Nešpula (lat. Eryobotria japonica) ili japanska mušmula je suptropsko cvjetajuće drvo iz porodice ružovki (Rosaceae). Zimzeleno je stablo podrijetlom iz istočne Kine, s vremenom se proširilo na područje Europe, Mediterana, a sada je zastupljeno širom svijeta uključujući zemlje poput Novog Zelanda, Meksika, Australije, Izraela i Libanona. Izuzetno je zdrava biljka bogata vitaminom C i antioksidansima. U Hrvatskoj je poznata i pod nazivima nešpola, nespula, mešpula i slično.
Drvo je atraktivnog rasta i čine ga zimzeleni listovi i plodovi žute boje koji obično rast u skupini ili pojedinačno. Može narasti do 10 m s krošnjom promjera 4,5 - 6 m. Osjetljiva je na hladno vrijeme i teško podnosi niže temperature, posebice mraz.
Plodovi nešpule su okrugli i žute boje veličine otprilike 5 cm i unutar sebe imaju najčešće po dvije velike sjemenke. Kora ploda je dlakava, a okus je blago kiselkast. Sadi se na sunčanom mjestu, iako podnosi i djelomičnu sjenu. Zbog svog velikog rasta sadi se dosta udaljen od drugih biljaka kao i od građevina zbog korijenskog sustava koji je jako plitak i ima tendenciju velikog širenja. Najbolje podnosi suptropsku i blago umjerenu klimu, treba dobru drenažu i može rasti na tlima umjerene plodnosti. Biljka cvjeta u jesen, plodove daje tek u proljeće, a hladnoća i led često mogu uništiti tek procvjetalu nešpulu i tako smanjiti prinos.
Raste na visini 900 - 1.000 m. n. v., a dobro ukorijenjena podnosi niže temperature i do -11°C, ovisno o području, pa će tako u nekim područjima poput Japana temperatura od 7°C ubiti cvijet. Ekstremne ljetne vrućine mogu uništiti biljku što rezultira pojavom žutih i izgorenih listova. Listovi se ne koriste kao organski kompost jer imaju jako spor proces sušenja. Za vrijeme cvatnje, biljku je potrebno češće zalijevati, a prihranjivanje se preporučuje tri puta godišnje tako što se pospe po tlu nakon čega se zalije.
Srodnici
Vrste nešpule
Često se uzgaja kao ukrasna biljka zbog svojih mirisnih cvjetova, a atraktivnom krošnjom vrtovima daje egzotični izgled. Do danas je poznato oko 800 vrsta nešpule posebice na prostoru Azije od kojih su najpoznatije brončana nešpula, Nepalska nešpula, vučja nešpula, zlatni grumen, Advance i Champagne
Brončana nešpula
Brončana nešpula (lat. Eriobotrya deflexa) je zimzeleno stablo okrugle krošnje, podrijetlom s prostora Vijetnama i Tajvana. Može narasti oko 5 m s listovima dužine 30 cm, a u prosjeku godišnje naraste oko 90 cm. Za razliku od novih listova koji poprimaju brončanu boju i duži period se zadržavaju takvi, zreli listovi su tamno zelene boje. Najbolje raste na punom suncu ili djelomičnoj sjeni gdje je tlo glinasto, ilovasto ili pjeskovito, a pH od kisele do neutralne. Najčešće se može naći u mediteranskim vrtovima, a potreba za održavanjem je prilično jednostavna. Cvjetovi se formiraju u periodu od lipnja do kolovoza iz kojih nastaju mali nejestivi plodovi, najčešće tijekom rujna i listopada.
Nepalska nešpula
Nepalska nešpula (lat. Eriobotrya elliptica) je također zimzeleno stablo podrijetlom s prostora Nepala gdje ju je otkrio Antony David Schilling 1966. godine, a uzgaja se i u dijelovima Indije. Može narasti 5 - 10 m s duguljastim listovima koji su prekriveni sitnim dlačicama. Plodovi su loptasti i sitni s promjerom 8 - 12 mm, a cvjetovi koji se nalaze na krajevima grana nemaju peteljku nego čine jedan veći grozd. Ubraja se u relativno manje vrste iako može narasti do 10 m, a u Britaniji se ne može uzgajati kao vanjska biljka zbog osjetljivosti na led i smrzavanje.
Vučja nešpula
Vučja nešpula je novootkrivena vrsta koja je izuzetno otporna na hladnoću, sušu, vjetar i bolesti. Preferira sunčana mjesta ili djelomičnu sjenu, a plodovi su žuti, sočni, veliki i u obliku kruške. Suptropska je biljka koja može narasti do 9 m i pokazala se savršenom biljkom za uzgoju u vrtu, a tlo na kojem raste je ilovasto ili pjeskovito s mješavinom organskog humusa poput borove kore. Prihranjuje se sporootpuštajućim gnojivima koje služi za opskrbu mineralnim hranjivim tvarima.
Zlatni grumen
Zlatni grumen je hibridna vrsta koja daje plodove od svibnja do lipnja, a može narasti 4 - 6 m. Listovi su veliki i prekriveni sitnim dlačicama kao i ostale vrste s dužinom 7 - 15 cm. Preferira sunčano mjesto, a južna strana izloženosti je najidealnija. Vrsta je koja je jednako dobro tolerantna i na sušu i na hladnoću bilo da raste u posudi ili u zemlji, a tlo između dva zalijevanja treba biti suho. Stablo posađeno u posudu najbolje podnosi temperature iznad 25°C. Ako se sadi direktno u zemlju, tlo mora biti glinasto ili pjeskovito s pH vrijednošću 4,5 - 8. Stablo je moguće orezati nakon perioda cvatnje, a prihranjivanje biljke se savjetuje tijekom aktivnog rasta koristeći umjerenu količinu gnojiva točnije nisko uravnoteženo gnojivo 15 - 15 - 15. Ima vrlo malo štetnika od kojih se najviše ističe lisna uš.
Advance
Advance je patuljasta vrsta nešpule koja ne prelazi 2 m visine, a otkrivena oko 1800. godine. Plodovi dolaze u obliku grozda, slatkasti su i kruškolikog oblika s bijelom unutrašnjosti, a unutar ploda se nalaze 4 - 5 sjemenki. Krošnja je uravnotežena i savršena je biljka za kućni vrt. Zbog svoje slabe otpornosti na hladnoću savjetuje se sadnja u posudama kako bi se lakše mogli zaštititi premještanjem na zaštićeno mjesto kao što je terasa. Ako se stablo sadi u vrtu potrebno je održavati međusobni razmak 90 - 150 cm, a sadi se na mjestu gdje ima puno sunca i gdje je tlo dobro drenirano. Orezivanje je po potrebi tek kako bi se očuvao njen oblik.
Champagne
Champagne je vrsta s bijelim plodovima ovalnog oblika koji također dolaze u grozdovima, a okusom su slatkasti i podsjećaju na šampanjac. Unutar ploda nalaze se 3 - 5 sjemenki, imaju visok sadržaj šećera, vitamina A, kalija i vlakana. Zimzelena je vrsta koja može narasti do 9 m, a listovi su debeli i do 30 cm dugi. Vrlo je pogodna za sadnju u posudu ili direktno u vrt gdje će imati malo vlage i dosta sunca. Orezuje se nakon perioda cvatnje, od ožujka do lipnja. Jako je prilagodljiva biljka koja voli orezivanje radi cirkulacije zraka i stvaranja većih plodova.
Uzgoj nešpule
Nešpula je zimzeleno stablo koje daje izrazito ukusne plodove slatkastog okusa. Listovi su duguljasti, zeleni i u svake vrste su prekriveni sitnim dlačicama kao i kora ploda. Preferira suptropsku i umjerenu klimu gdje su temperature 7 - 29°C najidealnije. Tlo u koje se sadi treba biti dobro drenirano bez zadržavanja viška vode, a pH vrijednost može biti kisela do neutralna, najidealnije 5,5 - 6,5.
Sadi se najmanje na dubini od 45 cm, a prihranjuje se gnojivom sa sporim otpuštanjem. Stablo je za presađivanje jako jednostavno, potrebno je prethodno iskopati rupu dovoljno duboku da može stati cijeli korijenski sustav nakon čega se malčira kako bi se spriječila pojava korova oko dna biljke. Nakon sadnje zalijevanje mora biti 3 - 4 puta tjedno i to prva dva tjedna poslije čega se potreba za zalijevanjem postupno smanjuje.
Tlo
Najvažnije prilikom sadnje nešpule je osigurati dobro drenirano tlo čija pH vrijednost treba biti između 5,5 - 6,5. Iako podnosi gotovo sve vrste tla najbolje ju je saditi u plodnom i rastresitom tlu, a sadnja u poplavljenim tlima se izbjegava. Ako se nešpula sadi u glinenom tlu potrebno je koristiti istrunuli kompost kako bi se poboljšala drenaža i smanjilo zadržavanje vode. Tlo je potrebno malčirati, posebice u proljeće i ljeto otprilike 10 - 15 cm. Prihranjuje se gnojivima koja mogu biti kemijska ili organska pritom pazeći da bilo koja vrsta gnojiva sadrži željezo, mangan, magnezij, cink i bakar. Ako se sadi u lakom tlu, zalijevanje je dva puta tjedno, dok je kod glinenog tla to jednom tjedno.
Klima
Nešpula je biljka koja najbolje uspijeva u suptropskoj klimi gdje je godišnja količina padalina preko 700 mm, a uspijeva na 900 - 1.000 m. n. v. Primjerice, u Kini raste na 914 - 2.100 m. n. v dok u Indiji ne raste preko 1.500 m. n. v. Najniža nadmorska visina na kojoj raste je u Gvatemali 900 - 1.200 m. n. v. Na toj visini biljka može rasti, ali neće davati plodove.
Najuspješnije raste tamo gdje je prosječna godišnja temperatura 8 - 9°C. Iako je najidealnija temperatura za rast biljke između 7 - 29°C, zbog svoje otpornosti može izdržati temperature do -12°C, a temperature veće od 35°C mogu oštetiti biljku spaljivanjem listova. Kao i kod nadmorskih visina temperatura uništavanja biljke ovisi o području pa tako na području Japana temperatura od 7°C može uništiti cvijet dok temperatura od -4°C ubija sjeme.
Vrijeme sadnje
Kišna sezona i proljeće je idealno vrijeme za sadnju nešpule. Sadi se u bogato i dobro drenirano tlo u prethodno iskopanu rupu na udaljenosti od sljedećeg stabla 7 - 9 m, a zahtijeva obilno prihranjivanje i zalijevanje. Stablo cvjeta u jesen, a prve plodove će dati u proljeće. Međusobna udaljenost biljaka ovisi o vrsti terena na kojem se sade pa se tako sadnice na ravnom terenu sade na udaljenosti 7 x 7 m, dok je na padinama ta udaljenost 4 x 2 m.
Ima jako plitak korijenski sustav zbog čega treba biti oprezan prilikom sadnje i presađivanja da ne bi došlo do oštećenja. Iako je relativno otporna biljka ne podnosi temperature niže od -12°C, a prvi višim temperaturama od ove može doći do smrzavanja cvijeta. Stablo nešpule je potrebno malčirati kako bi se spriječilo pretjerano upijanje vode što dovodi do truljenja korijenskog sustava koje rezultira propadanjem biljke.
Slaganje kultura
Zbog velike površine koju mogu stablo i krošnja zauzeti sadi se na određenoj međusobnoj udaljenosti 3 - 4 m od ostalih sadnica ili drugih biljaka koje mogu doseći veće visine.
Postoji širok spektar biljaka koje se mogu kombinirati s nešpulom bilo da se radi o stablima ili ukrasnim travama. Stabla koja se mogu saditi uz nešpulu na određenoj udaljenosti su palma, japanska banana, visoka žumara, jabuka, kruška i dunja. Niske grmolike biljke koje je moguće saditi u blizini ili ispod stabla nešpule su lavanda, gavez, potočarka, vlasac, dalija, ehinacea, kordilina i bugenvilija.
Ne preporučuje se sadnja s vrstama poput cedra i oraha.
Faza mirovanja
Za nešpulu se može reći da je biljka koja nema fazu mirovanja jer tijekom cijele godine prolazi neki proces. U jesen pa do proljeća traje period cvjetanja da bi se prvi plodovi pojavili u proljeće i bili spremni tek za berbu 90 dana nakon potpunog otvaranja cvjetova. Jako je važno tretiranje nešpule za vrijeme cvjetanja jer opadanjem cvjetova smanjuje se prinos plodova. Tlo oko biljke je potrebno dodatno zaštititi malčiranjem, a biljku prvenstveno posaditi na mjesto gdje će biti pošteđena direktnog udara vjetra.
Sadnja nešpule
Nešpula se sadi na punom suncu, iako će tolerirati djelomičnu sjenu i to na predviđeno mjesto u vrtu koje je najčešće uz zid ili ogradu kako bi bila zaštićena od direktnih udara vjetra i drugih vremenskih neprilika. Ako se sadi s drugim stablima mora postojati određena međusobna udaljenost od minimalno 3 m, a moguća je i sadnja s grmolikim pratećim biljkama neposredno ispod stabla. Jako je zahvalna vrsta jer podnosi gotovo sve tipove tla jedino je važno da je pH vrijednost između 5,5 - 6,5. U početku je zalijevanje obilnije i češće dok se s vremenom potreba za zalijevanjem smanjuje. Bez obzira na starost biljka zahtijeva uredno i redovno prihranjivanje najmanje tri puta godišnje i to u periodu veljače, svibnja i srpnja, svaka 2 - 3 mjeseca ovisno o sastavu tla i njegovoj potrebi za gnojivom.
Sadnja sjemena
Svaki plod nešpule ima minimalno tri sjemenke koje se mogu razmnožavati. Iako se prakticira razmnožavanje reznicama ili cijepljenjem moguć je i ovaj način koji često ne urodi plodom. Nedugo nakon branja sjeme se opere i posadi kako ne bi došlo do sušenja. Sadi se u posudu s kvalitetnim tlom na dubinu od oko 1,5 cm. Nakon sadnje sjeme se prekriva slojem zemlje od 2,5 cm i zalijeva se, a zatim stavlja na mjesto gdje će sobna temperatura biti oko 21°C. U istu je posudu moguće staviti više sjemenki, a klijanje će dodatno potaknuti izloženost suncu. Sadnice je moguće presaditi kada dostignu visinu od 15 cm.
Sadnja sadnice
Prije sadnje potrebno je pripremiti zemlju gdje će se saditi nešpula prihranjivanjem i stavljanjem drenažnog sloja i organske zemlje za posude. Po mogućnosti se sadi na mjestu gdje će joj biti osigurana cjelodnevna sunčeva svjetlost ili djelomična sjena, a najbolje uspijeva na rastresitom tlu čija je pH vrijednost u granicama između 5,5 - 6,5. Sadi se u prethodno iskopanu rupu, a za nesmetan rast mora joj se osigurati udaljenost od drugih biljaka oko 9 m. Sadnica koja se sadi mora biti velika najmanje 15 cm, a prilikom presađivanja mora se pripaziti na korijenje koje je dosta plitko i sklono pucanju. Nakon sadnje nešpula zahtijeva temeljito zalijevanje dobru cirkulaciju zraka kako bi se spriječila bolest propadanja korijena.
Uzgoj u vrtu
Nešpula se sadi u proljeće ili rano ljeto prije velikih vrućina i sušnih perioda. U područjima gdje su zime blage moguća je sadnja i u jesen. Mjesto sadnje mora imati osiguranu cjelodnevnu sunčevu svjetlost kao i zaštitu od direktnog udara vjetra. Prethodno iskopana rupa u koju se sadi sadnica mora biti dvostruko šira od korijena i ispunjena prirodnim kompostom ili gnojivom. Iako je korijenje dosta plitko potrebno ga je raširiti u svim smjerovima nakon čega se rupa ispunjava mješavinom domaće zemlje i organskog komposta. Nakon sadnje biljka se zalijeva i prihranjuje tekućim gnojivom s visokim sadržajem fosfora.
Uzgoj u stakleniku
Nešpulu je moguće uzgajati u stakleniku, ali je u tom slučaju jako važno voditi brigu o visini jer za vrlo kratko vrijeme može narasti i postati prevelika za unutrašnju biljku. Potrebno ju je redovno orezivati kako bi duže vremena mogla biti unutar staklenika ili prostorije. Za unutarnji uzgoj obično se koriste patuljaste vrste, osim ako nije riječ o masovnoj proizvodnji biljke. Biljka se drži na sunčanoj stijenki ili strani blago grijanog staklenika. Za vrijeme zime zalijevanje je smanjeno dok se ono postupno pojačava dolaskom proljeća. Tijekom vrućeg perioda zahtijeva svakodnevno zalijevanje dok se može presađivati svake godine.
Uzgoj u posudama
Stablo nešpule je moguće uzgajati u posudama, a savjetuje se koristiti posudu dubine najmanje 60 cm. Posuda mora imati rupe za drenažu kako se višak vode ne bi skupljao. Tlo oko biljke je potrebno malčirati koristeći organski kompost poput komadića kore kako bi se spriječilo brzo sušenje. Zalijevanje je redovito kako bi plodovi bili što sočniji, a prihranjivanje je tri puta godišnje. Savjetuje se sadnja patuljastih vrsta poput Advance, Zlatnog grumena i Early Reda koji se mogu presađivati svake godine kako bi se spriječilo ispreplitanje korijena, a u tom slučaju moguće ih je i odrezati.
Održavanje nasada
Biljka se sadi na određenoj međusobnoj udaljenosti 3 - 4 m, točnije dubina za jednu sadnicu treba biti oko 60 cm da bi se korijen mogao nesmetano raširiti u svim smjerovima. Sadnici nešpule je potrebno osigurati cjelodnevnu sunčevu svjetlost ili polusjenu. Iako se plodovi mogu brati ručno najbolje je koristiti škare radi drvene peteljke ili grozdova ploda koji se nerijetko pojavljuju.
Sadnica posađena u posudu može se presaditi u vrt kada postigne minimalnu veličinu od 15 cm. Kad je tek posađena mora se redovnije zalijevati, a vremenom se potreba za zalijevanjem smanjuje na jednom tjedno osim u slučajevima ekstremnih vrućina gdje je opet zalijevanje češće nego što je uobičajeno.
Održavanje i njega
Nešpulu je jednostavno održavati jer zahtijeva povremeno orezivanje u smislu uklanjanja suhih grana kao i onih koji su izrasli previsoko. Biljka najbolje uspijeva na rastresitom tlu, a spektar biljaka za kombiniranje je širok. Zalijevanje neposredno nakon sadnje se svodi na 3 - 4 puta tjedno dok se vremenom potreba za zalijevanjem smanjuje na jednom tjedno.
Nešpulu je potrebno malčirati organskim kompostom poput kore drveta kako bi se zadržala određena količina voda, a samim tim i spriječilo pretjerano upijanje vode koju biljka ne može primiti pa tako dolazi do propadanja korijena i cijele biljke. Sadi se na mjestu gdje će joj biti osigurano direktno sunce ili djelomična sjena poput prostora uz ogradu ili zid na minimalnoj udaljenosti 7 - 10 m od građevina i dalekovoda.
Zalijevanje
Stablo nešpule u principu ne treba pretjerano zalijevanje. Ono je posebice važno u periodu nakon sadnje kada se savjetuje ispočetka zalijevati 3 - 4 puta tjedno, a kasnije se zalijevanje postupno smanjuje. Zalijevanjem se omogućuje tlu da primi određenu količinu vode bez zadržavanja jer se preferira sadnja u dobro drenirano tlo.
Nešpula se generalno oslanja na vremenske prilike jer je vrsta koja raste u suptropskoj klimi. Godišnja količina padalina između 50 - 114 cm sasvim je dovoljna za uspješan rast. Kada nešpula počne cvjetati i kada se počnu formirati plodovi zahtijevat će češće zalijevanje od redovnog, a u tom slučaju se savjetuje provesti sustav kap po kap. Nakon perioda cvatnje i berbe plodova, zalijevanje više nije potrebno. Tijekom ljeta i visokih temperatura savjetuje se zalijevanje u jutarnjim i večernjim satima posebice ako je dnevna temperatura iznad 35°C.
Gnojidba
Da bi stablo nešpule raslo i napredovalo potrebno ga je redovno prihranjivati posebice u početku. Savjetuje se prihranjivati stablo najmanje tri puta godišnje korištenjem gnojiva sa sporim otpuštanjem 6 - 6 - 6 svaka dva mjeseca u periodu prije cvjetanja ili u ljeto. Za organske vrtove koristi se 2 - 3 kg odležanog stajnjaka pomiješanog sa žlicom kamenom fosfata i s dvije žlice zelenog pijeska otprilike 30 cm oko debla i 30 - 60 cm izvan krošnje stabla. Kao zamjena za ovu vrstu gnojiva može se koristiti standardno gnojivo za travnjak. Nakon prihranjivanja savjetuje se zalijevanje biljke kako bi hranjive tvari što prije došle do biljke.
Razmnožavanje
Nešpula se razmnožava sjemenom ili cijepljenjem, a u slučaju razmnožavanja sjemenom ono mora biti svježe i potrebno mu je puno više vremena da se navikne na uvjete u kojima je posijano kao i za rast. Sjeme se može održati vlažnim stavljanjem u papirnati ručnik. Nešpula posađena sjetvom sjemena može procvjetati tek za 6 - 10 godina, a neke sadnice ne procvjetaju nikad.
Razmnožavanje reznicama se odvija tako što se odreže 15 cm s vrha stabljike i uklone listovi, a zatim je umoči u hormon za ukorjenjivanje i posadi u unaprijed pripremljenu posudu. Posuda s reznicom se stavlja na polusjenovito mjesto i redovno se zalijeva. Kada se stablo formira i postigne dovoljnu debljinu može se posaditi izravno u zemlju.
Presađivanje
Prije presađivanja nešpule potrebno je odrediti mjesto na kojem će se saditi, na mjesto gdje će biti dovoljno izložena suncu. Rupa mora biti duboka oko 60 cm s promjerom 1 m bez obzira koliko je velika sadnica koja se presađuje. Idealno mjesto za sadnju stabla je uz zid ili ogradu kako bi se zaštitilo od vremenskih prilika. PH vrijednost tla nije važna, a jedini zahtjev je da je tlo dobro drenirano. Prije presađivanja potrebno je rastresti zemlju iz korijena nakon čega se sadnica stavlja u rupu i ispunjava svježom zemljom. Ako se sadi više sadnica u nizu međusobni razmak bi trebao biti 3 - 4 m. Uslijed veće zbijenosti sadnice mogu oboljeti posebice u područjima visoke vlažnosti jer im je onemogućeno cirkuliranje zraka.
Pomlađivanje
Pomlađivanje biljke se odvija kada je biljka stara i kada se smanji prinos plodova. Tako joj se produžuje životni vijek, a koristi se metoda formiranja novog kostura zadržavajući osnovu. Uklanjaju se stare i suhe grane kao i one koje su oboljele od raznih gljivičnih i bakterijskih infekcija kao i od napada štetnika. Nakon uklanjanja tih grana i ostavljanja zdravih nanosi se pasta kako bi se spriječilo dodatno širenje bolesti na trenutno najranjivije mjesto biljke.
Druga prirodna metoda je nanošenje cimeta u prahu na mjesto rezidbe. Za pomlađivanje kao i za običnu rezidbu koriste se škare ili visinska kosilica za visoke grane. Za vrijeme procesa pomlađivanja koriste se zaštitne rukavice, naočale i čizme.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje nešpule se može odnositi na prorjeđivanje grana i prorjeđivanje plodova. Prorjeđuju se one grane koje su bolesne, koje se međusobno isprepliću ili one iz središta biljke kojima je smanjena mogućnost napredovanja zbog nedostatka sunčeve svjetlosti, a ujedno i crpe hranu iz korijena za već formirano stablo. Tako se biljka osigurava od napada štetnika i bolesti. Prorjeđivanje plodova odnosi se na uklanjanje nezrelih plodova i to kada postignu veličinu od oko 1,5 cm kako bi ostali plodovi koji ostanu mogli biti veći.
Priprema za sljedeću sezonu
Uklanjanjem osušenih i bolesnih grana osigurat će se da biljka u sljedećoj sezoni cvjetanja ima bujnije cvjetne stabljike s većom količinom plodova. Potrebno je poštovati određene uvjete poput tla, temperature i dnevne količine svjetlosti kako bi biljka uspješno rasla i sljedeću sezonu. U zimskom periodu tlo je potrebno zaštititi nekim organskim kompostom kao što je kora drveta kako bi se spriječilo dopiranje nepotrebne količine vode koje dovodi do propadanja korijena i biljke jer je vrsta kojoj odgovara suptropska klima. Sadnica nešpule posađena u posudu unosi se ispod zaklonjenog prostora poput terase gdje joj se osigurava odgovarajuća zaštita od direktnog udara vjetra, a u proljeće ju je moguće staviti na predviđeno mjesto gdje će joj se osigurati određena izloženost suncu kao i drugi uvjeti potrebni za rast.
Bolesti
Nešpula je prilično "žilava" biljka i otporna je na većinu bolesti. Vrhovi listova nerijetko stradaju od opeklina kada temperatura pređe 35°C. Uslijed toga listovi postaju smeđi i hrskavi, a na kraju će otpasti i biti zamijenjeni novima kada temperatura bude malo niža. Bolesti od kojih strada nešpula su kruškina plamenjača, pjegavost lišća i trulež krošnje.
Kruškina plamenjača
Kruškina plamenjača (lat. Bacillus amylovorus) ili vatrena plamenjača je bakterijska bolest koja može ubiti biljku, a posebno je zastupljena u Kaliforniji. Uslijed oboljenja od ove bolesti lišće i grane pocrne odnosno izgledaju opečeno. Također bolest može zahvatiti plod koji isto pocrni i smežura se i takav ostaje na stablu tijekom cijele sezone. Zaražene dijelove stabla je potrebno ukloniti i spaliti, a kada drvo ponovno procvjeta koristi se bakreni sprej.
Pjegavost lišća
Pjegavost lišća se javlja za vrijeme visoke vlažnosti i uzrokuje je gljivica Schlerotium rolfsii koja boravi u tlu. Također ovu bolest uzrokuje nedovoljna cirkulacija zraka kroz krošnju drveta. Orezivanjem i uklanjanjem grana može se spriječiti pojava ove gljivične bolesti. Na lišću se pojavljuju mrlje koje su u početku male, a kasnije se povećavaju što uzrokuje propadanje listova. Kod zalijevanja je bitno da se zalijeva dno biljke oko stabla izbjegavajući prskanje listova što samo dodatno može ubrzati proces propadanja. Za liječenje se mogu koristiti brojni fungicidi.
Trulež krošnje
Trulež krošnje uzrokuje patogen Phytophthora, a očituje se uvenućem i propadanjem stabla tijekom toplijeg vremena. Boja lista se mijenja iz zelene u žutu, a, iako pogađa mlada stabla koja nemaju razvijen korijenski sustav, i krošnju može zahvatiti nešpulu bilo koje starosne dobi. Kora zaražene biljke će biti narančasta ili smeđa, a razvoju bolesti odgovara velika vlažnost od 90% i temperatura 10 - 20°C. Bolest može napadati tlo godinama gdje može uspješno odolijevati suši i smrzavanju, a otporna je na kemikalije.
Štetnici
Dva štetnika koja su najraširenija i najviše se ističu su ljuskari i vinske mušice. Oštećuju plodove pa ih je potrebno prekriti nekom tkaninom ili papirnatim vrećicama.
Ljuskari
Ljuskari (lat. Pinnaspis aspidistrae), a osobito crna ljuskarica je insekt koji se hrani sokom biljaka izlučujući tzv. mednu rosu koja uzrokuje čađavost. Najčešće napada donju stranu lišća i ometa fotosintezu koja uzrokuje žute listove, a za posljedicu ima opadanje listova. Najsigurniji način borbe protiv ovog štetnika je korištenje hortikulturnog ulja pomiješanog s vodom. Ulje se poprska po biljci, a ljuskar nedugo nakon toga umire zbog nemogućnosti disanja. Insekticidi poput imidakloprida i dinotefurana se izlijevaju u podnožje biljke.
Vinska mušica
Vinska mušica (lat. Anastrepha striata) je štetnik koji potječe s tropskog područja i napada vegetativne dijelove biljke. Uzrokuje raspadanje tkiva i truljenje ploda koji postaje iskrivljen i izgledaju kao da su natopljeni vodom. Skupljanjem otpalih plodova može se vršiti prevencija napada i uništavanje štetnika. Za borbu protiv vinske mušice koristi se pokrovni sprej ili sprej za mamac. Sprej za mamac se može koristiti na licu mjesta i ima minimalan utjecaj na prirodne neprijatelje vinske mušice.
Upotreba nešpule
Nešpula je biljka čija je primjena najpoznatija i daleko najraširenija u kulinarstvu. Zbog svog antioksidativnog djelovanja ima primjenu i u kozmetičkoj industriji, a značajno mjesto zauzima i u tradicionalnoj kineskoj medicini. Prije se drvo nešpule koristilo za proizvodnju ravnala i drugih pomoćnih instrumenata za crtanje osobito zbog strukture drveta.
Berba
Nakon sadnje nešpula počinje rađati tek za 3 - 4 godine, odnosno 90 dana nakon formiranja cvjetova. Plodovi koji su zreli imaju slatkast okus za razliku od nezrelih kojima je okus kiselkast. Veliki su i tamnije žute boje, mekani na dodir, a koža im je prekrivena sitnim dlačicama. Zreli plodovi se mogu rukom vrlo lako odvojiti od stabljike. Iako branje može biti ručno preporučuje se korištenje škara.
Skladištenje
Nešpula je biljka čiji plodovi se mogu jesti svježi ili osušeni. Tek ubrani se mogu se zamrznuti ili svježi držati u hladnjaku otprilike 2 tjedna, a neki tvrde da se mogu čuvati i do 60 dana. Otprilike 10 dana je period koliko se nešpula može držati na sobnoj temperaturi, a nakon vađenja iz skladišta rok konzumacije je 3 dana. Hladno skladištenje u vrećicama uzrokuje promjenu boje i okusa voća kao i mogućnost razvoja gljivica.
Kulinarstvo
Voće je moguće jesti svježe, iako konzervirano ima jednako dobar okus, posebice ako se konzumira u kombinaciji s voćem poput banane, naranče i kokosa. Najčešće se koristi za džemove, a moguće ga je koristiti u desertima, za koktele, u kombinaciji s paprikom i drugim začinskim biljem, kao nadjev za pite ili kao umak. Jedan od najzanimljivijih načina korištenja ploda nešpule je konzerviran u kombinaciji s klinčićima, limunom, octom i cimetom.
Kozmetika
Ekstrakt sjemenki nešpule ima veliki učinak na elastičnost kože i koristi se u sprečavanju starenja kože posebice ako sadrži 0,001 - 20% ekstrakta. List nešpule ima protuupalna svojstva i djeluje kao antioksidans.
Medicina
Nešpula se koristila tisućama godina u tradicionalnoj kineskoj medicini za liječenja kašlja. Ima pozitivan učinak na metaboličko zdravlje, a bogata je vitaminom A, flavonoidima, karotenoidima, fenolima i triterpenima. Vjeruje se da biljka djeluje kao sedativ, a osušeni listovi mogu pomoći u zaustavljanju povraćanja i proljeva. Oblog od lista nešpule stavlja se na oteklinu.
Zanimljivosti
Biljka je podrijetlom iz Kine gdje je tisućama godina rasla u divljini, a u Japan je uvezena za vrijeme dinastije Tang. Nakon njenog otkrića proširila se na ostale dijelove svijeta, a prvi put se spominje u srednjovjekovnoj kineskoj književnosti. Prvi zapis o ovoj biljci napravio je poljski isusovac Michael Boym u 16. stoljeću koji je bio misionar u Kini i to u svojoj knjizi Flora sinensis koja je ujedno i prva europska prirodoslovna knjiga. Na zapad ga je proširio botaničar Engelbert Kaempfer u 17. stoljeću.
Naziv biljke Eriobotrya japonica dolazi od grčkih riječi erion (vuna) i botria (grozd), a japonica se odnosi na podrijetlo biljke odnosno Japan. Patuljasta nešpula u Izraelu proizvede 7 t/ha u periodu od 3 godine odnosno 25 t/ha za 7 godina.
Foto: Hans / Pixabay
Odgovori