U prirodi postoje dvije vrste gloga koje su vrlo srodne i veoma slične. To su crveni glog poznat pod latinskim nazivom Crataegus laevigata i bijeli glog koji nosi latinski naziv Crataegus monogyna. Obje vrste se jednako primjenjuju i imaju jednaku ljekovitost. Glog u prirodi raste kao niže drvo ili veoma razgranjeni grm. Ima grane s jakim trnovima, dok su listovi kod crvenog gloga pliće urezani, a kod bijelog znatno dublje.
Glog cvate u svibnju i lipnju. Ima bijele cvjetove skupljene u uspravne štitove. Plod gloga sitan je poput jabučice, žarkocrvene je boje te je veoma sočan.
Kod nas je veoma rasprostranjena biljka i često raste po živicama i šikarama, kako u nizinama tako i u brdskim predjelima.
Povijest gloga
Glog je jedna od biljaka s najdužom tradicijom. U povijesti je poznato da su Kinezi od gloga radili fermentirano piće, a njegove ostatke moglo se naći i u 9000 godina starim lončanicama te se smatra kako je već tada glog bio veoma značajan u religiji.
Postoji legenda koja govori da je od grma gloga bila izrađena Kristova kruna od trnja. Isto tako uz glog se vežu mnoga druga vjerovanja poput mitovima o vampirima.
Smatra se kako glog vjerojatno nije bio poznat kao ljekovita biljka u starom vijeku. Prvi zapisi o cvijetu gloga sežu u 1305. godinu za vrijeme Petrusa de Cvescentisa koji ga je preporučio kao lijek protiv gihta te kod osobnog liječnika francuskog kralja Henrika IV., Quercetanusa. On je kralju pripremao sirup od plodova gloga. U 1563. godini Mattioli, liječnik i prirodoslovac također je izvještavao o ljekovitosti gloga.
Uzgoj i berba gloga
Glog kao biljka ne traži puno brige i pažnje što se tiče uzgoja. Ima vrlo dobro razvijen korijenski sustav koji prodire duboko u tlo, a jedina slabost jest ta da je osjetljiv na sušu i zagađenje. Veoma je bitno redovito uklanjati polomljene i suhe grane te ga redovito zalijevati ako se pojavi duži period bez kiše. Kod sadnje gloga treba paziti da se ne sadi u blizini kruške, šljive, trešnje ili jabuke jer sve ove voćke imaju zajedničke štetočine.
Da bi se uklonio nepotreban korov, dobro je područje oko gloga okopati na dubini od 11 do 15 centimetara.
Nakon sadnje gloga, u drugoj godini uzgoja, biljka će narasti u visinu od 60 do 65 cm, a to je vrijeme kada se biljka treba skratiti na tri pupoljka uz korijen te se bočni izdanci trebaju ukloniti. Rezidba odraslog gloga vrši se u proljeće. Tako se mogu postići razni oblici krošnje jer glog vrlo dobro podnosi rezidbu s obzirom na to da stvara mnogo mladih izdanaka.
Uzgaja se kao drvo, ukrasna živica, grm ili bonsai. Ovisno o vrsti uzgoja obavlja se i rezidba. Ako se uzgaja kao živa ograda, neprobojan je za nepoželjne životinje zbog svog trnja. S druge strane može biti i odlično sklonište za male vrste ptica koje se nerijetko gnijezde pri samom vrhu gloga.
Plod gloga sazrijeva na jesen, u rujnu i listopadu. Tada se skupljaju cvjetni vršci i cvjetovi s grmova koji su u početnom cvatu, dakle prije nego što se otvore, jer se tijekom procesa sušenja gube latice.
Kako bi cvjetovi zadržali što svjetliju boju, prilikom sabiranja vrlo je bitno da se ne gnječe.
Nije preporučljivo brati cvjetove za vrijeme kiše ili rose, isto kao ni sušenje na suncu jer će to uzrokovati gubitak vrijednosti i promjenu boju.
Nakon cvatnje, beru se listovi koji su svježi i mladi. Prije pojave prvog mraza, u jesenskim mjesecima, beru se plodovi bez peteljki.
Priprema čaja od gloga
Za pripremu čaja od gloga mogu se koristiti cvjetovi, listovi, plodovi i kora gloga.
Potrebno je ravnomjerno izmiješati samljevenu suhu ili svježu koru i plodove gloga. Tri velike žlice te mješavine prelije se s 1 l vrele vode te se kuha 15 do 20 minuta na laganoj vatri. Potom se čaj procijedi i vrlo topao pije tijekom dana.
Drugi način pripreme čaja od gloga je da se tri velike žlice samljevenog ili usitnjenog suhog ploda stavi u 1 l mlake vode i ostavi najmanje 12 sati. Nakon 12 sati čaj se procijedi i po želji zasladi medom. Popije se tijekom dana uz prethodno zagrijavanje.
Treći način pripreme čaja od gloga je da se 2 čajne žličice glogova cvijeta preliju s ¼ l kipuće vode i ostavi 20-ak minuta. Nakon toga se čaj procijedi, zasladi medom i piju se 2 do 3 šalice dnevno.
Upotreba gloga
Glog pomaže i liječi kod brojnih tegoba poput :
- proljeva kod djece
- slabosti crijeva, a posebice debelog crijeva
- loše cirkulacije krvi
- nesanice uzrokovane navalom krvi u mozak
Povoljno djeluje na normaliziranje visokog i niskog krvnog tlaka. Pomaže kod napetosti, razdražljivosti te ublažava smetnje u klimakteriju i staračke smetnje.
Moguće nuspojave konzumacije čaja od gloga
Kako se od gloga, osim čaja može pripremiti i tinktura, vrlo je bitno znati kako upotreba tinkture u ljekovite svrhe ne smije biti duža od 4 tjedana jer se u protivnom mogu javiti smetnje u želucu i crijevima.
Kao i svaka druga biljka, tako i glog, može biti učinkovit i ljekovit, no za ozbiljne bolesti biljke se koriste kao pomoć lijekovima.
Prije upotrebe i konzumacije gloga u ljekovite svrhe obavezna je konzultacija s liječnikom. Iako su brojne studije ustanovile da je glog dobro podnošljiva i sigurna biljka, on se nikako ne preporučuje dojiljama i trudnicama.
Sušenje i čuvanje gloga
Listovi, cvjetovi i cvjetni vršci suše se na prozračnom mjestu u hladu, složeni u tankom sloju. Plodovi se beru u rujnu i listopadu te se suše raspoređeni na plahti tjedan dana u toploj prostoriji kako bi uvenuli. Potom se oprezno dosuše u pećnici na temperaturi od 40°C.
Suhi cvjetovi, plodovi i listovi gloga čuvaju se u zatvorenim posudama, na suhom i tamnom mjestu.
Foto: manfredrichter / Pixabay
Odgovori