Brazilski orah, odnosno stablo brazilskog oraha (lat. Bertholletia excelsa) potječe iz porodice Lecythidaceae i jedina je vrsta u monotipskom rodu Bertholletia. Ime je dobila po francuskom kemičaru Claudeu Louisu Bertholletu. Brazilski orah je veliko zimzeleno drvo koje može narasti 25 - 56 m visine. Porijeklom je iz određenih regija Amazone te može živjeti duže od 500 godina.
Kora stabla je glatka i siva, a listovi su listopadni. Cvijeće se stvara u metlicama gdje svaki cvijet posjeduje dvodijelnu listopadnu čašicu, šest latica krem boje i mnoštvo prašnika oblikovanih u masu s kapuljačom.
Plodovi su jedinstveni u Lecythidaceae porodici. Kada su zreli veliki su oko 10 - 15 cm, okrugli i teški čak do 2,3 kg. Izgledom sliči na kokos. Plodovima treba oko 14 mjeseci da sazru. Unutar tvrde, drvenaste ljuske nalazi se po 8 - 24 trokutasto oblikovanih sjemenki - brazilskih oraha. Orašasti plodovi zapravo su tvrdo oljušteno voće poput žira, ploda hrasta.
Međutim, kako bi se proizvelo voće, pčele rodova Bombus, Centris, Epicharis, Eulaema i Zylocopa moraju oprašiti cvijeće. To su velike pčele kojih uglavnom nedostaje u šumskim područjima koja su poremećena ljudskim djelovanjem. Zbog toga, brazilske plantaže drveća nisu bile baš uspješne i prirodna kultivacija se pokazala pouzdanijim odabirom.
Vrste
Brazilski orah predstavlja jedinu vrstu u dobro definiranom rodu Bertholletia. Iako postoje neke razlike u veličini, obliku i broju sjemenki po plodu, nema razloga za definiranja više od jedne vrste Bertholletia.
Uzgoj brazilskog oraha
Uzgoj vlastitih brazilskih oraha zahtijeva strpljenja, i iako je teško, koristan je pothvat. Prvo je potrebno skupiti brazilske orahe, jer plodovi kupljeni u trgovini neće se moći razmnožavati. Ti plodovi su već prokuhani, a ključanje ubija sjeme i čini ga impotentnim.
Uzgajaju se u tropskim botaničkim vrtovima daleko izvan njegovog rodnog područja, a manji nasadi nalaze se u Kuala Lumpuru u Maleziji i u Gani u Africi.
Slaganje kultura
Brazilski orah izvrstan je kandidat za mješovite usjeve. Brazilski poljoprivrednici u istočnoj Amazoniji često ga sade u blizini kakaa. U Amazoni, u njegovom prirodnom okruženju, podno stabla brazilskog oraha raste orhideja koja privlači određenu vrstu pčele koja oprašuje stablo.
Ne preporučuje se sadnja s avokadom ili mangom jer dijele slične bolesti.
Zalijevanje
Stablo brazilskg oraha voli kišu i vlagu. U slučaju puno padalina treba se pobrinuti da se tlo previše ne natopi vodom, već da se slobodno isušuje. U slučaju sadnje u suhom području, potrebno ga je redovito zalijevati nekoliko puta tjedno i ne dopustiti da se tlo potpuno osuši.
Gnojidba
Stabla brazilskog oraha trebaju uravnoteženo gnojivo, ali i zahtijevaju puno dušika. Preporučuje se granulirano gnojivo s mješavinom 20 - 10 - 10 kojim se stablo hrani jednom rano u proljeće i jednom kraljem ljeta.
Razmnožavanje
Svježe sjeme klija brzo, često u roku od 2 - 3 tjedna, sve dok je dio tvrde ljuske napuknut ili pažljivo uklonjen kako bi se omogućio ulazak vlage. Inače, sjemenu ponekad treba i 2 godine da proklija, dok sadnice trebaju dobro količinu svjetla kako bi narasle. Stabla sadnica dobijaju prvi usjev u razdoblju od 14 - 20 godina.
U divljini se nerijetko događa da glodavci poput vjeverica uzimaju sjeme brazilskog oraha te ga negdje zatrpaju, što ponekad (zahvaljujući pogodnim uvjetima) rezultira klijanjem biljke. Drveće brazilskog oraha uglavnom ovisi o prirodnim ili umjetnim uvjetima reprodukcije. Na primjer, može se pronaći u proplancima umjetno stvorenih šuma, šumskim prazninama nastalim padom stabala ili klijanju iz oštećenih matičnih korijenja.
Drveću treba otprilike 10 godina kako bi se počelo razmnožavati, dok cijepljena mladica može početi davati orašaste plodove u roku od 4 godine.
Presađivanje
Odraslom brazilskom orahu korijenje raste duboko u zemlju, stoga se ne preporučuje presađivanje. U slučaju sadnje u posudi, kada sjeme proklija potrebno je pažljivo ukloniti vanjsku ljusku. Kada se dobije sirova brazilska matica sjemena, može se posaditi u tla bogata hranjivim tvarima. Nakon što sjeme dovoljno proklija može se premjestiti u veći spremnik.
Pomlađivanje
Nije potrebno. Rano oblikovanje grana osigurat će dobar oblik krošnje stabla, ali bilo kakva rezanja i pomlađivanja izvan tih rutinskih obrezivanja nisu potrebna za održavanje zdravlja drveta.
Tlo
Zahtjeva duboko, dobro drenirano, vlažno, bogato i aluvijalno tlo. Prirodno raste na blago podignutom položaju koje nije podložno poplavama, jer ih ne tolerira. Preferira pH u rasponu 4,5 - 8 pH, dok je idealna 5,5 - 7 vrijednost tla. Dobro se prilagođava teškoj glini i tlu niske plodnosti.
Biljka potječe iz nizinske tropske šume, gdje se nalazi na uzvisinama do 200 m. Najbolje raste u područjima gdje su godišnje dnevne temperature unutar raspona 20 - 36°C, ali može izdržati raspon 12 - 40°C. Preferira srednje godišnje padaline u rasponu 2.400 - 2.800 mm, ali tolerira i raspon 1.400 - 3.500 mm. Zrela stabla najbolje rastu na sunčanom položaju, dok mlada stabla zahtijevaju hlad prvih 5 - 7 godina.
Sadnja brazilskog oraha
Sjemenke za sadnju moraju biti očišćene i treba ih posaditi u dobro drenirani, pjeskovit kompost te tanko prekriti pijeskom, održavati vlažnim i držati na temperaturi između 20 - 25°C. Sjemenke ponekad proklijaju u roku 4 - 6 tjedana, iako nekima može trebati mnogo duže pa treba imati strpljenja. U toplijim područjima sada se na otvorenom tlu ili u velikom spremniku, odnosno posudi.
Vrijeme sadnje
Sadi se u kasno proljeće ili rano ljeto kada su temperature iznad 21°C.
Sadnja iz sjemena
Potrebno je nabaviti odgovarajuće zdravo sjeme za sadnju, zatim namočiti sjeme u vodi 24 sati kako bi se otpustila vanjska ljuska. Nakon toga isprati sjeme, ponovno ga namočiti i ponoviti postupak ispiranja i namakanja svakih 8 sati dok sjeme ne proklija. Kada su sjemenke proklijale, potrebno je napuniti bistru staklenu posudu s 2/3 zemlje za sobno bilje s bogatim hranjivim tvarima, zatim napraviti rupu u središtu tla i gurnuti sjeme unutra, prekriti sjeme zemljom i samo proklijali kraj ostaviti izvan zemlje, navlažiti zemlju i održavati je vlažnom.
Posuda se prekrije gazom i čvrsto se pričvrstiti gumicom, zatim odloži posudu na toplo područje izvan dosega izravne sunčeve svjetlosti. Potrebno je redovito provjeravati raste li i zalijevati kako se zemlja ne bi osušila. Kada je sadnica visoka 15 - 30 cm, treba ju posaditi na područje s pristupom pune sunčeve svjetlosti, dobro dreniranim tlom i visokom vlagom s toplim tropskim temperaturama.
Uzgoj u vrtu
Brazilsko stablo treba puno sunca i topline pa se preporučuje sadnja na direktnom suncu u vrtu. Treba imati na umu kako će za brazilsko stablo trebati mjesta jer može narasti i do 50 m. Drvo se sadi u vrt kada dosegne visinu oko 1,5 m, a potrebno mu je oko 10 dana da se malo zemlja malo stvrdne prije nego što se posadi u vrt.
Iskopa se rupa dvostruka veća od korijenskog sustava i dovoljno duboka da se smjesti korijen, zatim napuni dobrim gnojivom i kompostom i u nju stavi sadnica koja se dobro zalije. Nastavi se sa zalijevanjem po potrebi. Ne smije se dopustiti da se tlo suši, ali ne smije biti ni previše natopljeno. U slučaju da se planira sadnja više od jednog stabla, potrebno ih je posaditi u razmaku od 10 m.
Uzgoj u stakleniku
Ne preporučuje se uzgoj u stakleniku jer brazilsko stablo zahtijeva stalno povećanje prostora za njegovo korijenje. Može narasti vrlo visoko te je za dugoročan uzgoj najbolje posaditi ga na otvorenom i prostranom području.
Uzgoj u posudama
Posudu u koju se sadi potrebno je napuniti kvalitetnom mješavinom za rast sjemena i u nju zakopati proklijalo sjeme. Zatim se zalije bez previše namakanja oraha i tla. Posuda se drži na toplom unutarnjem mjestu van dosega izravnog sunčevog svjetla i zalijeva se po potrebi.
Kada mladica izraste i razvije svoj prvi set lišća, izvadi se iz posude i posadi u veću koja se drži unutra dok drvo ne bude dovoljno visoko i snažno. Postupno će se morati povećavati veličina posude kako drvo raste. Brazilska stabla imaju dugo korijenje te će nakon nekog vremena svaka posuda postati premala i zato se preporučuje sadnja na otvorenom.
Održavanje i njega
Brazilski orah je prekrasno drvo koje može narasti masivno i proizvoditi orašaste plodove stotinama godina ako su im dani pravi uvjeti.
Održavanje nasada
Brazilski orašasti plodovi trebaju dobro drenirano tlo, bogato organskim tvarima. Cijepljena stabla sade se u glinena tla u razmaku od 10 x 15 m ili 20 x 20 m. Drveće staro 16 godina proizvodi oko 30 - 50 plodova, dok zrela stabla oko 200 - 400, pa čak i do 1.000 plodova. Drveće će procvjetati nakon 5 - 6 godina i početi donositi plodove tek nakon 10 - 20 godina. Cvjetanje se događa na početku sušne sezone, a cvijeće oprašuje vrsta velikih pčela.
Prorjeđivanje
Sadnica se može uređivati dok je mlada, no kasnije kada izraste u visoko stablo to više nije moguće niti potrebno.
Obrezivanje
Divlja stabla se uglavnom ne uređuju niti obrezuju, ali mlađe sadnice se mogu poticati na niže grananje u visini 1 - 2 m tako da se obrezuju glavna grana i nakon toga skraćuju okvirne grane u redoviti intervalima. Orašasti plodovi općenito trebaju minimalnu rezidbu.
Berba
Plodovi se beru tijekom razdoblja 5 - 6 mjeseci u kišnoj sezoni. Skupljaju se ispod stabla u roku od nekoliko tjedana nakon pada. Plodovi koji teže 0,5 - 2,5 kg sadrže 10 - 25 sjemenki, skupljaju se odmah nakon pada sa stabla kako bi se smanjio napad insekata i gljivica i kontrolirao broj sjemenki koje bi životinje odnijele.
Sušenje
Nakon što se namaču preko noći, dobro se ocijede i ispiru svježom vodom, stavljaju se sušiti oko 12 - 24 sata u pećnicu na 175°C.
Skladištenje
Brazilske orašaste plodove treba čuvati na hladnom i suhom okruženju. To znači na sobnoj temperaturi (ili malo ispod) i daleko od izvora topline. Za duže skladištenje čuvaju se u hladnjaku ili zamrzivaču.
Oko 31% sadržaja masti u brazilskim orašastim plodovima su polinezasićene masne kiseline koje nisu niti visoke niti niske za orašaste plodove što znači da nakon što znači da se nakon dužeg vremena mogu užegnuti, a prepoznat ćete ih po neugodnom mirisu ili okusu.
Ne postoji točan odgovor na to koliko dugo brazilski orasi traju. Međutim, ako su kupljeni u trgovini, njihov životni vijek može se sačuvati zamrzavanjem. Većina kupuje orašaste plodove u supermarketu i po zakonu proizvođači moraju na njima napisati datum isteka. U većini slučajeva, ako se pravilno skladište, zasigurno će nadživjeti datum isteka roka. Procijenjeni rok trajanja u hladnjaku i zamrzivaču je 1 godina, dok ga ostavi možete čuvati 6 - 9 mjeseci.
Priprema za sljedeću sezonu
Brazilski orah najbolje uspijeva u područjima gdje godišnje dnevne temperature variraju između najmanje 12°C te najviše 40°C. Također voli tropsko okruženje i osunčani položaj. Bez navedenih uvjeta mlada sadnica teško će preživjeti. U početku se može uzgajati u posudi i u stakleniku. Kada korijenju više ne bude dovoljna veličina posude, mora se presaditi na otvoreno. Poželjno na osunčano i toplo mjesto. U nekim slučajevima brazilsko stablo može i prezimiti, samo možda neće uroditi plodom.
Bolesti
Drvo brazilskog oraha općenito je dosta izdržljivo i zdravo, no može podlijegati nekim bolestima kao što su smeđe pjege na lišću.
Ponekad se javi pošast smeđih pjega na lišću (Cercospora), osobito na starim listovima. Bolest može prodrijeti i do plodova, stoga proizvođači ponekad znaju ubrzati samo prikupljanje orašastih plodova i nadoknaditi to poboljšanim uvjetima skladištenja. Za kontrolu ove bolesti koristi se organski fungicid.
Štetnici
Brazilski orah nema pretjerano puno štetočina, ali mogu biti meta glodavaca i mrava koji jedu njihove listove. U divljini neka stabla ove vrste proizvode ljepljivu crvenu smolu kako bi se obranili od napada insekata. Papige Ara uspijevaju glodati plodove oraha te ponekad pojedu nezrele orašaste plodove.
Kakao žižak su male grinje koje rade tunele unutar stabla i jedu ga iznutra. Nakon žetve potrebno ih je tretirati fumigantima.
Upotreba brazilskog oraha
Sjeme je jedno od najčešće konzumiranih orašastih plodova na svijetu. Stablo brazilskog oraha nije uobičajeno uzgajati. Sjeme se u velikim količinama skuplja u divljini, a zatim izvozi u mnoge druge zemlje. Divlja stabla se također koriste zbog drva i za lokalnu medicinsku uporabu. Nije uobičajeno kultivirati stablo brazilskog oraha jer ga ima mnogo u amazonskoj džungli, iako su neki radovi na njegovom uzgoju uspješno provedeni u drugim vlažnim tropskim područjima kao što su Malaja, Šri Lanka i zapadna Indija. Ulje oraha koristi se i kao stočna hrana.
Kulinarstvo
Orasi se mogu konzumirati sirovi, slani, pečeni i kuhani. Mogu biti sastojak salata, čokolade, žitarica, kolača, sladoleda i dodatak u raznim drugim receptima. Blagog su i nježnog okusa, vrlo su hranjivi, sadrže otprilike 66% masti ili ulja, 17% proteina i 7% ugljikohidrata. Sjemenke su smeđe boje, svaka duga oko 5 cm i široka 2,5 cm.
Iz sjemena se dobiva svježe prešano ulje blijedo žute boje, gotovo bez mirisa te ugodnog orašastog okusa. U svom sastavu nije poput bademovog ulja i može se koristiti kao maslinovo ulje.
Kozmetika
Kada se zgnječe, brazilski orasi proizvode bistro žućkasto ulje koje osim što je atraktivno za kulinarsku namjenu, koristi se i za proizvodnja sapuna, šampona, regeneratora kose i proizvoda za njegu kože, jer djeluje kao dobar hidratacijski sastojak u kremama. Ulje brazilskog oraha ponekad se koristi u parfumeriji i izradi boja.
Medicina
Bogati su nezasićenim mastima, vlaknima, vitaminom E, mineralima kao što su selen, kalij, cink, magnezij, fosfor, bakar i mangan. Također su dobar izvor kalcija i željeza.
Gospodarstvo
Najveći proizvođač brazilskih oraha zapravo je Bolivija gdje se orah naziva nuez de Brasil. Ruralni Bolivijci i Brazilci oslanjaju se na prikupljanje brazilskog oraha kao primarnog izvora prihoda. Iz tog razloga berba prirodno rastućih brazilskih stabala spriječila je krčenje šuma u mnogim područjima Amazonije. Komercijalna kultivacija pokazala se uzaludnim pothvatom. No, uzgoj brazilskih oraha za privatne potrebe nije nemoguć.
Središnji dio drveta je svijetlo smeđe do crvenkaste boje. Umjereno je teško i tvrdo te umjereno izdržljivo i otporno na gljivice i termite, ali osjetljivo na suhe drvene bušilice. Drvo brazilskog oraha cijenjeno je zbog svoje kvalitete u stolariji i građevini. Izdržljivo drvo traže graditelji brodova, a koristi se i u svrhe kao što su unutarnja stolarija, izrada ormara, namještaj visoke klase, građevinarstvo, podovi, teška stolarija i rezani furnir.
Kapsule suhog ploda korisne su kao gorivo. Orah koji ima povišen sadržaj ulja 63 - 69%, pa gori kao svijeća kada je zapaljen.
Zanimljivosti
Berba brazilskih oraha ima dugu povijest u cijelom amazonskom bazenu, a izvoz u Europu datira iz sredine 1600-ih godina. Većina prikupljanja odvija se duž graničnih regija Brazila, Bolivije i Perua, gdje je ključan izvor prihoda za mnoge lokalne zajednice.
Brazilski orah smatra se orahom samo u kulinarskom smislu. On nije pravi orah u botaničkom smislu, već se zapravo smatra sjemenom.
Foto: Maxpixel / CC0
Odgovori