Čaj od gospine trave

Gospina trava kod nas je poznata pod nazivima kantarion, bogorodična trava, strašno zelje i pljuskavica. Latinski naziv za gospinu travu jest Hypericum perforatum, a pripada porodici kantariona koji nose latinski naziv Hypericaceae.

Ova zeljasta trajnica raste u visinu do 60 cm. Ima uspravnu stabljiku koja se od baze počinje granati. Listovi su eliptični, a po cijeloj površini imaju prozirne točkice. Te točkice su žlijezde ispunjene eteričnim uljem. Kad se zdrobe među prstima se javlja crvena obojenost. Cvate od lipnja do kolovoza, cvjetovi su zlatnožute boje udruženi u rahle cvatove.

Veoma je raširena diljem Europe, a kod nas raste po suhim travnjacima, uz ceste i nasipe, po šumskim prosjecima i kamenjarskim pašnjacima.

Povijest gospine trave

Gospina trava potječe iz Male Azije, Sibira i Grčke, a danas je raširena u svim umjerenim klimatskim i suptropskim zonama. Ova naizgled krhka biljka ima brojna staništa pa tako raste na poljima kontinentalne Hrvatske, preko visokih planinskih polja sve do Jadranskih otoka. Dobila je ime po Hiperionu, grčkom bogu Sunca.

U povijesti se upotrebljavala od strane mnogih naroda koji su slavili solsticij. Veoma je ljekovita i bere se za vrijeme kada je sunce najsnažnije, jer postoji vjerovanje da je to vrijeme vladavine astrološkog znaka Lava. Grci i Rimljani bi od nje pleli vijence i njima kitili glave svojih božanstava kako bi joj iskazali poštovanje.

Svoju popularnost zadržala je i danas jer se u modernoj medicini mnogo o njoj govori kao o biljci koja ima snažno antidepresivno djelovanje. Tradicionalno se koristi kao antiseptik za liječenje opeklina i rana, a koristili su je Grci i Egipćani još prije 2500 godina.

Uzgoj i berba gospine trave

Što se tiče uvjeta uzgoja gospine trave, nije zahtjevna biljka, no treba izbjegavati vlažne i zasjenjene površine. U vrijeme kada cvijeta i raste potrebna joj je toplina. Moguće ju je uzgajati na svim tipovima tla osim močvarnih. Može se uzgajati u plodoredu kao višegodišnja kultura, a najbolje pretkulture su one koje ostavljaju tlo bez korova.

U prvoj godini uzgoja, gospina trava zahtijeva što rastresitiji i dublji sloj tla kako bi se mlade biljke bolje ukorijenile i brže razvijale.  U kasnu jesen ili rano proljeće treba obaviti gnojidbu mineralnim gnojivima. Okopavanje ili međurednu kultivaciju dobro je obaviti nakon gnojidbe, a za prihranu se koriste dušična gnojiva.

Razmnožava se preko presadnica ili dijeljenjem starijih busena. Presadnice se proizvode u hladnim lijehama, a sjeme se sije u redove, tijekom lipnja u dobro pripremljeno tlo. Lijehe je potrebno zasjeniti. Mlade presadnice treba plijeviti, prihranjivati i zalijevati tijekom ljeta.

Berba gospine trave se u nizinskim krajevima u prvoj godini uzgoja obavlja na kraju lipnja ili početku srpnja te na kraju kolovoza. Ako je gospina trava uzgojena na manjim površinama onda je berbu moguće obaviti ručno. Na većim površinama berba se obavlja strojno.

Cvatovi se beru sa stabljikom dužine 25 cm. Cvatove je najbolje brati kada je jednak broj procvjetalih i neotvorenih pupoljaka. Nakon berbe vršnih dijelova, već u drugoj godini uzgoja razvijaju se nove stabljike s cvjetovima te je drugu berbu moguće obaviti već nakon 40 do 50 dana.

Priprema čaja od gospine trave

Čaj od gospine trave moguće je pripremiti od svih nadzemnih dijelova biljke.

Čaj se priprema tako da se 2 čajne žličice suhe gospine trave dodaju u ¼ l hladne vode i pusti da zakipi. Nakon 2 do 3 minute čaj se procijedi i pije 2 do 3 puta dnevno po jedna šalica.

S gospinom travom moguće je pripremiti i čajnu mješavinu, od dva dijela gospine trave, jednog dijela stolisnika i ptičjeg dvornika. Dvije žlice ove mješavine preliju se s 1 l vrele vode i nakon 3 minute čaj se procijedi. Pije se topao tijekom dana, a nakon 3 tjedna potrebno je napraviti pauzu od jednog tjedna. Ovako pripremljeni čaj izuzetno je djelotvoran kod nesanice i drugih tegoba povezanih sa živcima.

Upotreba gospine trave

Gospina trava može pomoći kod:

• sunčanih opekotina, opekotina nastalih vatrom, vodom i kemikalijama
• rana, oguljene kože, uboda insekata
• upaljene i zajedene kože male djece
• herpesa
• suhe nosne sluznice
• slabokrvnosti
• noćnog mokrenja
• iščašenja, uganuća i krvnih podljeva
• Crijevnih parazita

 Eterično ulje pripremljeno od gospine trave koristi se za masažu kod tegoba povezanih s kralježnicom i zglobovima.

Moguće nuspojave konzumacije čaja od gospine trave

Iako su brojne studije na ljudima i životinjama potvrdile sigurnost i netoksičnost ljekovitosti pripravaka na bazi gospine trave, ipak treba pripaziti prilikom konzumacije i upotrebu istih jer oni mogu djelovati na koncentraciju drugih lijekova u krvi čovjeka. Isto tako uljni macerat od gospine trave ima spojeve koji su blago fototoksični, a koji izazivaju reakciju kože koja je izložena suncu i UV zračenju.

Kao i kod upotrebe svake druge biljke u ljekovite svrhe, prvo je potrebno konzultirati se sa stručnom osobom, a posebice ako je riječ o kombiniranju određenih lijekova s gospinom travom. Također nije je preporučljivo koristiti čaj u kombinaciji s antidepresivima i za vrijeme trudnoće.

Sušenje i čuvanje gospine trave

Svi nadzemni dijelovi biljke beru se koncem lipnja, kada su u punom cvatu. Vežu se u snopiće i objese na sjenovito i prozračno mjesto.

Ako se suše manje količine, onda je to moguće napraviti prirodnim putem na tamnom mjestu, a debljina složenog sloja biljaka ne bi trebala biti veća od 10 cm. Veću količinu gospine trave moguće je sušiti u sušnicama na temperaturi do 50°C.

Posušena gospina trava najbolje se čuva u platnenim vrećicama.

Foto: GAIMARD / Pixabay