Gospina trava (lat. Hypericum perforatum) samo je jedan od naziva za biljku poznatu i kao kantarion, gospino zelje, pljuskavica, gorač, ivanjica ili trava svetog Ivana. Jedna je od petstotinjak vrsta iz porodice goračevki (Hypericaceae), redu malpigijolika (Malpighiales), a uz pljuskavice je i najpoznatija vrsta. Značenje njezinog latinskog imena se dvojako tumači, ali je prefiks hyper uvijek isti i znači iznad ili između. Nastavak se može prevesti kao erike ili vrijesak jer često raste u njegovoj blizini ili kao exion ili misao što naglašava njezinu ljekovitost. Ime perforatum je zasigurno dobila zbog rupica na listovima.
Gospina trava je višegodišnja zeljasta biljka s razgranatim korijenom i uspravnom stabljikom. Može narasti do 80 cm, u donjem je dijelu gola, dok je u gornjem dijelu razgranata. Listovi su duguljasti ili kopljasti, nazubljenih rubova i prekriveni bijelim točkicama koje su zapravo žlijezde pune eteričnog ulja.
Cvjetovi su zbijeni u cvatove na vrhu biljke i svaki se sastoji od 5 zlatnožutih latica. Veoma je otporan i cvate od svibnja do rujna, a ako se protrlja po rukama ostaju crvenkaste mrlje. Kada sazre, pretvara se u tobolac u kojem dozrijevaju sitne smeđe ili crvenkaste sjemenke.
Gospina trava je većinom samonikla biljka koja raste na napuštenim livadama, uz puteve ili na rubovima šuma. Iako je porijeklom s područja Europe i Azije, proširila se i po drugim dijelovima svijeta. Na nekim se dijelovima ponaša kao invazivna vrsta jer istiskuje druge biljke svojom prilagodljivošću i brzim razmnožavanje. U Australiji su zbog prekomjernog razmnožavanja morali uvesti posebnu vrstu tvrdokrilca koji se hrani biljkom kako bi situaciju držali pod kontrolom. Zbog svoje je ljekovitosti jedna od najtraženijih i upotrebljavanih biljaka.
Srodnici
Vrste kantariona
S obzirom na to da se gospina trava proširila diljem svijeta, nastalo je nekoliko podvrsta koje su se prilagodile lokalnim klimatskim uvjetima. Njihova je najveća razlika u vremenu kada cvjetaju i veličini cvijeta i listova. Iako su sve podvrste slične, postoje razlike u geografskom staništu. Donosimo nekoliko vrsta koje su slične i u bliskom srodstvu te poznate podvrste koje su se prilagodile različitim podnebljima.
Hypericum perforatum subsp. Chinense
Ova je gospina trava autohtona vrsta za područje Kine u kojoj se samostalno razmnožava i raste na zapuštenim poljima. Cvjeta od lipnja do kolovoza, a cvijet se upotrebljava za pripravak ljekovitih tvari. Cvijet je jarkožute boje, a lišće je nazubljeno i prekriveno smeđim žlijezdama koje se vide kao točkice. Razmnožava se sjemenom i podzemnom stabljikama te izdancima.
Hypericum perforatum subsp. Veronense
Ova je sorta raširena diljem Mediterana, ali i dijelova jugoistočne Azije. Veoma je otporna na teže uvjete, a dobro podnosi i posolicu. Najčešće raste u divljini kao samonikla biljka, ali se može uzgajati i za ljekovite svrhe.
Hypericum perforatum subsp. Songaricum
Ova vrsta tek je nedavno otkrivena kao podvrsta, a najčešće ju se nalazi na području kontinentalne istočne Europe. Karakteristična je zbog bijelih, skoro prozirnih žlijezda na lišću. Razlikuje se od osnovna vrste zbog prilagodbe nižim temperaturama i kontinentalnoj klimi.
Uzgoj kantariona
Iako gospina trava raste kao samonikla u divljini i lako se nalazi i blizu naseljenih područja, zbog ljekovitosti se često uzgaja. U nastavku donosimo neke savjete kako uspjeti u tome.
Tlo
Gospina trava nije zahtjevna prema tipu tla, pa može rasti i na siromašnim tlima, kao i u brdskim predjelima. Ipak, za komercijalni uzgoj traži duboka i rastresita tla, bogata mineralima i dobro drenirana. Za bolji razvoj korijena i protok zraka poželjno je zemlju pomiješati s pijeskom. U potpunosti ne podnosi močvarna i pretjerano vlažna tla te glinasta tla koja imaju tendenciju zadržavanja vode.
Klima
Gospina trava je veoma prilagodljiva klimi u kojoj se nalazi, pa nema posebne zahtjeve prema temperature. Dobro podnosi mrazeve i niske temperature, pogotovo ako je zaštićena snijegom. Ipak, voli osunčanije položaje, pogotovo za vrijeme vegetacije i cvatnje. Može uspjeti i na sjenovitim područjima, ali će imati manje cvjetova.
Vrijeme sadnje
Biljka se može sijati direktno sjemenom u zemlju ili se sade rasadnice. Ako se sije direktno u zemlju, sjetva se obavlja sijačicama za sitno sjeme u rano proljeće, tijekom ožujka, ili u kasnu jesen, krajem rujna. Za proizvodnju rasadnica, sjeme se sije u lijehe krajem srpnja.
Slaganje kultura
Gospina trava se najčešće uzgaja kao višegodišnja kultura, pa nije dobra za slaganje s drugim kulturama i ne uzgaja se u plodoredu. Također, sije se naizmjenično i nije ju potrebno pravilno razmaknuti. Kao pretkulture, najbolje joj odgovaraju biljke koje ne ostavljaju korov, a najčešće su to herbicidne biljke, kao što su djeteline. Također, važno ju je zaštititi od korova, ali i ograditi od drugog bilja zbog lakog širenja, pa je oko polja na kojem se uzgaja poželjno održavati očišćeno područje.
Faza mirovanja
Gospina trava miruje od studenog do ožujka i u tom vremenu ne cvjeta, a može joj otpasti i lišće. Dobro podnosi niske temperature, ali ju je tijekom dužeg hladnog perioda bez snijega poželjno pokriti agrotekstilom. Također, tlo se može malčirati ili prekriti slamom kako se korijen ne bi smrznuo.
Sadnja kantariona
Gospina trava se najčešće sadi za komercijalni uzgoj kao ljekovita biljka. Iako nije zahtjevna i lako se prilagođava, za bogatiji uzgoj je potrebno osigurati dobre uvjete. U nastavku donosimo koji su to.
Sadnja sjemena
Sijanje sjemena gospine trave najučinkovitiji je način uzgoja većih količina. Najbolje ga je sijati u jesen kako bi se biljke primile do sljedeće godine i omogućile dvije žetve. Sjeme je sitno i dozrijeva tijekom kasne jeseni, a za sjetvu je najbolje koristiti sjeme staro minimalno jednu godinu. Sjeme se sije sijačicama za sitno sjeme naizmjenično, a optimalna količina je 0,5 g sjemenka na m2. Sjeme je sitno i ako je zemlja dobro usitnjena nije ga potrebno pokrivati. Klije za 7 - 10 dana i potrebno ga je zaliti kako bi se ubrzalo klijanje.
Sadnja sadnice
Sadnja sadnice omogućuje kontrolirani i pravilan plodored te uzgoj zdravih sadnice. Kod sadnje sadnica, potrebno je odabrati zdrav i tretirane jedinke s razvijenim korijenom. Sadnice se sade u rupe u rahlu zemlju u jesen kako bi se korijen bolje primio. Razmak između biljaka trebao bi iznositi 30 - 40 cm te 50 - 70 cm između redova.
Uzgoj u vrtu
Gospina trava najpogodnija je za uzgoj na otvorenom. Kada se uzgaja u vrtu, potrebno ju je udaljiti od drugih biljaka kako se ne bi širila i ometala njihov rast. Voli sunčane polože, a ne smeta joj uzbrdica ili izloženost vjetru.
Uzgoj u stakleniku
Gospina trava izrazito je otporna biljka, pa uzgoj u stakleniku nije potreban. Ipak, tijekom uzgoja sadnica, najbolje je započeti u stakleniku i u kontroliranim uvjetima. Sjeme se sije u lijehu tijekom jeseni kako bi sadnica narasla do proljeća. Klija ne temperature od 5°C, pa ju je potrebno održavati kao minimalnu temperature zimi. Mlade je sadnice potrebno zalijevati dva puta tjedno, a najbolje je koristit navodnjavanje kap po kap.
Uzgoj u posudama
Gospina trava je pogodna i za uzgoj u loncima. Potrebno je osigurati dobru dreniranost tla, pa se na dno posude stavljaju komadići keramike ili veći kamenčići. Voli rahlu i duboku zemlju, pa je potrebno odabrati lonce minimalno 30 cm dubine. Biljke se sade na 20 cm razmaka, a po potrebi se prorjeđuju. Zalijeva se dva puta tjedno, a drži se na istočnoj ili zapadnoj strani kako ne bi konstantno bila izložena suncu.
Održavanje nasada
Održavanje nasada uključuje micanje korova. Gospina trava je osjetljiva na korov, pa se mora redovito uklanjati kosidbom ili pljevidbom. Iz tog je razloga uzgoj sadnica bolji kako bi se osiguralo dovoljno mjesta za prolaz i čišćenje nasada. Također, u proljeće se drljačicom može razbiti pokorica koja se napravila tijekom zime kako bi se omogućio bolji prodor kisika.
Održavanje i njega
Gospina trava je prilično zahtjevna biljka, pa njezin uzgoj ne traži puno održavanja niti ima velike troškove uzgoja. U nastavku donosimo kako minimalno uložiti za bogat urod.
Zalijevanje
Gospina trava nema mnogo zahtjeva oko vode, pa ju tijekom proljetnih mjeseci nije potrebno dodatno zalijevati. Potrebno je postaviti sustav navodnjavanja tijekom dužih suša i nakon prvog otkosa kako bi se potaknula kvaliteta drugog otkosa. Najbolji način navodnjavanja je špricanje, a poželjno je koristiti kišnicu. Biljka ne podnosi zadržavanje vlage u tlu, pa je potrebna dobra drenaža tla i stalno protjecanje vode.
Gnojidba
Gospina trava voli bogata tla, a s obzirom na to da je višegodišnja biljka, s prihranom tla se treba početi na vrijeme i dovoljno duboko. Prije sjetve, u jesen, se započinje gnojenjem stajskim gnojem i to 30 do 50 kg po m2. Neposredno prije sjetve dodaje se NPK gnojivo ili drugo umjetno gnojivo bazirano na dušiku. Prihrana se kasnije obavlja u dva navrata, u proljeće i jesen, tijekom vegetacije, a najbolje je koristiti mineralna dušična gnojiva.
Razmnožavanje
Gospina trava se razmnožava sjemenom ili dijeljenjem reznica. Razmnožavanje sjemenom je optimalno za komercijalni uzgoj, a tako se biljka samostalno razmnožava u prirodi. Dijeljenje starih reznica se obavlja u proljeće, kada se biljka dijeli u korijenu i presađuje na željeno mjesto ili se reže mlada reznica koja, nakon puštanja korijena u zemlji, postaje zasebna biljka.
Presađivanje
Gospina trava ne zahtijeva mnogo prostora, ali ako se uzgaja u ograničenom području, potrebno ju je presaditi u veću zdjelu ili na mjesto s više prostora. Presađivanje se najčešće obavlja kada biljka nema prostora za daljnji rast. Biljka se vadi sa zemljom, a prije sadnje se može očistiti zemlja s korijena. Sadi ju se na istu dubinu na kojoj je do sad rasla te se nakon zatrpavanja zemljom dobro zalije.
Pomlađivanje
Gospina trava je višegodišnje biljka koja nesmetano može opstati i nekoliko godina na jednom području. Starije biljke s vremenom imaju manje cvjetova, pa ih je potrebno pomladiti. Najčešće se to radi kosidbom ili rezanjem starih biljaka i ostavljanjem mladih da potaknu rast.
Prorjeđivanje
Ako su na nekim dijelovima nasada biljke posađene preblizu, doći će do zagušivanja, što je vidljivo po slabijem razvoju lišća i cvijeća. Biljke se po potrebi prorjeđuju čupanjem suvišnih koje se kasnije mogu presaditi na drugo mjesto.
Priprema za sljedeću sezonu
Važno je kako se biljka pravilno kosi, na maksimalno 25 cm visine kako bi se pripremila za sljedeću cvatnju. U proljeće se biljke potakne na rast gnojenjem polja, pa se tijekom druge godine mogu očekivati i veći prihodi. Osim navedenog održavanja, nije potrebno druga priprema jer će biljka automatski nastaviti s rastom.
Bolesti
Iako je lišće gospine trave prekriveno smeđim točkicama, ono nije zaraženo, već su to žlijezde. Ipak, postoji nekoliko stanja u kojima se razvije bolest, a njihove simptome donosimo u nastavku.
Lezija lista
Lezija ili žutilo lista uzrokuje gljivica koja se najčešće širi po toplom i vlažnom vremenu. Prvenstveno zahvaća donje lišće, koje osim žute boje razvija mrlje široke gotovo kao i list. Biljka s vremenom umire i suši se, a zaraze se prenosi dalje u zemlju. Kako bi se spriječila pojava, biljke je potrebno u proljeće tretirati fungicidom. Zaražene biljke ili područje je potrebno ukloniti i spaliti.
Hrđa
Hrđa je gljivična bolest koju uzrokuje nekoliko vrsta gljivica u proljeće. Najčešći simptomi su crvenkaste ili smećkaste mrlje na lišću koje se tijekom zime kovrča. Ova se bolest lako širi i vodenim putem, pa je potrebno izbjegavati dugo zadržavanje vode. Također, važno je da se koriste fungicidi kao zaštita od pojave, a u slučaju zaraze potrebno je pokositi i uništiti sve zaražene biljke.
Štetnici
Gospina trava otporna je na mnoge štetnike koji napadaju nasade. Ipak, postoji jedna vrsta kukca koji ju može teško oštetiti, a u dijelovima svijeta gdje se smatra invazivnom vrstom, taj kukac služi kao pomoć pri rješavanju.
Chrysolina hyperici
Ovaj je tvrdokrilac najzaslužniji za uništavanje gospine trave. Hrani se mladim lišćem, a veliki rojevi mogu pojesti sve lišće, što uzrokuje sušenje biljke. Na biljkama ostavlja i jajašca iz kojih se dalje razmnožavaju jedinke. Riješiti ga se može špricanjem insekticidom.
Upotreba kantariona
Gospina trava izrazito je ljekovita biljka koja se zbog toga u velikoj mjeri i uzgaja. U područjima sjeverne Amerike i Australije smatra se korovom i štetnom za stoku u ishrani, pa se masivno istrebljuje, dok se u našem području smatra izrazito cijenjenom biljkom. U nastavku donosimo kako se prerađuje i za što se može koristiti.
Berba
U prvoj godini uzgoja, broj žetvi ovisi o području na kojem se gospina trava uzgaja. Ako se uzgaja u nizinskom području, prva žetva može biti tijekom lipnja, dok druga krajem kolovoza. Ako se uzgaja iznad 900 m nadmorske visine tijekom prve godine moguća je samo jedna žetva tijekom kolovoza jer biljka sporije sazrijeva. Beru se cvatovi sa stabljikom u visini od 25 cm kada ima podjednak broj otvorenih i zatvorenih, a berba se na manjim površinama obavlja ručnog, dok se na većim kosi strojno. U drugoj se godini brže razvijaju novi cvjetovi, pa je berba moguća za 40 - 50 dana. U prvoj godini žetve očekuje se prinos od 2.000 kg/h, dok u drugoj 3.000 - 5.000 kg/h.
Sušenje
Zbog izrade ljekovitih pripravaka, gospina trava se najčešće suši. Manje količine suše se na zraku do tjedan dana uz konstantno okretanje kako se donji dijelovi ne bi upljesnivili. Veće količine suše se u sušnicama na temperature do 50°C. Od 4 kg svježe biljke u prosjeku se dobije 1 kg osušene.
Skladištenje
Osušena biljka drži se u suhim i tamnim spremištima, a po potrebi se pretvara u druge proizvode. Biljka se tijekom skladištenja u malim količinama drži u papirnatim vrećicama, dok se u većim količinama skladišti u platnenim vrećama. Biljka se može skladištiti neprerađena do 3 mjeseca, nakon kojih počinje gubiti svojstva. Važno ju je držati na suhom i zaštićenom mjestu.
Pripravci
Čaj od gospine trave
Čaj od gospine trave pripravlja se od sušenog cvijeća koje se zalije vrućom vodom u kojoj odstoji barem 10 minuta. Nakon što se procijedi, može se zasladiti po želji. Ipak, ima ugodan okus za razliku od drugih čajeva i krvavo crvenu boju. Čaj se pije kao lijek protiv depresije i potrebno ga je uzimati minimalno mjesec dana. Preporučuje se ne miješati s drugim antidepresivima. Također, dobar je za ublažavanje simptoma PMS-a i za regulaciju mjesečnice. Pomaže i kod koncentracije, ali predugo uzimanje i prekoračenje doze može uzrokovati probleme sa spavanjem i glavobolju. Čaj se pije i za liječenje bolesti jetre, probleme s mokraćnim mjehurom, kod tuge i nesanice, gastritisa i kašlja.
Ulje od gospine trave
Ulje od gospine trave još se naziva i kantarionovo ulje te je njezin najčešći proizvod. Osušeni, a ponekad i svježi cvjetovi, preliju se maslinovim ili drugim kvalitetnim ulje. Tako pripremljena staklenka se poklopi te se ostavi na suncu barem 6 tjedana. Povremeno se protrese, a nakon tog vremena se procijedi i čuva u tamnoj bočici. Kantarionovo ulje ima jako široku upotrebu, njime se liječe kraste i rane, kožna oboljenja, osip i hemeroidi. Tretiraju se i rane i opekotine, ali je odlično i za bolesti reproduktivnog sustava žena. Tampon natopljen uljem umeće se u rodnicu te drži 15 do 20 minuta. Liječi virusna ili bakterijska oboljenja, a dobro je i za samoregeneraciju tih organa nakon oštećenja.
Tinktura od gospine trave
Tinktura od gospine trave radi se od svježih cvjetova koji se prelijevaju rakijom. Nakon što se procijedi, koristi se do tri puta dnevno po 30 kapi u čaj ili vodu. Njom se tretiraju i modrice ili uganuća, ali se najčešće koristi kao dugoročan lijek za depresiju jer je u omjeru na aktivni hipericin. ako se koristi za vanjske povrede, bolje ju je utrljavati u ozlijeđeno područje. Kada se uzima za depresiju, ne smije se miješati s antidepresivima jer ima suprotan učinak. Dolazi do sukobljavanja i receptori ne mogu prepoznati namjenu, pa se može postići previše serotonina i prevelika količina energije ili odvesti u anksioznost što može dodatno poremetiti psihu.
Vodice od gospine trave
Bachova vodica od gospine trave radi se kao lijek za psihološke smetnje i uznemirenost. Koristila se i kod nesigurnosti, nedostatka samopouzdanja i anksioznosti.
Vino od gospine trave
Ljekovito vino od gospine trave pripravlja se u staklenici. Svježi cvjetovi preliju se kvalitetnim venom i dodaje se med ili prirodni zaslađivač. Nakon što je odstajalo mjesec dana, vino se procijedi kroz gazi i cvjetovi se istisnu kako bi pustili što više soka. Pije se prije jela za bolju probavu, a djeluje povoljno i na jetru.
Kulinarstvo
Od gospine trave pčele skupljaju pelud od kojeg rade med. Njezin med nije posebno cijenjen i ne proizvodi se kao samostalan proizvod, već je često dio livadnog meda. Gospina trava se može čuvati i u rakiji zaslađenoj medom od čega se dobije slatkasti liker crvene boje.
Kozmetika
Gospina trava može se koristiti u kremama protiv bora i za zaglađivanje kože, ali i u preparatima koji pomažu kod ekcema, kožnih oboljenja i osipa. Najbolje ju je kombinirati u kremama za lice. Neki od receptora u gospinoj travi su jaki, pa izravno nanošenje na kožu i izloženost suncu mogu uzrokovati opekotine na koži, bubrenje usana ili crvenilo, stoga treba izbjegavati nanošenje prije odlaska na sunce.
Medicina
Gospina trava ima medicinske i znanstvene dokaze koji potvrđuju njezinu ljekovitost, što je objavljeno u nekoliko najpoznatijih svjetskih časopisa. Jedan je od vodećih prirodnih lijekova za depresiju, a u nastavku donosimo kako se sve može pripraviti i za koje se tegobe uzima.
Zanimljivosti
Gospina trava poznata je od davnina, iako njezino porijeklo nije točno određeno. Poznavali su je stari Grci i Rimljani i pripisivali joj ljekovita svojstva, a Hipokrat ju je detaljno opisao. Tijekom srednjeg vijeka se Paracelsius zanima za nju, a njezina ljekovita svojstva su tada pobliže opisana. Danas je jedna od najistraženijih biljaka, a antidepresivna svojstva su i znanstveno dokazana te medicinski utemeljena. Danas se uzgaja u Njemačkoj, Rusiji, Poljskoj i nekim zemljama Južne Amerike.
Ime gospina trava dobila je zbog promjene u crvenu boju u doticaju s uljem. Tijekom povijest je njezino imenovanje bilo povezano s tom promjenom, pa se u Grčkoj nazivala i Androhaimon, što u prijevodu znači ljudska krv, a u zapadnoj Europi se naziva i krv sv. Ivana. Kršćanska su se imena toj biljci počela davati zbog pretvorbe boja, koja se povezivala s čudima iz Biblije, kao kada je Isus pretvorio vodu u vino.
Gospina trava je dio kulture i tradicije, pa se koristila u nekoliko situacija. Od nje su se za Ivanje pleli vijenci koji su se nosili na glavi uz tradicionalan krijes, a tada se davala i stoci između dvije šnite kruha jer se vjerovalo da ih štiti od bolesti. Smatralo se da može otjerati vještice i duhove, ali i da štiti od gromova. Nerotkinjama se preporučilo brati ju gole kako bi začele, a neudanim ženama stavljati ju pod jastuk da se lakše zaljube, a vjerovalo se da će i sanjati budućeg muža.
Foto: Manfred Antranias Zimmer / Pixabay
Odgovori