Pergola označava prolaz prekriven biljkama koje rastu uz postavljenu konstrukciju rešetki. U današnje vrijeme ovaj izraz predstavlja bilo koju konstrukciju koja ima podignute vodoravne grede preko kojih rastu biljke.
Tradicionalna izrada pergola sastojala se od grubo tesanih ili neobrađenih stupova, no danas se puno češće upotrebljava obrađeno i piljeno drvo. To se može primijetiti u slučajevima kada se pergola kombinira s drvenim podom ili gdje zid kuće predstavlja jedan od oslonaca za pergolu. Hrast kao tvrdo drvo često je materijal za pergole, iako sasvim dobro može poslužiti i meko drvo ako je prethodno impregnirano.
Pergole, zidovi, ograde i lukovi, savršeno su mjesto za uzgoj oblikovanih stabala, osobito ako su izložena suncu. Kod sadnji voćaka na pergolama potrebno je provjeriti hoće li biti dovoljno mjesta za širenje kada voćke odrastu jer je, primjerice, jabukama, kruškama, trešnjama, breskvama i šljivama potrebna i dovoljna širina zbog njihova lepezastog rasta. Isto tako, na pergolu je moguće posaditi i široki spektar ruža penjačica, ali i penjačice koje su idealnije jer se lakše uzgajaju i imaju savitljivije grane što olakšava njihovo oblikovanje. Isto tako odličan izbor za sadnju na pergoli je i vinova loza koju je moguće vidjeti vrlo često u našim krajevima.
Kako konstruirati pergolu
Za početak nacrtajte oblik pergole na milimetarskom papiru kako biste mogli točno izračunati potrebnu količinu materijala. Nije loše, bez obzira na izračun, kupiti malo više materijala jer se lako može dogoditi da se za vrijeme postavljanja pergole ipak odlučite na manje nadopune ili izmjene.
Najmanja visina pergole treba biti barem dva i pol metra jer ćete tako omogućiti dovoljno prostora da se preko nje uzgajaju biljke, a da ostane dovoljno mjesta za prolaženje kroz nju. Ako pergola prelazi preko staze, tada stupovi trebaju biti postavljeni tako da ostane dovoljno prostora za uzgoj biljaka s obje strane staze.
Potporni stupovi mogu biti od drveta jer izgledaju prirodno, a njih je potrebno postaviti u rupe koje ćete prethodno ispuniti kamenim kršom i betonom na dubini od najmanje 60 centimetara. Za oslonce možete upotrijebiti i metalne stupove.
Možete nabaviti i specijalne metalne okove kojima ćete ih pričvrstiti u temelj od betona. Piljeni drveni potporni stupovi trebali bi biti debeli u omjeru 100 x 100 milimetara u presjeku, a umjesto drvenih, mogu se koristiti i metalne cijevi za skele koje obvezno treba zabetonirati u temelj jer su znatno veće težine.
Ako je težina koju će stupovi nositi vrlo velika onda bi bilo najbolje napraviti stupove od betonskih blokova ili cigli na njima odgovarajućim temeljima. Za poprečne ili pokrovne grede, dobro je upotrijebiti drvo ili daske presjeka 50 x 150 milimetara. Takve grede je moguće kupiti već oblikovane i urezane tako da se lako mogu nataknuti preko vrhova stupova.
Za ukrasne rogove postavljene između poprečnih greda može se koristiti laganije drvo.
Koji materijal odabrati za izradu pergole
Kako se na pergole obično sade različite povijuše i penjačice, koje svojom težinom mogu prouzročiti njezino rušenje, od presudne je važnosti dobro utemeljiti konstrukciju. Vertikalne nosače pergole moguće je izraditi od metalnih cijevi, profiliranog željeza, armiranog betona ili od drvenih greda.
U slučajevima kada je pergola dio zgrade ili kada se naslanja na samu zgradu, koriste se betonski nosači. Beton pruža veliku otpornost i stabilnost prilikom svih vremenskih utjecaja poput opterećenja od snijega ili vjetra. No, nerijetko zbog svog neuglednog izgleda moraju biti obrađeni kamenom ili žbukom, te su prilično robusni i njihovo uklapanje u oblik objekta nije jednostavno. Metalnu konstrukciju potrebno je dobro zaštiti od atmosferskih utjecaja vodootpornim lakovima za metal koji su dostupni u raznim bojama. Oni trebaju biti čvrsto utemeljeni u betonski temelj, a dolaze u obzir samo kao nosači za ruže penjačice, te nikako kao samostalni element u dvorištu.
Daleko najprirodniji i najljepši nosači za pergolu su oni od drvenih greda. Takvi nosači trebaju biti dobro obrađeni kako ne bi imali neravnina i ostataka materijala od rezanja. Drveni dijelovi trebali bi biti zaštićeni od djelovanja vjetra, kiše i sunca.
Teren ispod pergole trebao bi biti popločen i to najbolje materijalom koji se koristi za uređenje zidova ili opločenje staza. Ploče bi trebale biti postavljene precizno budući da će se po njima hodati te postavljati stol i stolice. U posljednje vrijeme sve se više koriste daske napravljene od umjetnog drveta koje neće istrunuti i neće promijeniti svoj oblik zbog vlage ili suše.
I na već sagrađene terase uz kuću moguće je postaviti pergolu. U tom slučaju one će djelovati kao vanjska soba za boravak u poluotvorenom prostoru, a postoje i pergole po kojima se ne penju biljke. Namjena takvih pergola je da smanje sunčevo osvjetljavanje nekog prostora kroz primjenu krovne konstrukcije od dasaka koje su postavljene okomito.
Najbolje biljke za pergolu
Kod sadnje biljaka u pergole potrebno je paziti na udaljenost, odnosno da se ostavi dovoljno mjesta korijenu i da obvezno sadite biljke s vanjske strane pergole. Kako bi biljke rasle u smjeru u kojem vi to želite napravite im potporu, vežite ih te napravite okomitu mrežu po kojoj će se penjati, a kasnije će moći vodoravno puzati po gornjim gredama pergole.
Idealne biljke za pergolu su one koje će najljepše izgledati u onom dijelu dana ili sezone kada će pergole biti najčešće u funkciji. Ako se pergole ili sjenice najčešće koriste kao mjesto za odmor u ljetnim večerima, onda su jasmin, kultivar šumske kozje krvi i ruže penjačice idealan odabir za pergolu. Sve one imaju prekrasne mirisne cvjetove blijedih boja, a njihova ljepota će se posebno istaknuti u sumrak.
Kako bi stvorili sijenu tijekom ljeta odlučite se za penjačice koje imaju velike listove poput loze Vitis coignetiae čiji listovi mijenjaju boju u jesen. Kultivar vinske loze Vitis vinifera Purpurea ima grimizno crvene listove koji s vremenom postaju tamnoljubičasti, a dobar odabir su i penjačice koje imaju obilni cvat poput kultivara glicinije Wisteria sinesis Alba. Cvjetovi glicinije djelovat će dojmljivo kada se počnu prelijevati preko pergole ispod koje prolazi vrtna staza.
U zimskom periodu upotrebljavaju se vazdazelene penjačice poput bršljana, a u krajevima gdje je blaga klima penjačice poput Lardizabala biternata. Postoji i mogućnost upotrebe listopadnih vrsta glicinija ili Celastrusa čije gole grane u zimu mogu predstavljati vrlo zanimljivu prirodnu skulpturu.
Klematis je također odlična biljka za uzgoj na pergoli, ali mu je potrebno pronaći mjesto gdje će korjenova bala biti u hladu, a nadzemni cvatući dio biti izložen toplini i suncu. Tako će pružiti hlad i diskreciju za uživanje u toplim ljetnim danima, baš kao i ostale penjačice,.
Lonicera je brzorastuća puzavica koja ima drvenastu stabljiku te je poluzimzelena. Listovi su izuzetno atraktivni jer su plavičasti, a lonicera cvijeta od svibnja do srpnja, te ima cvjetovi koji su mirisni i prekrasne su bijelo žute boje.
Orlovi nokti brzo rastu i najčešće se koriste kako bi pokrili zidove. Listovi od zelene boje kasnije postaju crveni, što na pergolama može izgledati naročito lijepo.
Vrste ruža idealne za sadnju na pergolama su:
- Rosa Alberic Barbier
- Rosa Albertine
- Rosa Alister Stella Gray
- Rosa Climbing Cecile Brunner
- Rosa Easlea's Golden Rambler
- Rosa Emily Gray
- Rosa Felicite Perpetue
- Rosa Francois Juranville
- Rosa Hayrup
- Rosa Madame Alfred Carriere
- Rosa Marigold
- Rosa Sympathie
- Rosa Sander's White Rambler
- Rosa Madame Gregoire Staechelin
Odabir penjačica za pergolu se određuje prema načinu korištenja i tipu pergole kako bi ona u svakom slučaju ostala otvorena i prozračna struktura.
Ako su penjačice robusne, tada se gubi okvir pergole i nema željenog efekta. Bolje je odabrati jednu penjačicu i smjestiti je na ključno mjesto nego odabrati puno sadnica koje će biti razbacane duž držača nadstrešnice. Koju god vrstu biljke odaberete morate imati na umu da ih je potrebno održavati, odnosno orezivati, jer bi se od prekrasnog cvata mogao uzgojiti korov kojeg se onda neće biti tako lako riješiti.
Provjerite zahtjeve pojedinih biljaka jer svaka penjačica zahtijeva različite uvjete sadnje, njege i održavanja. Neke penjačice je potrebno orezati odmah nakon cvjetanja, a neke tek u jesen. Nekima je potrebno zalijevanje svaki dan, neke vole sjenu, dok nekima najviše odgovara sunčana strana.
Ako želite na pergoli uzgajati penjačicu s plodovima poput kivija ili vinove loze, morate imati na umu da im je potrebna dodatna njega te da nikako ne smijete preskočiti berbu plodova jer bi vam u suprotnom one mogle prilično unerediti opločenje ispod pergole ili vrtni namještaj.
Kada se odlučite za nabavu ili izradu pergole u vrtu najbolje bi bilo da razmotrite različite mogućnosti, ali isto tako i promislite o vlastitim željama. Nije isto hoćete li na pergolu saditi ruže ili neke druge penjačice, jer sve te biljke imaju određenu težinu i za kvalitetan rast i opstanak potreban im je i dobar potporanj.
Ukusi se razlikuju, no drvo je najbolji materijal za izradu pergole jer će izgledati prirodno i savršeno se uklopiti u ambijent vašeg vrta. Pogledajte kakvi su vremenski uvjeti većinu dana gdje biste željeli da se vaša pergola nalazi pa po tome birajte vrstu biljaka. Isto tako nemojte zaboraviti da je biljkama potrebna njega pa nemojte zanemarivati ubiranje plodova, zalijevanje i orezivanje koje je neophodno kako biste formirali željeni oblik, ali i kako biste kroz pergolu mogli nesmetano prolaziti ili ispod nje boraviti.
Foto: JillWellington/Pixabay
Odgovori