Azeleja (lat. Azalea) su cvjetni grmovi u rodu rododendrona (Rhododendron), a dio su porodice vrjesovki (Ericaceae). Latinski naziv potječe od riječi azaleo što u prijevodu znači suh, a aludira na prirodno stanište. U prirodi postoji oko 350 predstavnika azaleja, ali se uzgajaju samo dvije vrste. Biljka vuče podrijetlo s nekoliko kontinenata uključujući Aziju, Europu i Sjevernu Ameriku. Kao ukrasne biljke se sade u jugoistočnom SAD-u, južnoj Aziji i dijelovima jugozapadne Europe.
Azaleja je dekorativni cvjetni grm sa sjajnim ovalnim, tamnozelenim listovima. Razvija cvijet u mnogo boja, od bijele, ružičaste do crvene, a može biti i višebojne. Može narasti u visinu i širinu oko 45 cm. Azaleja cvjeta u proljeće, odnosno u travnju i svibnju na umjerenoj sjevernoj hemisferi te u listopadu i studenom na južnoj hemisferi. Cvjetovi obično traju nekoliko tjedana.
Prirodno stanište su hladne šume sjeverne hemisfere. Biljka je otporna na sjenu, preferira život blizu ili ispod drveća. Azaleja obično sporo raste i najbolje uspijeva u dobro dreniranom i kiselom tlu, Ph vrijednosti 4,5 - 6,0. Najčešća podjela biljke je na zimzelene i listopadne.
Srodnici
Vrste azaleja
Azaleja ima više od 300 poznatih vrsta. Cvjetovi koji se uzgajaju kao kućne biljke imaju veliku raznolikost sorti. Prema periodu cvjetanja razlikujemo tri vrste ove biljke i to indijska, japanska i sjevernoamerička.
Indijska azaleja
Indijska azaleja (lat. Azalea indica) ima sposobnost kontinuiranog cvjetanja u hladnoj sezoni s dekorativnim cvjetovima. Porijeklo indijske azaleje je Japan, a ime je dobila jer je iz Indije donesena u londonski botanički vrt početkom 19. st. Jedna biljka može imati i do 300 cvjetova bijele, ružičaste, crvene i ljubičaste boje. Cvjetovi u obliku lijevka se otvaraju istovremeno i skupljeni su u cvatove. Ova vrsta se najčešće koristi kao ukrasna biljka u stanovima i radnim prostorima, uredima i sl.
Japanska azaleja
Japanska azaleja (lat. Satsuki azaleeas) je vrsta biljke koja se najčešće uzgaja u vrtu i otporna je na mraz. Raste u obliku niskih grmova sa sjajnim malim listovima. Gusto grmlje krase cvjetovi jarkih boja u obliku lijevka. Smatra se jednim od glavnih dijelova japanskog vrta. U prirodnom staništu raste do 1,5 m, a najljepša je u vrijeme cvjetanja.
Sjevernoamerička azaleja
Sjevernoamerička azaleja je još poznata i kao bijela azaleja, slična je jasminu. Raste kao bujni cvjetajući grm s bijelim ili ružičastim cvjetovima. Najbolje ju je saditi dalje od azaleja druge boje, inače će promijeniti boju.
Uzgoj azaleja
Azaleja kao sobna biljka zahtijeva svakodnevnu pažnju. Potrebno je stalno održavanje tla vlažnim uz neizravnu sunčevu svjetlost. Idealna temperatura za uzgoj je 10 - 18°C, a za vrijeme cvatnje 8°C (azaleja će duže cvjetati što je hladnije). Kako bi formirala nove pupoljke treba ju redovno orezivati.
Tlo
Azaleja je jedna od rijetkih kućnih biljaka koje zahtijevaju kiselo tlo, pH 4 - 4,5. Najbolje tlo za uzgoj je mješavina crnogoričnog i tresetnog tla u omjeru 2:1, uz dodatak male količine riječnog pijeska. Tlo azaleje treba biti lagano, bogato humusom i sposobno zadržati vlagu, a istovremeno i vodopropusno.
Klima
Azaleje ne podnose visoke temperature i suhi zrak. Azaleje koje se uzgajaju kao kućne biljke treba držati u hladnoj sobi na jakom svjetlu. Biljka treba biti zaštićena od sunčevog svjetla i propuha. Biljku je dobro držati što duže na otvorenom, na balkonu ili u vrtu, sve dok to vrijeme dopušta (od proljeća do jeseni). Ljeti se biljka može držati u prostoriji s klima uređajem i povremeno rasporediti komade leda pored posude. U vrijeme zimskog razdoblja, biljku treba držati u prostoriji s puno svjetla, na temperaturi od 5 - 10°C.
Vrtne azaleje dobro rastu na jakom ili slabom svjetlu, kao i u laganoj sjeni. Jako je važna prisutnost vlage u korijenu, kao i u zatvorenom prostoru, pa je cijelu površinu tla potrebno obilno malčirati.
Vrijeme sadnje
Azaleja se može saditi u jesen ili u proljeće. Jesenska sadnja se obavlja u razdoblju od rujna do studenog, a idealno vrijeme je do kraja rujna kako bi se biljka uspjela osnažiti prije zime. Proljetna sadnja podrazumijeva razdoblje od sredine ožujka do početka svibnja.
Slaganje kultura
Kako bi uljepšali vrt možemo kombinirati azaleju s biljkama koje cvjetaju prije ili poslije nje. Prateće biljke trebaju uspijevati u istim uvjetima kao i ona. Najpopularnije biljke koje se sade uz azaleju su božikovina, planinski lovor i japanska andromeda jer su to veliki zeleni grmovi s mnogo cvijeća. Također, dobri susjedi su biljke koje cvjetaju u jesen kao što su hamamelis, lažna joha i žutika.
Zimsku boju vrtu uz azaleje mogu dati i lukovice kao što su narcis, kukurijek i visibaba, a uz azaleju se mogu uzgajati hosta, hortenzija, borovnica, ukrasna kopriva i paprati.
Faza mirovanja
Azaleja je biljka koja nema izražen period mirovanja. Neki smatraju da je razdoblje mirovanja vrijeme kada biljka ne cvjeta, ali to nije sasvim točno jer cvijet nastavlja rasti. Biljka, za razliku od ostalih cvjetnih biljki, ne cvjeta u ljetnom razdoblju te se upravo to razdoblje smatra fazom mirovanja biljke.
Nakon što biljka prestane s cvjetanjem treba je orezati i po potrebi presaditi. Biljka će biti u fazi mirovanja 2 - 3 mjeseca te će se u tom razdoblju pripremiti za sljedeću sezonu cvjetanja i aktivnog rasta. U fazi mirovanja zalijevanje se smanjuje na jednom tjedno, a vlažnost se održava na istoj razini. Preporučena temperatura zraka u fazi mirovanja je u rasponu 8 - 15°C.
Sadnja azaleja
Kako bi uspješno uzgojili zdravu i raskošnu biljku treba se pridržavati određenih pravila sadnje i održavanja biljke. Važno je biljci pružiti odgovarajuću vrstu tla, spremnik za sadnju, odgovarajuću temperaturu i njegu nakon sadnje.
Sadnja sjemena
Za sadnju sjemena azaleje je potrebno stvoriti određene uvjete rasta a to su stvaranje efekta staklenika, omogućavanje potrebne mješavine tla, održavanje visoke vlažnosti tla i stalna rasvjeta.
Na kraju cvjetanja biljke pojavljuje se plod sa sjemenkama. Sjemenke su vrlo male, 0,5 - 2 mm, tamno smeđe do crne boje. Sjeme se također može i kupiti u specijaliziram prodavaonicama. Najbolje ga je sijati u proljeće, od ožujka do travnja. Potrebno je 10 - 12 sati osvjetljenja dnevno kako bi sjeme uspješno proklijalo. Uzgoj sjemena azaleje kod kuće je dugotrajan proces jer je potrebno proći tri sezone od sijanja sjemena do sadnje biljke.
Prvi korak prilikom sjetve sjemena je odabir posude za uzgoj. Važno je da je posuda čista i dezinficirana s otvorom za drenažu. Sljedeći korak je priprema tla koje treba biti lagano, labavo, vlažno i prozračno. Idealno tlo je bogato mineralima s pH vrijednosti 4 - 4,5. U pripremljenu posudu se prvo stavlja drenažni sloj (šljunak, glina i sl.) te se sipa tlo, ravnomjerno raspoređeno 1 - 2 cm ispod ruba posude. Sjeme se raspršuje po tlu u tankom sloju te se namoči toplom vodom. Na kraju se posuda sa sjemenom prekriva staklom ili plastikom.
Biljka se drži u osvijetljenom prostoru s temperaturom do 20°C. Sjeme obično klija 3 - 4 tjedna nakon sadnje, a za neke vrste je potrebno kraće vremena, 7 - 10 dana. Klijavost nije ravnomjerna. Nakon klijanja se nastavlja briga o biljci uz redovito zalijevanje, prskanje i prehranjivanje dok biljka ne ojača. Kada bude spremna, biljka se iznosi na otvoreno i presađuje.
Sadnja sadnice
Kada se na sadnicama azaleje pojavi 3 - 5 pravih listova, biljke je potrebno odvojiti u posebne posude. Potrebno je biljku redovito zalijevati, prskati, prehranjivati i prozračivati. Tek kada azaleja postane jača i očvrsne može se postupno priviknuti na život bez staklenika i kontroliranih uvjeta. Prvo je potrebno sadnice izvaditi na otvoreno na neko vrijeme, a vremenom se mogu presaditi na stalno mjesto. Stvaranje stabilnog korijena traje do 6 mjeseci.
Kalemljenje
Određene sorte azaleje se teže ukorjenjuju pa se kod njih koristi metoda razmnožavanja cijepljenjem. Cijepljenje se radi tako da se prvo odabere stabljika veličine 15 - 18 cm s razvijenim korijenskim sustavom dobro ukorijenjene sorte, a kao priplod (biljka koja se cijepi) uzima se reznica tijekom razdoblja rezidbe mladih biljaka. Na biljci mladici i podlozi se prave kosi rezovi iste veličine, spajaju se i omotavaju polietilenom. Nakon toga se cijepljena biljka stavlja pod staklenku ili u mali staklenik, neprestano se zalijeva, prska i provjetrava.
Uzgoj u vrtu
Azaleja je biljka koja se radi svoje ljepote, raznolikosti i intenzivnog cvjetanja može često vidjeti kao ukras vrtova. Postoje niske sorte koje rastu do 60 cm i visoke sorte koje mogu narasti od 3 - 4 m.
Za uzgoj azaleje u vrtu potrebno je omogućiti dobro drenirano tlo, bogato humusom s kiselim pH, 4 - 4,5,. Prije sadnje biljku je potrebno dobro zaliti. Najbolje je nekoliko minuta posudu sa sadnicom staviti u spremnik s vodom. Nakon toga se biljka pažljivo izvadi iz posude i stavi u prethodno pripremljenu rupu u zemlji. Korijen treba biti 3 - 5 cm ispod razine tla. Korijen treba prekriti zemljom i nježno zbiti.
Tlo oko posađene biljke treba kositi i dobro zalijevati. Po vrućem vremenu treba listove i cvjetove prskati vodom. Biljku treba redovno gnojiti smjesom namijenjenom za biljke poput azaleje. Nakon prvih mrazova tlo oko biljke treba posuti slojem lišća ili kore kako bi zaštitili korijen od mraza.
Uzgoj u stakleniku
Azaleja se prilikom uzgoja iz sjemena treba držati u kontroliranim uvjetima što uključuje uzgoj u stakleniku ili plasteniku. Uzgajivači cvijeća često ovu biljku uzgajaju u stakleniku omogućujući joj sve potrebne uvjete i njegu. Kada biljka bude spremna za promjenu klime treba ju postupno priviknuti na nove uvjete.
Uzgoj u posudama
Ako se azaleja uzgaja u posudama kao kućna biljka treba je držati na mjestu gdje nije izložena izravnom suncu, odnosno na polusjenovitom mjestu. Važno je voditi brigu o pravilnom navodnjavanju. Tlo se ne smije isušiti ili pretjerano navlažiti te ne smije biti stagnacije vode. U jesenskom razdoblju se smanjuje zalijevanja, a voda kojom se biljka zaljeva treba biti sobne temperature. Dobro je povremeno posudu u kojoj je biljka uroniti u spremnik s vodom.
Azaleja je osjetljiva na temperaturu te joj je idealna zimska temperatura zraka oko 13°C. Grijane prostorije nisu dobar odabir za mjesto uzgoja.
Održavanje nasada
Održavanje nasada podrazumijeva redovito zalijevanje, gnojidbu, orezivanje i malčiranje u hladnim danima. Redovito zalijevanje podrazumijeva održavanje konstantne vlažnosti tla i prskanje biljke i do dva puta dnevno za vrijeme ljetnih vrućina. Idealno je gnojiti biljku svaka dva tjedna i to gnojivom koje je namijenjeno njoj. Azaleja se orezuje nakon cvatnje uklanjanjem loših i pretjerano izraslih izdanaka. Nakon cvjetanja mahune sa sjemenom se trebaju ukloniti kako ne bi oslabili biljku.
Održavanje nasada podrazumijeva i formiranje izgleda biljke. Najčešće se uzgaja u obliku stabljike što je dekorativna opcija i u obliku grma što je jednostavnija i prirodnija opcija.
Održavanje i njega
Kako bi biljka rasla i cvjetala treba joj pružiti potrebnu njegu i stvoriti uvjete najsličnije uvjetima prirodnog staništa biljke. Održavanje i njega biljke podrazumijeva redovito zalijevanje, prihranjivanje i održavanje nasada.
Zalijevanje
Ako se azaleja uzgaja u stanu potrebno je održavati visoki nivo vlažnosti. Svako jutro ju je potrebno zalijevati i prskati. Treba paziti da ne dođe do stagnacije vode u posudi jer to može biti štetno za biljku. Potrebno je prilikom zalijevanja koristiti kišnicu ili dobro staloženu vodu iz slavine. U jesen se zalijevanje smanjuje, a prskanje se provodi izuzetno rijetko.
Gnojidba
Azaleju koja se uzgaja u zatvorenom prostoru se preporučuje hraniti gnojivima za cvjetne sobne biljke bez klora. Gnojenje se obavlja jednom tjedno tijekom rasta novih izbojaka i pupoljaka.
Vrtne azaleje ne trebaju gnojivo ako se uzgajaju u prikladnom tlu i barem jednom godišnje se obilno malčira organskim materijama.
Razmnožavanje
Biljka se razmnožava sjemenom, rezancima, podjelom grma i cijepljenjem.
Razmnožavanje metodom sjemena je složen proces koji najčešće koriste profesionalni uzgajivači za uzgoj novih sorti.
Najčešća metoda razmnožavanja u kućnom uzgoju je razmnožavanje poludrvenastim reznicama. Za razmnožavanje se uzima poludrvenasta stabljika duga 5 - 8 cm i koja nije sasvim zelena jer će u protivnom brzo uvenuti. Uobičajeni termini za razmnožavanje su od svibnja do kolovoza. Ukorjenjivanje je brže u kiselom supstratu, kao što je crnogorično tlo ili treset. Reznice se ukopaju 1- 2 cm u supstrat i pokriju staklenom posudom ili plastičnom folijom, redovito se zalijevaju i prskaju. Optimalna temperatura za ukorjenjivanje je 25°C. Faza ukorjenjivanja traje 3 - 5 tjedana.
Azaleja se može razmnožavati tako da se podijeli grm star 3 - 4 godine na nekoliko dijelova. Korijeni biljke su tanki, površni, pa se dijeljenje mora obaviti s velikim oprezom da se korijen ne ošteti.
Rijetke sorte azaleje koje se teško ukorjenjuju se mogu razmnožavati cijepljenjem. Nakon cijepljenja biljka se stavlja pod staklenku ili u mini staklenik, neprestano zalijevajući, prskajući i provjetravajući.
Presađivanje
Kako bi azaleja mogla formirati zdrav korijenski sustav, dobro rasla i cvjetala, potrebno ju je pravovremeno presaditi. Mladu biljku treba godišnje presaditi, a odrasle biljke se rjeđe presađuju (jednom svake 2 ili 3 godine). Nove, tek kupljene azaleje, također treba odmah presaditi, a biljka se presađuje nakon cvjetanja.
Posuda u koju se biljka presađuje treba biti nešto veća od prethodne. Tlo za presađivanje treba biti hranjivo kiselo tlo s malom količinom pijeska. Biljku treba presaditi pažljivo pazeći da se ne ozlijedi korijenski sustav. Nakon što se cvijet izvadi iz dosadašnje posude, treba ga staviti u posudu s hladnom vodom kako bi oprali i očistili korijenje.
Nakon čišćenja korijena, biljka se presađuje u novu posudu s pripremljenim tlom. Može se dodati pepeo u tlo jer ima baktericidna svojstva i spriječit će truljenje korijena. Nakon presađivanja. biljka se prvi dan ne zalijeva obilno jer su korijenje i cvjetovi već dovoljno zasićeni vlagom.
Rezidba
Za rane sorte azaleje orezivanje je potrebno odraditi najkasnije do ožujka ili travnja, a kasne sorte se trebaju orezati najkasnije u svibnju ili lipnju. Godišnja rezidba se svodi na skraćivanje svih izbojaka prethodne godine i potpuno uklanjanje suvišne, slabe ili blizu raspoređene grane.
Mlade izbojke koji se pojavljuju tijekom pupanja treba pažljivo odlomiti kako bi biljka svoje resurse usmjerila na cvjetanje. Nakon cvatnje uklanjaju se suhi cvjetovi. Također, potrebno je prorijediti gusto zasađene grane. Zahvaljujući prorjeđivanju sljedeće godine grma azaleje će biti veličanstvene i obilnije će cvjetati.
Priprema za sljedeću sezonu
Većina sorti azaleje su prilično otporne na smrzavanje i mogu podnijeti temperature do -25°C. U područjima s umjerenom klimom neće trebati zaštitu tla tijekom zime, dok u području gdje su zime hladnije potrebno je biljku obilno zalijevati u jesen i malčirati (10 - 30 cm) tlo kako bi se biljka zaštitila od smrzavanja. Ako se biljka ne zaštiti preko zime to će utjecati na njen razvoj i procvat u idućoj sezoni.
Također se osim korijenu treba posvetiti pažnja i zaštiti grane grma azaleje. Grm se treba zaštiti početkom zime tako da se krošnja prekrije nekim prirodnim materijalom kao što je karton. Ne dopustite da pokrov dodiruje listove i izbjegavajte prekrivanje biljke plastikom jer može zadržavati vlagu koja može smrznuti i oštetiti biljku. Uklanjanje zaštite se provodi u proljeće, nakon topljenja snijega i nakon što se uspostave pozitivne temperature zraka.
Bolesti
Simptomi bolesti azaleje su uvenulo i opalo lišće znači da je biljka izložena direktnom izvoru svjetlosti ili da joj nedostaje vode, ako cvjetovi uvenu i otpadnu onda je kvaliteta vode kojim se biljka navodnjava loša.
Azaleja je sklona raznim bolestima cvijeća kao što su pepelnica, siva plijesan, hrđa i sl. Sve bolesti su izlječive odgovarajućim pripravcima koji se lako nalaze u specijaliziranim trgovinama. Biljka je sklonija bolestima ako se voda zadržava u posudi u kojoj se uzgaja pa treba paziti na pravilno zalijevanje kako bi se spriječila pojava bolesti. Također, biljka može oboljeti od prekomjernog gnojiva ili nedostatka hranjivih tvari, stoga je potrebno pažljivo slijediti upute za upotrebu gnojiva i provjeravati vijek trajanja gnojiva.
Štetnici
Ako se ne pridržavamo uvjeta za uzgoja azaleje ona će biti podložna raznim štetnicima. Najveći štetnik biljke je grinja jagode koja može zaraziti izbojke, pupoljke i cvjetove biljke. Protiv njih se bori insekticidima.
Čest štetnik azaleje je pauk koji se nalazi ispod lišća i hrani se njihovim sokovima. Nakon napada ovog štetnika listovi postaju sivi i opadaju. Također su podložne napadima raznih kukaca, moljaca, lisnih uši i puževa. Borba protiv štetnika uključuje pranje biljke sapunicom pod tušem i redovito prskanje.
Upotreba azaleja
Azaleja je dekorativni cvijet koji se uzgaja radi ukrasa u domovima i vrtovima diljem svijeta. Biljka zahtijeva mnogo truda i vremena, ali svaki napor se stostruko isplati jer azaleja očarava svojom ljepotom. Azaleja se nalazi na listi otrovnog cvijeća tako da nije pogodna za upotrebu u kulinarstvu i kozmetici. Ako se proguta neki dio biljke različito će djelovati na ljude i životinje. Ljudi ne bi trebali imati većih poteškoća, osim ako pojedu previše biljke, a za životinje azaleja može biti kobna. U manjoj mjeri se koristi u medicinske svrhe, a ima veliki kulturni značaj u zemljama gdje joj je prirodno stanište.
Medicina
Iako se azaleja smatra otrovnom biljkom, ima različite namjene u medicini. Vanjska primjena može biti korisna jer ima analgetska, sedativna i anestetička svojstva. Navedena svojstva biljke pomažu kod smanjenja boli i rješavanja svraba, ozljeda, artritisa i karijesa. Nadalje, korijen se može koristiti kao tretman protiv reume, artritisa i drugih traumatskih ozljeda. Zahvaljujući protuupalnim svojstvima azaleja dobro djeluje na kožu.
Vrtlarstvo
Ako želite svom vrtu ili domu dati neodoljiv šarma svakako se odlučite na uzgoj azaleje. Biljka cvjeta u proljeće, a cvjetovi mogu trajati do nekoliko tjedana. Može se uzgajati kao kućna biljka, kao grm ili stablo u vrti, a često se može naći kao bonsai drvo prekrasne krošnje.
Nesputano ponašanje u rastu azaleje daje lijep ugođaj u vrtu tijekom cijele godine i izgleda lijepo u kombinaciji s biljkama koje uspijevaju u istim uvjetima.
Foto: Eliza / Pixabay
Odgovori