Glog (lat. Crataegus) je rod trajnica i stablašica ili grmova. Prilično je veliki rod s više od 350 vrsta manjih i većih grmova, a spada u porodicu ružovki (Rosaceae) koje su jedna od najznačajnijih vrsta na svijetu, pa u nju pripadaju i rodovi jabuka, kruške, marelice, šljive, ali i turica, vrkuta, aronija, mušmula, malina i oskoruša. Latinsko ime roda potječe od riječi kratos što u prijevodu znači snaga ili tvrdoća čime se želi dočarati tvrdoća drveta. U našem se području još naziva i glogić, trnovina, bijeli trn i bijela drača.
Glog raste kao grm ili polugrm te kao niže stablo, a može doseći i do 12 m visine, iako većina naraste do 5 m visine. Korijen mu je razgranat i u širini cijelog debla. Glavna stabljika je drvenasta, sivkaste kore i trnovita. Na donjem dijelu biljke su trnovi veći, a na granama su tanji. Grane su glatke, sivkasto smeđe kore, a jednogodišnji ogranci su zeleni. Listovi su obrnuto jajoliki i lako prepoznatljivi, na krajnjim su dijelovima nejednako nazubljeni i rastu na dugoj peteljci. Mogu biti podijeljeni na nekoliko režnjeva, najčešće na 3 ili 5.
Glog ima male cvjetove s pet latica, bijele ili ružičaste boje. Cvate tijekom svibnja i lipnja, ovisno o vrsti. Plod je jajolikog oblika, crvene boje i kožastog dodira. Unutar sazrijevaju 2 ili 3 sjemenke tijekom rujna i listopada.
Glog se najčešće nalazi u prirodi kao samonikla biljka uz rubove šuma, šumaraka ili gustiša i raste najčešće u formi grma. Potrebno je redovito orezivanje kako bi dobili zdravo deblo i oblikovanu krošnju. Uzgaja se i u parkovima ili uz polja u dvorištima. Iako je razgranat po cijelom svijetu, postoji i nekoliko vrsta koje su ugrožene. Najviše ga se može pronaći na sjevernoj polutci što uključuju Europu, dijelove Azije i sjeverne Amerike.
Srodnici
Vrste gloga
Rod gloga sadrži više od 350 priznatih vrsta koje se najviše razlikuju prema veličini koju dosegnu, ali i boji cvijeta i ploda. Najčešće ime dobivaju prema zemljopisnom području na kojem ih najviše ima. Boja može varirati od bijele i svijetlo ružičaste do tamno crvene. Govoreći o visini, postoje patuljaste biljke koje narastu najviše do 50 cm i pogodne su za hortikularni uzgoj, dok neke vrste u divljini mogu narasti i do 15 m. Za naše područje najvažniji su bijeli i crveni glog, a njihove karakteristike i ostale poznatije vrste donosimo u nastavku.
Crveni glog
Crveni glog je najpopularnija i samonikla biljka na našem području. Može narasti do 5 m, a stabljike su mu trnovite. Plod je crvena jajolika gloginja koja se koristi za izradu pekmeza ili domaće rakije. Popularan je zbog svojih mirisnih ružičastih cvjetova, pa se uzgaja i kao ukrasna vrtna biljka.
Bijeli glog
Bijeli glog se još naziva i jednosjemeni jer u svom plodu sadrži samo jednu sjemenku. Manjeg je rasta nego crveni i plod dozrijeva kasnije. Uzgaja se zbog svojih ljekovitih svojstava, a najčešće se koriste osušeni cvjetovi koji se kuhaju za čaj.
Kineski glog
Kao što mu samo ime kaže, ova vrsta gloga potječe s područja Kine. Raste kao razgranato stablo, a poznat je po svojim crvenim cvjetovima. Plod je voće, veće nego kod domaćih vrsta, crvene kore s bjelkastim pjegicama. U kineskoj se tradiciji koristi za izradu slatkiša. Osušeni plodovi koriste se kao pomoć kod probavnih tegoba.
Engleski glog
Ovaj se glog prostire diljem Europe, uzgaja se kao ukrasna biljka u parkovima zbog cvjetova, a može ga se pronaći i kao samoniklu biljku uz šumarke. Poznat je po svojim tamnozelenim listovima i bijelim cvjetovima koji podsjećaju na trešnjin cvijet. Unutar same vrste je razvijeno nekoliko kultivara koji se razlikuju prema boji plodova.
Mađarski glog
Mađarski glog se još naziva i crni glog zbog tamne boje svojih plodova. Raste na području Panonske doline, najčešće kao samonikla biljka. Poznat je po tome da može rasti i u močvarnom području koje se duže vremena nalazi pod vodom. Jedan je od najugroženijih vrsta gloga, pa je njegova sječa u divljini zabranjena.
Razgranati glog
Ova je vrsta gloga tipična za područje Azije, iako ga se može pronaći i na dijelovima južne Europe. Za razliku od ostalih vrsta, listovi su mu jako razgranati, a cvjetovi su bijele boje skupljeni u grozdove na dugačkim stapkama. Najčešće raste kao razgranati ukrasni grm.
Pjegasti glog
Ovaj je glog tipičan za područje Kanade i sjeverne Amerike, a posebno je popularan zbog ukrasnih bijelih cvjetova. Listovi su u jednom obliku, blago zašiljeni prema vrhu s lagano nazubljenim obrisom. Plod može biti žute, crvene ili tamnoljubičaste boje i može se jesti kuhan ili sirov.
Mušmulasti glog
Mušmulasti glog je vrsta koja raste diljem mediteranskog područja. Listovi su mu veliki i razgranati, pa se zbog njih uzgaja kao ukrasni grm. Plodovi su slični mušmuli s kojom je u istom rodu, a mogu se jesti kuhani ili sirovi.
Uzgoj gloga
Iako danas nije toliko razvikana vrsta za uzgoj, u Hrvatskoj postoji nekoliko plantaža gloga. Lako se prilagođava području rasta i nije zahtjevan prema uvjetima u kojima raste, pa je čest odabir kao druga vrsta za uzgoj. U nastavku donosimo savjete kako ga uspješno uzgojiti.
Tlo
Glog može uspjeti na mnogim tipovima tla, uključujući ona siromašna. Voli ilovasta i glinasta tla, pomiješana s pijeskom za dodatnu prozračnost i važno je da su drenirana i bogata kisikom. U osnovnoj obradi tla važno je maknuti zaostalo korijenje od prethodnih kultura i razrahliti zemlju. Prije same sadnje je potrebno ukloniti veće grumenje.
Klima
Glog je biljka toplije kontinentalne klime i voli sadnju na osunčanim mjestima. Podnosi i polusjenovite položaje, ali važno je da ima minimalno 8 sati dnevnog svjetla za razvoj. Voli položaje zaštićene od izravnog vjetra, a ne podnosi ni onečišćenja. Važno ga je saditi dalje od velikih gradskih prometnica. Može rasti u ravničarskom ili brdovitom području, dok neke vrste, kao što je kineski glog, uspijevaju i u planinama.
Vrijeme sadnje
Glog se može saditi u proljeće i jesen, a sadnja ovisi o pripremi tla. Kod sadnje u proljeće mogu se koristiti jednogodišnje presadnice koje će tijekom toplijeg vremena pustiti korijen. Kod sadnje u jesen poželjno je koristiti minimalno dvogodišnje presadnice kako bi lakše prezimile. Biljka podnosi temperature i do -10°C, ali za optimalan rast poželjno je 12°C.
Slaganje kultura
Glog je dugovječna biljka, pa se prilikom njegovog uzgoja potrebno odlučiti za prostor na kojem može rasti i do nekoliko godina. Prve plodove daje nakon 3. godine, a do tada mu je potrebno mjesto za rast i razvoj. Dobro se slaže s većinom kultura, iako ga je poželjno saditi dalje od kultura iz iste porodice kako ih ne bi napadale iste bolesti. Najčešće se ispod njega ne sadi drugo bilje jer ima guste donje grane. Najbolje biljke za sadnju uz glog su one koje vole sunce i umjerenu količinu vlage, primjerice lavanda, ruže, borovnice i kadulja.
Lavanda izgleda prekrasno uz glog i pomaže odbijanju štetnika poput lisnih uši. Ruže se često sade uz glogove, a mogu pružiti i zaštitu od trnja gloga. Borovnice vole kiselo tlo i umjerenu količinu vlage, što ih čini dobrom opcijom za sadnju uz glog. Kadulja također može pomoći u odbijanju štetnika i ima antimikrobna svojstva, a osim toga je izdržljiva i ima lijepe cvjetove.
Od drveća, odgovara mu blizina kanadskog javora, breze, magnolije ili ukrasnog lovora.
S druge strane, postoje biljke koje se ne preporučuju saditi u blizini i ispod gloga su biljke koje mogu ometati njegov rast i razvoj ili biljke koje vole sjenovita područja, jer glog voli sunce, primjerice paprat i mahovinu. Također, važno je izbjegavati biljke koje se natječu za hranjive tvari s glogom. Biljke koje imaju velik korijenski sustav poput bukve, hrasta, jasena i topole.
Osim toga, ne preporučuje se saditi biljke koje mogu biti osjetljive na fitotoksičnost. Glog oslobađa kemikalije koje se mogu nakupljati u tlu i uzrokovati štetu na drugim biljkama. Primjeri osjetljivih biljaka su vinova loza i neke vrste voćaka iz iste porodice poput kruške, trešnje, šljive i jagode.
Uzgojni oblik
Uzgojni oblici gloga uključuju stablo, grm i živicu. Uzgoj gloga u obliku stabla može se postići kroz proces formiranja uspravnog debla i uklanjanjem bočnih grana. Stablo gloga ima snažnu i elegantnu strukturu te se može koristiti kao pojedinačna biljka ili u grupama za stvaranje visokih zidova zelenila.
Grmovi gloga obično imaju više grana i manje su strukture od stabla. Grm se može oblikovati u različitim veličinama i oblicima, ovisno o potrebama i željama vrtlara. Kada se uzgaja kao grm, glog se često koristi za formiranje manjih zelenih površina u vrtovima i parkovima.
Živica gloga se može formirati kada se biljke redovito režu kako bi se održao ravnomjeran i gust rast. Živica gloga ima korisne funkcije, uključujući zaštitu od vjetra i privatnost u vrtovima, ali također ima i estetsku vrijednost kada se redovito održava.
Faza mirovanja
Glog miruje tijekom zime. U jesen odbacuje lišće i priprema se za hladnije razdoblje. Tijekom tog vremena ne troši puno hrane i vode, pa je potrebno isključiti sustave navodnjavanja. Nakon berbe i opadanja lišća, poželjno je sve sakupiti na jednu hrpu i zapaliti kako bi se spriječilo širenje bolesti. Korijen mlade biljke poželjno je zaštiti malčem, a tijekom većih nanosa snijega biljke zaštiti agrotekstilom ili otklanjanjem snijega kako ne bi došlo do pucanja.
Sadnja gloga
Planirana sadnja gloga smanjit će troškove oko kasnijeg održavanja i olakšat će njegov uzgoj. Jednom kada se uzgoji, biljka je iznimno otporna na uvjete rasta, ali je najteži dio dobiti zdravu presadnicu. U nastavku donosimo sve savjete koji bi olakšali taj proces.
Sadnja sjemena
Sadnja iz sjemena najduži je način razmnožavanja gloga. Sjeme ima izrazito debelu koru i sporo klija, s tim da je većina sjemena prazno. Sjeme za daljnje razmnožavanje uzima se do 2 tjedna prije dozrijevanja ploda i po vađenju ga je potrebno potopiti u vodu na 3 dana. Nakon toga se obrađuje pijeskom ili brusnim papirom i zatim se sadi u zemlju. Ako ga želimo kasnije posaditi, važno ga je držati u pijesku 6 - 12 mjeseci.
Sjeme klija sporo, nekada i do godinu dana, pa je potrebno puno strpljenja i pažnje da se tako uzgoji biljka. Treset je poželjno zalijevati jednom tjedno i paziti na količinu vlage. Biljka može niknuti i na sjenovitom mjestu, ali ju je nakon nicanja potrebno staviti na osunčano mjesto.
Sadnja sadnice
Sadnja sadnice najučinkovitiji je način uzgoja. Za sadnju je potrebno odabrati zdrave sadnice s razvijenim korijenom. Sade se u prethodno pripremljene rupe na istu dubinu na kojoj su trenutno rasle. Idealna sadna rupa ima 40 - 50 cm širine i 50 - 80 cm dubine. Na dno rupe je poželjno staviti kreč, a na njega drenažni šljunka i sloj humusne zemlje. Posađena sadnica se zatrpava rahlom zemljom te se dobro zalije. Prilikom sadnje potrebno je ostaviti barem 50 cm između svake biljke, a ako se sadi za živu ogradu, dovoljno je 30 cm u cik-cak proredu.
Kalemljenje
Glog je idealan za kalemljenje i cijepljenje, pa je to jedan od čestih načina razmnožavanja. Tim se načinom zadržavaju sve osobine vrste koju želite razmnožiti. Za kalemljenje se uzimaju jednogodišnji izdanci koji se umeću u zarezanu granu, ne deblju od 1 cm. Rez se zamata trakom ili štiti voćarskim voskom. Glog je idealna podloga i za kalemljenje drugih vrsta, pogotovo jabuka i šljiva.
Uzgoj u vrtu
Dvogodišnja sadnica se sadi na otvoreno u proljeće ili jesen. Prije sadnje na konačno mjesto rasta, poželjno je sadnicu privikavati na vanjske uvjete, pogotovo ako je rasla u zatvorenom prostoru. Kod uzgoja u vrtu je poželjno formirati pravilne redove u kojima će biti olakšani radovi te biljke poduprijeti žicama rastegnutim na betonskim stupovima. Omotavanje grane ostavlja više prostora između dvije biljke i olakšava kasniju berbu. Glog voli sunčano mjesto, a ne smeta mu nagib.
Uzgoj u stakleniku
Uzgoj u zatvorenom optimalan je za dobivanje presadnice. Bilo sjemenom ili reznicama, osiguravanje ravnomjernih uvjeta rasta omogućuje brže ukorjevanje presadnice. Važno je osigurati minimalno 8 sati dnevnog svjetla i temperaturu iznad 5°C. Reznice se sade u humusnu zemlju koju je potrebno održavati vlažnom, što se može postići navodnjavanjem kap po kap. U proljeće je poželjno staklenik redovito provjetravati.
Uzgoj u posudama
Uzgoj gloga u posudama nije poželjan zbog brzog rasta korijena, iako postoje minijaturne vrste koje se tijekom prvih godina mogu uzgajati u većim posudama. Takav je način optimalan za dobivanje presadnica jer se uzgojem u zasebnim posudama omogućuje razvoj korijena. Važno je osigurati dobru drenažu i redovito zalijevati biljke te ih gnojiti mineralnim gnojivom tijekom zalijevanja.
Održavanje nasada
Održavanje nasada uključuje redovito košenje kako bi se smanjila opasnost od prijenosa bolesti. Osim toga, tako se omogućava dotok kisika, posebno mladim presadnicama. Tijekom razdoblja suše poželjno je malčirati okolnu zemlju kako bi se zadržala vlaga i smanjio korov. Kod nastanka pokorice poželjno ju je usitniti ručno motikom ili drljačom.
Održavanje i njega
Glog je biljka koja traži relativno malo održavanja nakon što prođu prve tri godine od sadnje presadnice. Najviše truda potrebno je uložiti u obrezivanje i berbu.
Zalijevanje
Iako neke vrste gloga mogu preživjeti u močvarnom i vlažnom području, bijeli i crveni glog, koji se najviše uzgajaju na našem području traže manju količinu vode za rast. Važno ga je redovito zalijevati odmah nakon sadnje te supstrat ili okolnu zemlju održavati vlažnom.
Kasnije ga je potrebno zalijevati jedno tjedno, tijekom dugih perioda suše. Najbolje je koristiti destiliranu vodu ili kišnicu i polijevati ga navečer. Ako želite osigurati sustav navodnjavanja, najbolje je koristiti sustav kap po kap koji pojedinu biljku zalijeva oko korijena.
Gnojidba
Gnojidba gloga se odvija u dvije faze i najintenzivnije do njegove pete godine. Prva faza je tijekom pripreme tla za sadnju i dodaje se organsko ili stajsko gnojivo. U proljeće je potrebno dodati gnojivo bogato dušikom, kao što je NPK, što će potaknuti rast biljke. Tijekom rasta je moguće dodati umjetno gnojivo u granulama ili tijekom zalijevanja što će potaknuti rast plodova.
Razmnožavanje
Glog se razmnožava sjemenom, korijenovim reznicama, reznicama i kalemljenjem.
Razmnožavanje sjemenom je najdugotrajniji process i primjenjuje se kod osobnih potreba za biljkom. Razmnožavanje reznicama najbrži je i najsigurniji način za dobivanje nove biljke gdje se uzimaju jednogodišnje grane koje se režu oštrim škarama. Dio koji se stavlja u zemlju poželjno je umočiti u hormone rasta, pa posaditi u rahlu i humusnu zemlju.
Kada se razmnožava korijenovim reznicama, potrebno je izvaditi zdrav korijen te ga rezati na manje komade, veličine oko 9 cm. Tako izrezane komade polažemo u zemlju pod kutem te prekrivamo i dobro zalijemo.
Presađivanje
Nakon što uzgojimo zdravu presadnicu, potrebno ju je presaditi na mjesto rasta. Presađivanje se obavlja u proljeće i to kod onih presadnica koje su dovoljno razvile korijen. Presadnica se vadi sa zemljom te se sadi u pripremljenu rupu i zatrpava se zemljom na istu razinu na kojoj je do sada rasla. Važno je tijekom presađivanja paziti da ne oštetimo korijen.
Pomlađivanje
Glog se lako zapusti i nakon godina nebrige potrebno mu je pomlađivanje. Najbolji način je rezidba starih i bolesnih ili osušenih grana te oblikovanje prema želji. Pomlađivanje je optimalno obaviti u proljeće.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje gloga potrebno je samo kada se sije sjeme. Sjeme je poželjno posijati na 3 cm dubine i isto toliko razmaka zbog slabije klijavosti. Nakon što proklija potrebno ga je prorijediti i prepelcati u zasebne kontejnere kako bi nastavilo razvoj.
Rezidba
Glog odlično podnosi rezidbu. U proljeće je potrebno orezati sve osušene ili bolesne grane, a grm se može i oblikovati. Rezanjem se potiče rast jednogodišnjih grana, a ako ostavite oblik grma, možete ga orezivati i tijekom ostatka godine. Orezivanje donjih grana postiže se izgled stabalca i osigurava se više kisika cijeloj biljci.
Zaštita od vjetra
Glog je stablo koje je otporno na vjetar, ali ga ipak može oštetiti snažan i neprekidan vjetar, posebno ako stablo nije dovoljno zrelo ili ako se nalazi na otvorenom području. Stoga, ako se glog sadi na mjestu gdje je izložen jakom i stalnom vjetru, preporučuje se razmotriti neke mjere zaštite kako bi se spriječilo oštećenje.
Jedna od najjednostavnijih metoda zaštite gloga od vjetra je stavljanje neke vrste zaštitne ograde oko stabla. Ograda može biti izrađena od bilo kojeg materijala, kao što su drvene grede, mreže ili ograde od pletiva, a postavlja se na strani odakle dolazi najviše vjetra. Ograda će smanjiti brzinu vjetra i stvoriti neku vrstu zaklona oko stabla, što će smanjiti štetu od vjetra.
Još jedna mjera zaštite gloga od vjetra je orezivanje grana. Ako su grane preduge ili nepravilno raspoređene, mogu utjecati na stabilnost stabla i povećati mogućnost oštećenja od vjetra. Orezivanje grana će pomoći u održavanju ravnoteže stabla i smanjiti pritisak vjetra.
Zaštita preko zime
Glog je vrsta stabla koja je prilično otporna na hladnoću i može podnijeti zimski period bez većih problema. Međutim, ako se sadi u području s vrlo niskim temperaturama i jakim vjetrovima, moguće je da će biti izložen štetnim uvjetima tijekom zime.
Jedna od mjera koja se može poduzeti za zaštitu gloga od zime i mraza je osigurati dobru drenažu tla oko stabla. Ako se voda nakuplja u tlu oko korijena, to može dovesti do smrzavanja tla i naštetiti korijenju stabla. Stoga se preporučuje sadnja u dobro dreniranu zemlju.
Još jedna mjera zaštite gloga od mraza je osigurati da stablo bude dovoljno zrelo prije nego što ga se izloži hladnim uvjetima. Mlađa stabla su osjetljivija na zimu, stoga se sadnice mogu pokriti netkanim materijalom koji će ih zaštititi od mraza. Također se može staviti sloj malča oko korijena stabla za zaštitu od niskih temperatura i smrzavanja tla.
Bolesti
Iako je glog otporan na uvjete rasta i siromašnija područja, postoje neke bolesti koje ga napadaju i uzrokuju štetu. Preporučuje se saditi ga dalje od jabuka, šljiva ili krušaka jer dijele zajedničke bolesti koje se lako sele s jedne biljke na drugu. U nastavku donosimo koje su najčešće i kako ih se riješiti.
Bakterijska palež
Bakterijska palež česta je bolest koja, osim gloga, napada i jabuku, krušku i srodne vrste, pa se lako širi voćnjakom. Bolest napada sve dijelove biljke koje izgledaju kao da ih je uhvatio plamen. Zaražena biljka donosi iznimno malo roda i s vremenom se suši. Pri pojavi prvih simptoma potrebno ju je maknuti i spaliti te druge biljke preventivno tretirati fungicidom. Može biti opasna za cijeli nasad i uzrokovati značajniju štetu.
Hrđava pjegavost lista
Ova gljivična bolest napada glog za vrijeme toplog i vlažnog razdoblja, a lako prezimi i niske temperature. Najčešće se pojavljuje na mladim biljkama. Prvi simptomi su žute pjege koje se šire i postaju smećkasto crvene. Bolest uzrokuje opadanje lišća i slabiju kvalitetu plodova, a poželjno je preventivno tretiranje fungicidom.
Štetnici
Iako je zaštićen prijetećim trnjem, glog može pretrpjeti štetu od malih štetnika. Koji su to i kako ih se riješiti donosimo u nastavku.
Gusjenice
Gusjenice i ličinke raznih insekata mogu prouzročiti štetu lišću, pogotovo u većim najezdama. Hrane se mladim lišćem i ogole čitave grane što smanjuje mogućnost fotosinteze i kvalitetu ploda. Najlakše ih se riješiti sakupljanjem ili korištenjem insekticida.
Japanske bube
Japanske bube hrane se lišćem, ali napadaju u velikim skupinama i čine značajniju štetu, pogotovo na mladoj biljci. Hrani se od vrha biljke prema dnu, a preferira one na suncu.
Upotreba gloga
Osim za ljudsku i komercijalnu upotrebu, glog je važan dio ekološkog sustava. Hrana je mnogim životinjama, od pčela koje se hrane nektarom do veće stoke koja se hrani slatkim lišćem. Osim toga, sklonište je pticama i manjim životinjama.
Berba
Glog se može iskoristiti za branje lišća, cvjetova ili ploda. Lišće se bere dok je mlado i trga se sa stapkom. Važno je znati da veća količina ubranog lišća može utjecati na količinu ploda, jednako kao i berba cvjetova. Cvjetovi se beru kada je polovica čaški otvorena, a druga polovica je i dalje zatvorena. Beru se ručno, pazeći da ih se ne ošteti.
Mlade listove i cvjetove je potrebno brati tijekom sunčanog vremena. Plodovi se beru kada su u potpunosti zreli. Važno je da je većina dosegla tehnološku zrelost i punu boju. Bere ih se ručno ili grabljicama za branje maslina i to bez peteljki. Važno je paziti na oštro trnje u granama.
Cvijeće i listovi se suše u hladu, na prozračnom mjestu 2 ili 3 tjedna uz povremeno okretanje. Od 10 kg svježeg cvijeća dobije se 1 kg suhog.
Sušenje
Glog se može sušiti, a sušene bobice i cvjetovi često se koriste u tradicionalnoj medicini kao prirodni lijekovi. Međutim, treba imati na umu da se sušenjem glog može izgubiti neka svoja ljekovita svojstva i da su svježi plodovi i cvjetovi učinkovitiji.
Prilikom sušenja važno je osigurati da pravilnu pripremu i skladištenje kako bi se izbjegle bakterijske infekcije i oksidacija. Bobice i cvjetovi gloga obično se suše na zraku, na suhom i tamnom mjestu, a nakon sušenja se mogu pohraniti u staklenke ili druge spremnike.
Kao i kod bilo kojeg drugog sušenog bilja, važno je paziti na kvalitetu i svježinu gloga koji se suši. Bobice i cvjetovi se trebaju brati kada su najzreliji i najprikladniji za upotrebu. Također, treba ih pravilno pohraniti kako bi se izbjeglo propadanje i gubitak ljekovitih svojstava.
Skladištenje
Osušene cvjetove i listove potrebno je skladištiti u staklenkama kako bi sačuvali aromu. Urbane plodove moguće je skladištiti na hladnom mjestu, do 3°C 2 mjeseca, iako ih je poželjno što prije obraditi.
Pripravci
Kulinarstvo
Glog je popularna biljka za izradu raznih slastica. Plod gloginja je u jesen brašnasta i trpkog okusa, ali je potrebno pričekati prve mrazove da dobije slatkast okus. Može se konzumirati svjež ili kuhan. Ipak, najčešće se od njega radi džem koji ima snažan okus. Osim toga, popularan je za izradu likera i rakija ili domaćih sirupa za razrjeđivanje. Mladi listovi se mogu koristiti kao dodatak salatama.
Medicina
Glog ima veoma raširenu upotrebu u narodnoj medicini, pa ne čudi da ga se često zove najzdravijom biljkom na svijetu. Od lišća i cvjetova se radi čaj, ali moraju zadržati svoju prirodnu boju. Priprema se tako da se jedna čajna žličica osušene smjese pomiješa sa šalicom kipuće vode te se ostavi na 10 minuta i procijedi, a poželjno ga je piti dva puta dnevno. Glog je veoma bogat vitaminom C, pa se konzumira i za podizanje imuniteta. Osim toga, pomaže kod smirenja nervoze. Pomaže kod umora, nedostatka sna i energije te simptoma menopauze.
Zanimljivosti
Povijest gloga seže i prije 9.000 godina kada je pronađeno prvo fermentirano piće na području Kine. Smatra se kako potječe s područja Azije, a kasnije se raširio po čitavoj sjevernoj polutci. Veoma je značajan za zdravlje tijekom europske povijesti, pa je spominjan kao lijek u mnogim medicinskim raspravama.
Glog je jako važan za mnoge kulture, pa se tako spominje u tradicionalnim irskim i keltskim pjesmama ili se crta kao motiv u umjetničkim radovima. Značajan je i za japansku kulturu, jer se od njega često radi bonsai.
Osim toga, legenda kaže kako je upravo od gloga bila izrađena Isusova kruna kojom je okrunjen prije smrti na križu i čije su ga bodlje ozlijedile.
Također, na našim je područjima raširena legenda da je potrebno upravo glogov kolac kako bi ubili vampire. Da bi bili uspješni, potrebno ga je probiti ravno kroz srce.
Foto: _Alicja_ /Pixabay
Odgovori