Jarebika (lat. Sorbus aucuparia) poznata je još pod nazivom planinska oskoruša. To je bjelogorično drveće koje raste i na našem prostoru. Zanimljivo je da je drvo iz porodice ruže, a može narasti do ukupno 15 m visine. Rodu Sorbus L. pripadaju mnoga bjelogorična drva ili grmovi koji rastu na sjevernoj hemisferi. Uz jarebiku, tu spadaju mukinje, brekinje i oskoruše. Jarebika nije toliko poznata na ovim prostorima, ali ipak ima ukrasnu ulogu i ekonomsku iskoristivost. Također, kao drvo se može uzgajati u vrtovima gdje osim što pravi hlad, ima efektivan učinak.
Spada pod bobičasto voće kojem također pripadaju aronija, borovnica, brusnica, dud, jagoda, kupina, malina, ribiz, vinova loza...
Jarebika je drvo koje može narasti do 15 m i grane su joj vodoravne ili usmjerene prema gore. Deblo je vitko i uspravno. Kora je u početku glatka, ali kasnije tamni i puca. Pupoljci i izbojci su pri pupanju crvenkaste boje, te lišće crveni u jesen. Listovi su naizmjenično raspoređeni, a karakteristični su zbog svog perastog izgleda. Listovi su tamnozeleni i tvore debeo hlad. Cvjetovi se pojavljuju tijekom svibnja i lipnja te su pravilni, bijele boje i ugodna mirisa. Nakon cvatnje rastu crvenkasti plodovi, duguljastog i okruglastog oblika s petokratni znakom na vrhu.
Jarebika je drvo koje se dobro prilagođava različitim staništima i nema problema s uzgojem. Životni vijek joj je do 100 godina i ima lijepo lišće, zbog čega se često sadi u perivoje i parkove. Osim toga, rasprostranjena je u Europi, pa i u Aziji i sjevernoj Africi gdje se najčešće može naći u pretplaninskim dijelovima.
Vrte jarebika
U rod Sorbus u kojem se nalazi i jarebika spada i do 100 vrsta listopadnog drveća, kao što su oskoruše, mukinje i brekinje. Jarebika je drvo koje je poznato u mnogim kulturama, ali kako bi se iskoristila njezina blagodat, neke su sorte kultivirane ovisno o staništu. Na taj način drvo može bolje rasti, duže opstati i donositi plodove. Ovo su neke kultivirane vrste:
Fastigiata
Fastigiata je kultivirana sorta koja dobro uspijeva i na našim prostorima. Prilično je izdržljiva te može rasti i u planinskim predjelima. To je drvo stupastog oblika koje cvjeta bijelim cvjetovima koji imaju opojan miris. Plod su crvene bobice reskog okusa. Grane su joj usmjerene prema gore i ne zauzima mnogo prostora, pa se često sadi u drvorede u gradovima.
Pedgula
Pendula je vrsta koja također može dobro podnijeti planinske predjele i oštriju klimu. Posebnog je lijepog oblika i nezahtjevna za uzgoj u drvoredima ili parkovima. Grane su joj tanke i povijene i listovi su pernati i tamnozeleni. Cvjeta u svibnju i cvjetovi imaju opojan miris.
Fructu luteo
Fructu luteo je jarebika posebno važna za korištenje u hortikulturi. Ima perjaste listove i lako se oblikuje, te su grančice tanke i povijene. Karakteristična je po tamnožutom plodu slatkog okusa.
Sadnja jarebike
Jarebika se na konačno mjesto uzgoja sadi u presadnicama. Obzirom da se radi o drvu, osim same pripreme tla i vrijeme sadnje, potrebno je odabrati i povoljno mjesto gdje će imati i dovoljno prostora za rast.
Vrijeme sadnje
Jarebika dobro podnosi nisku temperaturu i nagle promjene temperature te joj nije problem kod uzgoja. Sadnja se najčešće obavlja u proljeće, kad je zemlja otopljena i spremna za sadnju. Ako se sadi jedinka s razvijenim korijenom, može se posaditi i u ranu jesen. Kod klijavosti sjemena važno je paziti na temperaturu te se sije u zatvorenom i pri kontroliranim uvjetima.
Sadnja iz sjemena
Sjeme je potrebno zasaditi na toplom mjestu u humusnu podlogu. Prije klijanja, potrebno ga he navlažiti. Sjeme može biti iz ploda ili kupljeno i tretirano, ali važno je da se drži na suhom i na niskoj temperaturi. Potrebno je 20 dana da proklija, a ako se drži na temperaturi nižoj od 10ºC može trajati i duže. Potrebno je posijati više sjemena kako bi se povećala mogućnost za klijavost i kasnije rasaditi biljke da puste korijenje.
Sadnja sadnice
Sadnja iz sadnice najzastupljenija je kod hortikulturalnog uzgoja. Sadnice se često sade u gradovima u pravilne drvorede. Osim toga, moguće ju je posaditi i u svom vrtu i to je najjednostavniji način. Sadnica mora biti od provjerenog dobavljača i zdrava te se između svake mora ostaviti minimalno 4 m kako bi se razvila pravilna krošnja. Sadnica se prije presađivanja mora tretirati fungicidom kako bi je se zaštitilo od bolesti koje mogu napasti mlado lišće. Također, sadnicama odgovaraju i sjenovita mjesta, ali kasnije više vole biti na sunčevoj svjetlosti.
Uzgoj na otvorenom
Jarebika voli osunčano mjesto i u hladu neće imati toliki prinos niti će se uspješno razviti. Ne smeta joj jači vjetar ili otvoreni prostor. U divljini može izrasti kao samoniklo drvo na livadi ili na završecima šume. Važno je da u blizini nema većeg drveća koje će zaklanjati krošnju. U divljini na otvorenom ima važnu ulogu jer se širi na mjestima koja su opustošena zbog onečišćenja. Na taj način stvara uvjete koje će pomoći drugim biljkama da nastane područje.
Uzgoj u stakleniku
U stakleniku se sije sjeme jarebike koje će se kasnije koristiti za uzgoj drva. Proizvodnja jarebika u stakleniku je ra prodaju i razmnožavanje. Sjeme se sije u velike posude s humusnom zemljom i kada počne razvijati korijen seli se u zasebne posude kako bi se ojačalo i podupire se bambusovim drvcima. Na taj način se može u kontroliranim uvjetima poboljšati klijavost i kasniji rast. Kada preraste staklenik, potrebno ju je iznijeti na otvoreno i presaditi na mjesto na kojem će rasti. Uzgoj u stakleniku moguć je do treće godine starosti.
Uzgoj u posudama
Jarebika se u teglama uzgaja samo kod presađivanja iz sjemena dok ne razvije korijen. Potrebno joj je bare godina dana da bude spremna za presađivanje na otvoreno. Inače je bjelogorično drvo i ne može se razviti u ograničenoj tegli.
Tlo
Jarebika nije zahtjevna pri odabiru tla. Može rasti na hranjivim i humusnim tlima, gdje su joj plodovi bolji i kvalitetniji, ali može uspjeti i na siromašnim tlima. Razlika je jedino u plodnosti biljke i kvaliteti plodova. Dokazano je da biljka koja raste na bogatom i humusnom tlu ima više kalcija u lišću i veću rodnost.
Tlo na kojem se sadi mora biti dobro drenirano i propuštati vodu jer nije otporna na poplave i mnogo vode. Može rasti i na ravnicama, ali i na strmim padinama.
Temperatura
Jarebika je zanimljiva biljka jer ne reagira na niske temperature i na nagle promjene klime. Može rasti u planinskim predjelima i često raste pokraj šume. Može narasti maksimalno 1800 m nadmorske visine. Neće se smrznuti tijekom zime i mraz u rano proljeće neće naštetiti pupovima. Jarebika raste i na dijelu Skandinavskog poluotoka i prezimljava, ali ima kraći vegetacijski vijek.
Uzgoj jarebike
Uzgoj jarebike nije težak i zato je dobra biljka za urbanu hortikulturu. Ipak, postoji nekoliko savjeta koji će pomoći da ima bogatu krošnju i urod.
Slaganje kultura
Jarebika je drvo koje raste pokraj šuma te s obzirom na to da raste visoko, ne smetaju joj druge vrste. Dobro uspijeva pokraj sličnih stabala, kao i pored breza, jasena i bukve. Također, može opstati i kraj zimzelenog drveća koje kiseli tlo. Ne može preživjeti jedino u močvarnom području.
Zalijevanje
Kod jarebike je prepoznata otpornost na sušna razdoblja te neće biti problem ako neko vrijeme nema dotok svježe vode. Posebno se mora zalijevati prilikom uzgoja iz sjemena i dok je mlada presadnica. Tada se zalijeva po potrebi, kada se zemlja osuši, i to kišnicom. Posebno je važno da ne bude posađena na močvarnom zemljištu jer zbog prevelike količine vode dolazi do truljenja korijena. Kasnije, kada razvije svoj dubok i razgranat korijenski sustav, može doprijeti do podzemnih izvora vode.
Gnojidba
Zemlju u koju će se posaditi jarebika potrebno je prihraniti stajskim gnojem kako bi se obogatila i kako bi čim prije razvila korijen. Kasnije gnojenje je opcionalno i ovisi o razlogu uzgoja. Ako se uzgaja samo kao ukrasna biljka, nije potrebno dodavati dodatna hranjiva. Ako želimo dobiti bolji urod, možemo prihraniti mineralnim gnojivima na bazi dušika. Tada se povećava i cvat i plodovi su bolji, veći i ukusniji.
Razmnožavanje
Sjeme jarebike je malo i nalazi se u plodu nakon dozrijevanja. Sjeme najčešće prenose ptice jer ih posebno privlači njezin plod. Mogu ga pojesti i druge životinje te ga prenijeti izmetom. Također, sjeme se može osušiti i pohraniti te posijati kada želimo. Osim sjemenom, razmnožava se i reznicama koje je potrebno ostaviti u vodi da puste korijen te presaditi na željeno mjesto. Najčešće se uzimaju mlade grane te se zasade u rano proljeće.
Održavanje i njega
Održavanje jarebike većinom je iz hortikulturalnih razloga. To je ukrasno drvo i spremna je na oblikovanje. Ipak, nije jako zahtjevna za održavanje za one koji ne misle puno vremena posvećivati tome.
Održavanje nasada
Posebno održavanje jarebika zahtijeva jedino dok je mlada sadnica. Tada ju je potrebno staviti na osunčano mjesto bez prevelike smetnje drugog drveća. Iako, nekada može rasti i u sjeni. Također, važno je trijebiti korov koji može naštetiti mladom stablu. Kada izraste u stablo, nema većih potreba za održavanjem.
Rezidba i oblikovanje
Orezivanje je oblikovno ili se miču odumrle grane. Ukoliko je oblikovno, režu se donje debele grane kako bi se omogućilo mladima da narastu. Također, mogu se orezivati grane tako da se dobije oblik koji želimo. Većinom rastu usko i uspravno te se sukladno tome može vršiti oblikovanje. Rezidbom suhih grana uklanja se višak koji bi smetao za rast i razvoj te se čisti krošnja od nepotrebnih grana.
Berba jarebike
Jarebika postaje plodonosna tek nakon 15 godina i njezin je plod crvenkast ili crvenožut i okruglast te je velik do 1 cm. Iz tog se razloga jarebiku ne uzgaja često, nego se plodovi beru na samoniklim drvećima. Plodovi dozrijevaju od kolovoza do rujna i potrebno ih je brati kada imaju najjaču boju. Jarebika se bere ručno ili otresivačima. Imaju trpak okus. Berba se može odgoditi skroz do prvih mrazeva u jesen kako bi plod uspio sakupiti dovoljno šećera. Pri branju plodova, najbolje je odrezati cijele štitove.
Skladištenje
Plod se najčešće ne konzumira sirov zbog trpkog okusa, iako postoje vrste koje daju slatke plodove. Nakon berbe se ispire i može se držati na tamnom i hladnom mjestu nekoliko tjedana. Najčešće se prerađivanjem pretvara u prehrambene proizvode koji se mogu drže konzumirati.
Bolesti
Iako je veoma otporna kao drvo, jarebici ipak mogu naštetiti neke bolesti. Ovo su neke od najpoznatijih.
Rđa
Bolest koja se često prenosi s borovice na jarebiku. S obzirom na to da su te dvije vrste jedna blizu druge, često se dogodi zaraza. Kraljem ljeta dolazi do stvaranja narančastih ecidija na lišću te se ono suši prije vremena. Bolest je moguće spriječiti prskanjem herbicida, posebno u vlažno doba. Zbog te bolesti biljka može prijevremeno gubiti lišće i plodove.
Mozaik virus
Pojavljuje se na mnogo drveća, ali je nađen i na jarebiki. Radi se o kružnim mrljama koje uzrokuju virusi i koje mogu biti pogubne za dijelove ili cijelo stablo. Posebno je štetan kod dozrijevanja plodova jer se može preseliti na njih i osušiti h. Također se sprječava špricanjem herbicida.
Eutypella sorbi
Vrsta gljivice koja uzrokuje truljenje i odumiranje cijelog stable. Gljivica se aktivira u toplo i vlažno vrijeme te se uvlači pod koru. Kada se naiđe na zaraženo stablo, potrebno ga je uništiti da se zaraza ne prenosi. Također, važno je špricati fungicidom.
Štetnici
Također, ima i nekih štetnika koji mogu oštetiti biljku.
Jelen
Velika opasnost za jarebiku u vrijeme pupanja i rasta mladih grančica. On se hrani mladim lišćem i grančicama te može pojesti dovoljno da našteti rastu biljke. Biljka tako nema dovoljno vegetativnih dijelova te se može usporiti dozrijevanje plodova i cvjetanje. Protiv jelena se u divljini teško boriti, ali u privatnim vrtovima moguće je ograditi biljku. Pogotovo veliku štetu mogu raditi sobovi u hladnijim područjima jer je često pronalaze kao jedinu hranu u hladnom predjelu.
Potkornjaci
Kukci koji, kako im ime kaže, žive ispod kore drveta. Ruju koru i tamo rade nastambe te ostavljaju ličinke koje se hrane sokovima. Ako je biljka mlada, mogu je oštetiti te može doći do sušenja. Također, kora se suši i otpada te pri nižim temperaturama može doći do smrzavanja.
Upotreba jarebike
Jarebika u medicini
Jarebika se u narodnoj medicini koristi na nekoliko načina. Mogu se koristiti suhi plodovi koji se namaču u vodi i koriste kod zatvora, za izbacivanje vode i za probleme s crijevima. Od svježe ubranog cvijeća može se raditi čaj koji pomaže kod bronhitisa.
Plodovi su jako bogati vitaminom C, ali ne mogu se konzumirati svježi već se ostaviti preko noći u vodi ili 10 sati u octu kako bi omekšali i izbacili otrovne dijelove. Žele koji se dobije od plodova koristi se kao sredstvo protiv promuklosti.
Svježi sok od plodova koristi se kod problema s mokrenjem i bubrežnog kamenca. Djeluje i protiv dijabetesa i reume te snižava kolesterol u krvi.
Jarebika u kulinarstvu
Plodovi jarebike nisu popularni, ali njezin je značaj ipak podcijenjen. Kako je bogata vitaminom C, u prerađenim proizvodima je odlična kao izvor vitamina.
Medonosna je biljka i pčele vole posjećivati cvjetove. Na 1 hektar zemljišta može se dobiti i do 40 kg meda. Med ima intenzivan miris i okus te je jarko žute boje.
Plodovi se prerađuju kako bi se istaknuo šećer. Od njih se može raditi marmelada, žele, kompot, sok, sirup i liker. U zapadnim se zemljama miješa s drugim voćem u marmeladu zbog boljeg okusa.
U nekim slavenskim zemljama se od nje radi rakija ili liker. Od plodova se može fermentacijom dobiti i ocat.
Ipak, važno je paziti da se izdvoji sjeme jer sadrži cijan koji u većim količinama može djelovati kao otrov, a u manjima pomaže probavu i dišni sustav.
Povijest
Latinsko ime voće u prijevodu znači hvatam ptice jer su se njezini plodovi koristili kao mamci za hvatanje ptica pjevica.
Stari narodi su njezinim lišćem hranili bolesne koze i koristili su grane kao rašlje za pronalazak vode. U srednjem vijeku se spominje njezin uzgoj, a čak je i Karlo Veliki hvalio plodove i nudio ih vojnicima.
U Hrvatskoj se prvi put spominje kao drvo u parku Maksimiru, ali se danas ne koristi. Raste na području Gorskog kotara, ali se zbog trpkih plodova ne koristi.
Neke zemlje je ipak uzgajaju kao voćku, npr. Njemačka, Češka i Rusija.
Zanimljivosti
Jarebika je jako otporna na onečišćenje zraka te se zato sadi u gradskim parkovima i drvoredima uz cestu. Osim toga, pionir je vegetacije te će među prvima izrasti na mjestu koje je ekološki ogoljeno.
Osim plodova i cvjetova, jarebika ima i gospodarsku korist. Koristi je se za rezbarenje zbog mekog drva. Također, koristi je se za cijepljenje dunje i kruške.
Od njezinih se grana mogu raditi košare, posebno one vrste koje imaju spuštene grane. Također, ima visoku kalorijsku vrijednost i dobra je za ogrjev, ali jako dimi te se ne koristi često. Također, koristila se i za štavljenje kože.
Foto: HOerwin56 / Pixabay
Odgovori