Orhideja (lat. Orchidaceae) pripada porodici kaćunovki (Orchidaceae) s oko 1.000 rodova i ima 15.000 do 30.000 vrsta zbog čega ih je vrlo teško razlikovati. Drugo ime za orhideju je "kraljica cvijeća", a naziv je dobila po grčkoj riječi koja u prijevodu znači testis.
Porijeklom je iz regija u Aziji, Australiji, Himalaji i Filipinima. Orhideje postoje skoro 200 milijuna godina i rastu u svim dijelovima svijeta s izuzetkom Antarktika, ali su svejedno endemi - većinu orhideja možete naći samo na njima specifičnom mjestu i nigdje više. Orhideje prirodno rastu u svim bojama osim plave i crne. Ako kupite orhideju očigledno plave ili crne boje, to znači da su te orhideje obojene pa se nemojte začuditi kada vam kroz par mjeseci izrastu novi cvjetovi drugačije, najčešće bijele boje.
Oko 70% orhideja su epifiti (biljke koje rastu iz drveta, a korijen im nije vezan za tlo). Ostalih 30% pripada litofitima (biljke koje rastu na stijenama). Listovi i cvijeće epifita rastu iz zadebljanih pseudolukovica kojima je svrha organa čuvanj vode kod orhideja koje borave u toplijim i suhim klimama. Kada su zdravi, listovi su zeleni i čvrsti, a mnogi cvjetovi cvjetaju naopako. Latice su obično vrlo modificirane, rastu dvostrano, simetrično i imitiraju rast svoje susjedne latice.
Veličina također varira od par milimetara, a trenutni rekord za najveću orhideju drži "Grammatophyllum speciosum" sa svojom visinom od 7 metara. Orhideje imaju kapsule u koje je smješteno sjemenje izgledom nalik na prašinu i u prirodi sjeme orhideje se širi vjetrom. Kapsule sadrže tisuće sićušnih sjemenki koje ne sadrže tzv. "endosperm" (rezervno hranjivo u sjemenkama koje služi kao hrana klicama).
Većina orhideja su saprofitne orhideje, one koje hranu dobivaju iz mrtve organske tvari umjesto fotosintezom. Svaka orhideja ima karakterističnu, visoko razvijenu usnicu, laticu koja strši u cvijet od tri latice i tri sepala, no ponekad su i spojene zajedno. Svaka se orhideja razvila kako bi privukla određene oprašivače što je dovelo do ogromne raznolikosti orhideja. Često možemo čuti mitove o tome kako je teško održavati orhideje, ali održavanje orhideja nije teško ako im osiguramo najbolje uvjete.
Srodnici
Vrste orhideja
Rijetke i ugrožene vrste su skupe zbog potražnje, ograničene ponude i poteškoća u transportu u inozemstvu. Moraju imati odgovarajuću papirologiju i ponekad su uzrok visokih carinskih pristojbi. Neke vrste orhideja mogu težiti više od jedne tone, na primjer Grammatophyllum speciosum, a postoje i vrste koje su visoke samo par milimetara.
Orhideje se dijele na
Terestričke - ne proizvode zračne korijene, nego drže korijenje u zemlji pa su idealan izbor za sadnju u vrtu. Mogu se svrstati u dvije opće skupine: pojedinačne i grupne.
Epifitske - ukrasne vrste koje uglavnom potječu iz tropskih krajeva i rastu iznad tla
Prema načinu rasta, orhideje se dijele na monopodijalne i simpodijalne.
Monopodijalne orhideje
Monopodijalne orhideje imaju jedno glavno stablo koje raste okomito s nizom listova koji rastu na naizmjeničnim stranama. Neprestano rastu, a cvjetne stabljike izlaze iz glavne stabljike između lišća.
Simpodijalne orhideje
Simpodijalne orhideje imaju korijen iz kojih izlazi niz vertikalnih izraslina, obično jedan godišnje. Već ranije spomenute pseudolukovice (zadebljane izrasline) su prisutne kod ovih orhideja. Većina orhideja su simpodijalne. Mogu imati miris od kojeg se prave parfemi, na primjer vrsta Vanilla planifolia ili miris koji biste najradije zaboravili kao što ima vrsta Bulbophyllums.
Također ih možemo podijeliti na tri skupine na osnovu temperature koju preferiraju
Orhideje koje vole niske temperature preferiraju između 16°C i 21°C ljeti i ne manje od 10°C zimi. U ovu grupu spadaju: "Cymbidium", "Dendrobium", "Odontoglossum" i "Miltoniopsis".
Orhideje koje vole srednje temperature preferiraju između 18°C i 24°C. U ovu grupu spadaju orhideje: "Cattleya", "Cambria", "Paphiopedalum" i "Oncidium".
Orhideje koje vole visoke temperature preferiraju između 21°C i 29°C ljeti i nikako manje od 18°C. U ovu grupu spadaju: "Phalaenopsis" i "Vanda".
Orhideje možemo podijeliti i prema količini vode koju zahtijevaju
Orhideje koje vole stalnu vlažnost poput "Paphiopedilum", "Miltonia", "Dontoglossum" i "Cymbidium" orhideja.
Orhideje koje vole vlažnost samo za vrijeme rasta poput "Cattleya", "Dendrobium", "Oncidium" i "Brassia" orhideja.
Orhideje koje vole potpunu isušenost između zalijevanja poput "Ascocenda","Phalaensopsis" i "Vanda" orhideja.
Neke od najpoznatijih vrsta orhideja:
Phalaenopsis je orhideja koju najčešće možemo kupiti u trgovinama. Dolaze u raznim bojama i lagano ih je uzgajati. Za najbolje rezultate uzgajajte ih u kuhinji ili kupaoni.
Dendrobium vole hladnije uvjete
Vanda obično cvjeta između proljeća i jeseni. Tropske su biljke čiji veliki i šareni cvjetovi zaista vole toplinu.
Cypripedium je poznatija kao papučica i može se uzgajati u vrtu.
Odontoglossum ima zanimljiv uzorak na cvjetovima i često ga zovu leptir orhidejom. Vole hladnije uvjete rasta.
Cambria je hibrid Odontoglossuma koji također voli niže temperature.
Oncidium su poznatije kao "dame koje plešu" i cvjetaju u jesen.
Miltionia ima jedinstven izgled jer je pola cvjetova drugačije boje, pa izgleda kao da cvijet nosi masku. Vole hladnije temperature.
Paphiopedilum su također takozvane "papučice" i cvjetaju od studenog do ožujka.
Uzgoj orhideja
Orhideju uvijek uzgajajte u posudama koje su malo manje od korijena biljke. Ako je posuda prevelika, korijenje neće dobiti dovoljno svjetlosti i samim time nećete moći uzgojiti orhideju. Ako ste tek kupili orhideju i želite je posaditi u vrt, najbolje je to napraviti u proljeće.
Tlo
Razumijevanje jedinstvenog korijena orhideja ključno je za biranje podloge za sadnju. Neki korijeni vaše orhideje se ukopavaju u podloge, dok ostali korijeni putuju drugačijom putanjom izvan tegle. Ta pojava je sasvim normalna za epifitske vrste orhideja koje imaju zračne korijene.
Korijenje orhideje većinom treba više zraka nego što ga može pronaći u tlu, pa joj korijenje raste na tlu, a ne u njemu. U isto vrijeme joj je potrebno i vlažno tlo, pa je teško pronaći optimalno tlo. Iskusni uzgajivači orhideja koriste materijale kao što su kore, mahovina sfagnuma, kokosova ljuska i stiropor kako bi zamijenili običnu zemlju.
Korijeni orhideja prekriveni su bijelom tvari koja apsorbira vlagu i mora biti izložena zraku. Orhideje koje rastu na tlu obično se uzgajaju u tlu bogatom humusom, što znači da se većinom sastoji od organske tvari bez strukture. Za razliku od ostalih biljaka koje preferiraju gusta organska tla, orhideje uspijevaju u grubljoj podlozi koja je prozračnija.
Potražite supstrat namijenjenu orhidejama ili upotrijebite velike komade kore. Krupnije mješavine potaknut će odgovarajuću drenažu istovremeno osiguravajući dovoljnu količinu zraka koja cirkulira oko korijena.
Klima
Zbog činjenice da postoji toliko različitih orhideja, teško je reći da određeni uvjeti odgovaraju svakoj, ali nećete pogriješiti ako ih budete čuvali na mjestu koje ima puno svjetlosti, ali nije direktno izloženo jakoj svjetlosti. Vole rasti u vlažnim uvjetima, ali opet ovisi od vrste orhideje kakva klima će joj odgovarati.
Mnoge od terestričkih vrsta dobro preživljavaju pri temperaturama smrzavanja, a nekima su potrebne hladne temperature kako bi cvjetale. Većina orhideja raste najbolje na temperaturama od 16°C.
Vrijeme sadnje
Orhideje bi trebalo saditi kada temperatura vani iznosi između 10 i 27°C.
Slaganje kultura
Dobro se slažu uz druge tropske biljke poput filodendrona, fikusa, banane i palme koje će svakako prerasti orhideje, a orhideje će se vezati uz njih korijenjem te tako biti stabilnije.
Sadnja orhideja
Orhideje ne smijemo zasaditi i u potpunosti prekriti zemljom, one ne rastu u tlu nego na njemu i uz pomoć tla. U nastavku se nalaze uvjeti za pravilnu sadnju orhideja.
Sadnja sjemena
Orhideje je teže uzgojiti iz sjemena i to je glavni razlog za nešto višu cijenu ove biljke. Uzgoj orhideja iz sjemena obično se radi u visoko kontroliranom laboratoriju. Razmnožavanje orhideja iz sjemena prilično je teško. Za razliku od sjemenki drugih biljaka, sjemenke orhideja ne sadrže hranjiva tkiva za skladištenje. Da bi se razvilo, sjeme mora sletjeti tamo gdje će pronaći određenu vrstu gljivica koje mogu prodrijeti u njegov korijenski sustav i pretvoriti hranjive tvari u upotrebljiv oblik.
Kapsula sa sjemenkama orhideja obično ispušta milijune mikroskopskih sjemenki koje se mogu prenijeti stotinama kilometara od matične biljke.
Da biste razmnožili orhideje iz sjemena, morate to raditi u sterilnim uvjetima. Sjeme se mora uzgajati u želatinoznoj tvari koja sadrži hranjive tvari i hormone rasta. Morate biti i vrlo strpljivi. Potrebni su mjeseci da se razviju prvi listovi, a čak i tada, bit će vidljivi samo pomoću povećala. Korijeni se pojavljuju kasnije i proći će najmanje tri, a možda i osam godina prije nego što ugledate cvat.
Sadnja sadnice
Ako planirate presađivati orhideju, pričekajte dok joj ne opadnu cvjetovi. Sadnice operite u mlakoj vodi, a zatim ih posadite u odabranu posudu na razmaku od 2 centimetra. Držite posudu na toplom, sunčanom mjestu i nakon prvog tjedna prskajte sadnice vodom nekoliko puta dnevno. Presadite orhideje u odvojene posude nakon što prerastu izvornu posudu.
Daleko je lakše razmnožavati orhideje dijeljenjem. Ali zapamtite da dijeljenje biljke znači izostavljanje cvijeta najmanje godinu dana. Također, što je veća biljka, to će više cvijeća roditi. Male podjele trebaju puno godina da sazriju.
Uzgoj u vrtu
Ako zaštitimo orhideju od mraza, kiše, prekomjernog sunca i vjetra, ona će uspješno rasti u našem vrtu. Uspijeva na obalnim područjima na kojima se može čuvati na otvorenom tijekom cijele godine, a ako se očekuju temperature ispod 4°C, orhideju unesite unutra.
Najvažnije je odabrati odgovarajuću orhideju koja odgovara uvjetima u kojim živite. Neke od vrsta koje uspijevaju u vrtu su: Cattleya Alliance, Cymbidiums, Dendrobiums, Epidendrums i Oncidiums.
Uzgoj u stakleniku
Staklenici mogu biti idealni za orhideje jer u njima možemo kontrolirati klimu i oponašati prirodno okruženje orhideja. Potrebno je osigurati visoku vlagu, tople dnevne temperature i nešto niže noćne temperature kao i dobru cirkulaciju zraka. Najčešća vrsta "Phalaenopsis" zahtijeva slabu svjetlost i odlična je za uzgoj u staklenicima.
Uzgoj u posudama
Možemo kupiti ili napraviti posude koje će najbolje odgovarati orhidejama. Najbolje su prozirne posude s dosta rupa na dnu jer se orhidejama treba omogućiti potpuno sušenje između zalijevanja. Orhidejama također treba osigurati odgovarajuću vlažnost, od 50 do 70% što je više od prosječne sobne vlažnosti zraka.
Održavanje nasada
Premala količina svjetla je jedan od najvećih problema kod održavanja orhideje. Vrste s debljim i uspravnim lišćem mogu tolerirati više svjetla od onih s tanjim ili horizontalnijim lišćem. Orhideju bi trebali prihranjivati jednom mjesečno, a zalijevati je u manjim količinama svakog tjedna ako je u procesu obnavljanja/mirovanja.
Orhideje uglavnom rastu na prozoru koji gleda prema jugu ili istoku. Prozori okrenuti prema sjeveru općenito ne dobivaju dovoljno svjetla (na sjevernoj hemisferi), a prozori okrenuti prema zapadu često se previše zagrijavaju u poslijepodnevnim satima. Istočni prozori dobivaju većinu svoje svjetlosti rano ujutro, tako da je intenzitet svjetlosti obično manji od južnih prozora.
Održavanje i njega
Orhideje zahtijevaju mnogo više pozornosti od vaše prosječne biljke ili cvijeta, ali samo dok se ne naviknete na nju. Kada nakon par tjedana cvjetanja latice vaše orhideje otpadnu, orhideja će trebati vremena da se pripremi za ponovno cvjetanje. Možda će izgledati kao da vaša orhideja umire jer će joj i stabljika dobiti jasniju smeđu boju i izgledat će kao da trune, ali to je sasvim normalno. Ako na njoj ne žive nikakvi insekti i lišće nije žuto, orhideja je zdrava. Lagano joj čistite listove kako bi svjetlost mogla prekriti svaki njihov dio.
Zalijevanje
Najbolji način za zalijevanje orhideje je da ju ne zalijevate, nego je utapate u posudu s vodom prema potrebi. Orhideju možete zalijevati kada je tlo suho na dubini od oko 2 centimetra. Izbjegavajte prečesto zalijevanje jer će to izazvati zadržavanje vode oko korijena i truljenje korijena.
Većina orhideja voli oko 70% vlage u atmosferi, stoga se potrudite da svojim biljkama osigurate dodatnu vlažnost. Orhideje cijene lagano prskanje vodom. Ako biljka ima korijene koji izlaze iz posude, njih također poprskajte vodom.
Orhideje treba zalijevati ujutro zbog čega se omogućuje da joj sunce isuši višak vode koja se nije apsorbirala u tlo.
Zalijevanje noću može potaknuti bakterijske i gljivične bolesti zbog vlage. Većinu orhideja treba zalijevati češće kada su u toplim temperaturama i rjeđe u hladnijim. Imajte na umu da biljke smještene kod prozora ili u blizini istih imaju hladnije ili toplije temperature od sobne temperature zbog sunčeve svjetlosti i propuha. Ne trebate postavljati svoje orhideje u blizini grijalica i klima uređaja.
Gnojidba
Terestričkim orhidejama ne treba puno gnojiva. U stvari, većina biljaka koje vole zemlju ne može podnijeti mnogo gnojiva. Obično je sve što je potrebno za hranjenje ovih cvjetova lisnati kompost prilikom sadnje i kasnije, kada biljke sazru. Hranjenje vaše orhideje u jačoj koncentraciji od preporučene zapravo može oštetiti biljku uzrokujući opekline lišća i/ili korijena. Najbolje je da započnemo s manjom količinom, promatramo rezultate i po potrebi se prilagodimo povećavajući količinu gnojiva.
Razmnožavanje
Orhideje privlače širok spektar oprašivača jer imaju nektar, a i oponašaju izgled hrane. Pčele, ose, muhe, mravi će sigurno navratiti kod orhideje. Većina cvjetova orhideja sadrži i muške i ženske reproduktivne organe u jednom cvijetu, no postoje zanimljive iznimke. Jedna skupina orhideja koje imaju odvojene spolne cvjetove su orhideje Catasetinae. Orhideje Stanhopee mogu oprašiti samo posebne pčele muškog roda koje skupljaju miris orhideja i preko mirisa privlače ženke.
Orhideje roda Orchis imitiraju izgled ženskih pčela, pa ih onda opraše muške pčele koje misle da se razmnožavaju sa ženskim pčelama. Kao i većina biljaka, orhideje se mogu reproducirati na dva različita načina - jedan je spolnim putem tj. sjemenom, a drugi vegetativnim razmnožavanjem.
Presađivanje
Presađivanje orhideja je potrebno u nekoliko situacija: kada je supstrat stariji od 2 godine, ako korijenje značajno prelazi posudu, ako korijenje trune i biljka krene venuti ili ako je posađena u krivom supstratu.
Presađivanje se obavlja nedugo nakon otpadanja cvjetova, u vrijeme mirovanja biljke (kada ne rastu nove cvjetne grane) ili u fazi začetka rasta listova.
Orhideja se prije presađivanja natopi u vodi kako bi se lakše uklonio stari supstrat, bez da se ošteti korijen. Dok se orhideja natapa, pripremite novi supstrat i posudu u koju ćete presaditi biljku. Orhideja se izvadi iz ove i ocijedi pa se ukloni stari supstrat, koliko god je to moguće.
Biljka se položi u novu posudu, a zatim se lagano dodaje supstrat za orhideje. Kako bi se cijela posuda i prostor između korijenja ispunili supstratom, posuda se može nekoliko puta lagano protresti. Presađivanje je nakon toga gotovo i orhideju trebate staviti na mjesto s puno svjetlosti (ali ne izravne).
Rezidba
Simpodijalne orhideje je mnogo lakše podijeliti. Obrezivanje starih cvjetnih stabljika koje su postale smeđe je dobra ideja. Ako su još uvijek zelene, mogu opet procvjetati s vrha ili se granati dalje na stabljici, pa zato nemojte rezati stabljike zelenih cvjetova.
Orezivanje orhideja kako bi ih zadržali malim je loša ideja jer je to stresno za biljku. Ako odrežete dio lista često će cijeli list umrijeti. Rezanje stabljika bi također trebali izbjegavati osim ako nije neophodno. Jedine stabljike koje treba rezati na orhideji su rizomi (prilikom dijeljenja biljke; ostavite najmanje tri ili četiri pupoljka po odjeljku) i stabljike cvijeća (kad cvjetaju i postanu smeđe boje ili ako želite staviti rezano cvijeće u vazu).
Orezivanje orhideja treba učiniti samo zbog uklanjanja lišća, korijenja ili cvjetnih stabljika koji su već izumrli i pocrvenili. Sterilizirajte svoj alat za rezanje i time smanjite opasnost od prenošenja bolesti s biljke na biljku. Biljku možete presađivati kada primijetite da je korijen prerastao posudu.
Bolesti
Najčešće bolesti orhideja je truljenje korijena. Ako su listovi vaše orhideje suhi i smežurani, vjerojatno ste je ili nedovoljno ili previše zalijevali.
Crna trulež
Crna trulež je uzrokovana gljivičnim oboljenjem. Bolest se brzo širi, napada sve dijelove biljke i ako se pojavi, odrežite bolesne dijelove, a na ostatku biljke koristite fungicid (može vam pomoći i cimet). Ako je bolest uznapredovala bacite cijelu biljku.
Smeđa mrlja
Smeđa mrlja je bakterijska bolest i može biti smrtonosna za biljku. Ova bolest se manifestira smeđim mrljama nepravilnog oblika koje su drugačije teksture od ostatka biljke. Vremenom se šire i suše. Ako se prošire do stabljike, biljka neće preživjeti. Za rješenje problema pažljivo promatrajte svoju biljku i ako primijetite smeđu mrlju, odmah djelujte rezanjem.
Štetnici
Kad prvi put primijetite štetočine na svojim orhidejama, morate ih odmah i pravilno identificirati kako biste bili sigurni da ćete primijeniti najučinkovitiju kontrolu.
Lisne uši
Lisne uši dolaze u svim bojama - uključujući zelenu, crvenu, ružičastu, crnu i žutu - i obično se nalaze na novim, sočnim dijelovima biljke, uključujući cvjetne pupoljke. Napadaju sve dijelove biljke i često traže upotrebu insekticida.
Tripse
Tripse su teško uočljive golom oku, ali je njihova šteta lako uočljiva. Uzrokuju deformiran rast cvjetova.
Paukove grinje
Ove sitne, brzorastuće mrlje crvenih "točkica" često se nalaze kada su uvjeti uzgoja vrući i suhi. U ekstremnim zarazama, vidjet ćete fine mreže na lišću.
Upotreba orhideja
Ljudi uzgajaju orhideje jer su prelijepe, ali mogu se koristiti i u kulinarstvu i pri pravljenju parfema. Nekoliko vrsta orhideja se širom svijeta koristi kao zamjena za ljepilo.
Berba
Orhideje možemo pravilno ubrati tako što ćemo tijekom rezanja ostaviti mali dio stabljike iz kojeg je cvijet rastao. Orhideje obično ne beremo, ali ih ljudi ponekad požele sačuvati zbog njihovog atraktivnog izgleda.
Sušenje
Sušenje možete obaviti uz pomoć knjige, jednostavno stavite cvijet između stranica teške knjige i za par tjedana vaš cvijet će biti suh.
Drugi način je sušenje uz pomoć gela i u 3D obliku.
Treća metoda je metoda okretanja naopako u dobro ventiliranom prostoru. Ako se orhideja ne osuši pravilno, upljesnivit će se.
Medicina
Neke vrste orhideja na prostoru Kariba koriste se za razne narodne lijekove. Orhideje se koriste kao lijek protiv trovanja od riba, čaja za prevenciju bolesti nakon porođaja, diuretika, lijeka za slomljene kosti, sastojka u dodacima prehrani, itd.
Kulinarstvo
Vanilija je najpopularnija stvar koju dobivamo iz orhideje. Najčešće se vanilija proizvodi od vrste latinskog naziva Vanilla planifolia, a dobiva se i iz Vanilla pompona i Vanilla tahitensis orhideja. Proizvodi se u toplim krajevima poput Madagaskara, Meksika, Puerto Rica i Indonezije.
U Maleziji jedu listove orhideje Anoectochilus kao povrće. Poznato tursko piće salep se pravi od osušene i usitnjene orhideje, a taj sastojak se također koristi kao zamjena za brašno.
Zanimljivosti
Najraniji dokazi o postojanju orhideja datiraju iz mezozoika. Spomenuta je u djelu "Istraga o biljkama" napisanom 300 godina prije Krista od strane Aristotelovog učenika. U prvom stoljeću riječ "orhideja" koristi grčki liječnik i botaničar. Konfucije je orhideje držao u svojoj sobi. Orchis za orhideju se odnosi na "Orchis Morio" i znači "testis" iz prilično očitih razloga.
Tijekom rimskog doba korijen orhideja jeo se kao afrodizijak. U 19. stoljeću, dolaskom industrijskog doba, postalo je lakše presađivati orhideje iz tropskih predjela. Napredak u proizvodnji stakla olakšao je izgradnju staklenika što je poboljšalo uzgoj orhideja.
Početkom 18. stoljeća prikupljanje orhideja postalo je uspostavljeno u mnogim dijelovima svijeta zbog njihovog atraktivnog, neobičnog cvijeća i opojnih mirisa. Nekoliko botaničara i bogatih amatera uzgajali su orhideje, a čitave su šume u potpunosti lišene milijuna orhideja, te su pojedine vrste sada ugrožene.
1816. godine William Swainson je otputovao u džungle sjevernog Brazila kako bi istražio i ponio sa sobom egzotične biljke. Jedna od njegovih pošiljki je došla do Londona, točnije Williama Cattleya koji je bio strastveni sakupljač i uzgajivač biljaka, pa i orhideja. Dvije su verzije o tome kako je uzgojio ovu orhideju. Prva je ta kako je ova orhideja zapravo bila materijal koji je štitio druge biljke, a on je shvatio da je posrijedi nešto posebno te ju je zadržao. Druga verzija je ta da mu je uzorak s naumom poslao Swainson.
Prije nekoliko godina naučnici su pronašli prvu orhideju (lat. Bulbophzyllum nocturnum) koja cvjeta noću, a danju se krije.
Orhideja ima svojstvo simetričnog rasta, baš kao i ljudi.
Foto: GoranH / Pixabay
Odgovori