog štetnika, potrebno je ukloniti koru, a u vrijeme vegetacije primijeniti insekticide.
Rutava buba
Jaja ovog insekta su plavo-bijele ili žućkaste boje. Imago (posljednji stadium razvoja insekta) prezimljuje i pojavljuje se u rano proljeće, već u ožujku. Oštećuje čahure maka. Odrasla buba je crna, ima bijele dlačice i dugačka je oko 10 mm.
Suzbijanje se sprovodi uz upotrebu istih insekticida kao i za suzbijanje sive makove pipe. Kontrola se vrši ako je moguće prije početka cvatnje maka.
Upotreba borovnica
Borovnica je ljekovita biljka sa ukusnim plodovima te ima svoju primjenu i u kulinarstvu i u medicini. Njeni plodovi su bogati željezom i vitaminima.
Berba
Plodove berite kako dozrijevaju i po potrebi pohranite, zamrzavanjem ili u staklenke. Kod rijetko kojih sorti će se dozrijevanje odvijati simultano, pa se tako berba može protegnuti na 6 - 8 tjedana. Svaka borovnica se bere 5 - 7 puta, ovisno o sorti i vremenskim uvjetima i beru se samo zreli plodovi.
Sušenje
Sušenje borovnica jedan je od načina da se produži njihovo vrijeme trajanja i da se sačuva njihova aroma, boja i okus. Sušenje se obično obavlja na niskim temperaturama u uvjetima s dobrim protokom zraka.
Borovnice je potrebno temeljito oprati, ocijediti i osušiti papirnatim ručnikom, kao i ukloniti svako pokvareno ili trulo voće. Optimalna temperatura za sušenje borovnica iznosi između 40 i 50°C. Može se koristiti ehidrator ili staviti borovnice na rešetku i ostaviti ih na suhom i prozračnom mjestu. Borovnice se suše dok ne postanu mekane i ne dobiju tamnosmeđu boju, što može potrajati između 12 i 36 sati, ovisno o načinu sušenja i temperaturi.
Nakon sušenja, borovnice se hlade na sobnoj temperaturi i spremaju u vrećice ili staklene posude i skladište na suhom, hladnom i tamnom mjestu.
Važno je kontrolirati temperaturu tijekom cijelog procesa sušenja kako bi se osiguralo da borovnice ne izgube svoj okus i aroma. Također je važno izbjegavati prekomjerno sušenje kako bi se osiguralo da borovnice ostanu mekane i jestive.
Skladištenje
Iako je najukusnija svježa, može se neko vrijeme držati u hladnjaku, a za duže skladištenje potrebno ju je konzervirati ili zamrznuti. Zamrznute borovnice ne gube na okusu i to im je jedna od velikih prednosti.
Pripravci
Kulinarstvo
Jako su zdrave i konzumiraju se svježe, ali također se koriste u kulinarstvu i to najčešće za pripremu raznih slastica. Sve češće se dodaju u smoothie i shake.
Prije kuhanja ili konzumacije, svježe borovnice je potrebno očistiti od lišća, isprati vodom i osušiti krpom ili ubrusom. Borovnice također možete i brzo zamrznuti čime produžujete vijek trajanja voća, a za odmrzavanje ih samo ostavite nekoliko minuta na sobnoj temperaturi prije nego ih dodajete jelima. Ako ih planirate kuhati, odmrzavanje nije potrebno, nego samo produžite vrijeme kuhanja za par minuta.
Svježe ih možete konzumirati u voćnim salatama, sladoledima i želeima uz dodatak šećera ili šlaga. Domaćice ih često koriste kao nadjev za pite od prhkog tijesta i pripremu kolača od voća, a iznimno popularan cheesecake od borovnice. Također se mogu pripremati i razni slatki umaci koji čine bazu voćnim jogurtima i sorbetima ili ih poslužiti uz sladoled, a izvrsno se slaže i s divljači.
Sušene borovnice možete kombinirati sa žitaricama i žitnim pahuljicama i napraviti svoje domaće energetske pločice ili okusom zanimljiv pekarski proizvod.
Iako pomalo skup, iznimno je popularan u pripremi zimnica kao što su marmelada od borovnica, sok od borovnica ili džem od borovnica.
Medicina
Primjena borovnice u kućnoj medicini je veoma široka. Od mladih listova spravlja se čaj kojim se liječi dijareja, želučani problemi i grčevi, kašalj i pomaže kod šećerne bolesti. Njeni plodovi se upotrebljavaju kod liječenja hemoroida, neredovite stolice i sličnih probavnih tegoba, nadutosti, pomanjkanja apetita i nametnika u probavnom traktu.
Svježe borovnice se smatraju kao pomoć kod problema sa jetrom, žuči i žučnim putevima.
Zanimljivosti
Rod Vaccinium potječe iz Sjeverne Amerike, točnije Atlantske Kanade i Sjeveroistočnih Sjedinjenih Država. Kanadski prvi domoroci su konzumirali divlje borovnice mnogo prije nego je Amerika kolonijalizirana. Počele su se uzgajati u vrtovima početkom 20. stoljeća.
Neke vrste borovnica mogu opstati i do 15 godina, a toliko je otporna biljka da može rasti i na nadmorskoj visini preko 2.000 m.
Samo jedna šaka plodova sadrži 44 kalorije, 2 g vlakana i 10 % preporučene dnevne doze vitamina C. Zauzimaju prvo mjesto kao antioksidans u usporedbi sa 40 drugih vrsta voća i povrća.
Jedina je hrana koja je prirodno plave boje i jede se preko 13.000 godina.
Foto: Heidelbergerin / Pixabay
Odgovori