Kadifa ili kadifica

Kadifa ili kadifica (lat. Tagetes) je rod godišnjih i višegodišnjih, uglavnom zeljastih biljaka u porodici glavočika (Asteraceae, Compositae). Porijeklo biljke je Meksiko, a danas se uspješno uzgaja i ukrašava vrtove diljem svijeta. U prirodnom staništu se može naći oko 50 različitih sorti.

Ovisno o vrsti, kadifa može biti 10 - 200 cm visine, a uobičajena visina rasta joj je 15 - 20 cm. Većina vrsta ima pernato zeleno lišće s oštrim mirisom, a cvjetovi se prirodno javljaju u zlatnoj, narančastoj, žutoj i bijeloj boji, često s kestenjastim vrhovima, a cvijet je obično promjera 4 - 6 cm. Razdoblje cvjetanja je od svibnja do listopada.

Ovisno o vrsti, kadifa dobro raste u gotovo svakoj vrsti tla. Većina vrsta najbolje raste u tlu s dobrom drenažom, a neke vrste imaju dobru toleranciju na sušu. Često se uzgaja kao prateća biljka nekim povrtnicama.

Srodnici

• Afrička ivančica
• Ambrozija
• Artičoka
• Bidens (dvozub)
• Buhač
• Čičoka
• Cikorija
• Crni korijen
• Dalija
• Ehinacea
• Endivija
• Estragon
• Gerber
• Ivančica ili margareta
• Kamilica
• Kanarska ivančica
• Krizantema
• Maslačak
• Neven
• Oman
• Pelin
• Radič
• Rudbekija
• Runolist
• Salata
• Sikavica
• Slatki pelin
• Smilje
• Stevia ili stevija
• Stolisnik ili hajdučka trava
• Suncokret
• Tratinčica

Vrste

Kadifa je jednostavna za uzgoj, a spremanje sjemena eliminira potrebu za kupnjom novih biljaka ili sjemenki za sljedeću sezonu. Postoji mnogo vrsta kadifa, a 4 su glavne kategorije koje imaju svoje podskupine i sorte: francuska kadifa, afrička kadifa, triplodna kadifa i signet kadifa.

Francuska kadifa

Francuska kadifa (lat. Tagets patula) je jedna od najzanimljivijih vrsta ove biljke. Cvjetovi su prilično jedinstveni s različitom kombinacijom boja, žuti cvjetovi s crveno-narančastim središtem, crveno-narančasti cvjetovi sa žutim središtem, žuti cvjetovi s crvenim prugama, narančasti i karanfil žuti cvjetovi. Dobro raste u posudama, a može se uzgajati i u zatvorenom prostoru. Francuska kadifa je obično manja i kompaktnija. S cvjetanjem počinje u rano proljeće, a cvjeta sve do jeseni.

Afrička kadifa

Afrička kadifa (lat. Tagets erecta) je još poznata kao i američka kadifa i sadrži velike cvjetove koji mogu svima uljepšati dan. Obično se uzgaja iz sjemena i smatra se jednogodišnjom biljkom jer ne tolerira hladnoću i mraz. Ova vrsta kadife je mnogo viša od francuske vrste. Boje cvijeta ove vrste mogu biti narančasta, zlatna, žura i kremasto-bijela.

Triplodna kadifa

Triplodna kadifa (lat. Tagetes erecta x Tagets patula) je u osnovi hibrid francuskih i afričkih sorti. Ova vrsta je žilava i može izdržati izuzetno vlažna i vruća okruženja. Cvjetovi su upečatljivi, dugotrajni i jednostavni za njegu. Boja cvijeta varira od vrste, a može biti zlatna, crvena, žuta i narančasta. Ostaje u cvatu dulje od afričkih i francuskih sorti.

Signet kadifa

Signet kadifa (lat. Tagetes tenuifolia) ima najmanje cvjetove od svih vrsta, ali ima tendenciju biti brojnija od ostalih. Boja cvijeta je žuta i crvena. Aroma im je nalik citrusima i s obzirom na to da su jestive mogu biti dodatak raznim jelima.

Uzgoj

Ljetni vrt se više ne može zamisliti bez kadife kao bogate cvjetne ukrasne biljke. Osim što ima atraktivan cvijet, jestive su i tjeraju štetočine. Idealna je za uzgoj u balkonskim posudama, kao mješovita kultura u povrtnjacima ili kao cvjetnica. Treba održavati udaljenost 20 - 30 cm od drugih biljaka.

Tlo

Kadifa nije zahtjevna što se tiče tla. Svako dobro vrtno tlo (i malo vode tijekom suhih razdoblja) trebalo bi biti dovoljno za uspješan uzgoj kadife, sve dok tlo nije previše kiselo. Poželjna pH vrijednost tla je neutralna, 6,0 - 7,0. Također joj nije potrebno tlo koje je posebno bogato organskim tvarima, bolje raste u siromašnijem tlu. Poželjno je da tlo bude dobro drenirano, odnosno propusno za vodu i zrak.

Klima

Kadifa je biljka koja voli toplinu i dobro uspijeva na ljetnim vrućinama. U područjima s vrućim ljetima, biljka će prestati s cvjetanjem dok se temperature ne spuste. Biljka će nastaviti s cvjetanjem u kasnijem ljetu i jeseni. Kadifa tolerira širok raspon vlage, ali je podložna pepelnici u vlažnim ljetima.

Vrijeme sadnje

Najbolje vrijeme sadnje je početak proljeća. Početkom svibnja,  kada prođe opasnost od mraza može posaditi se u posude ili u vrt.

Slaganje kultura

Prije sadnje kadifa preporučuju se predkulture koje će poboljšati kvalitetu tla i smanjiti rizik od pojave štetnika i bolesti, primjerice uzgoj povrtnih usjeva poput rajčice, paprike, krastavaca, tikvica i patlidžana. Također, mogu se uzgajati i razne vrste mahunarki, poput graha, graška ili leće, a koje poboljšavaju kvalitetu tla. Navedene predkulture treba u potpunosti ukloniti prije sadnje kadifa.

S obzirom na to da kadifa zbog svog oštrog mirisa odvraća uobičajene štetnike, često se sadi kao prateća biljka rajčici, patlidžanu, čili papričicama, duhanu i krumpiru. Zbog antibakterijskih tiophena koji se nalaze u korijenu biljke, kadifa se ne smije saditi u blizini bilo kojeg usjeva mahunarki, iako se mahunarke mogu saditi kao predkulture.

Osim što se dobro slaže s povrćem, može se upariti s kulinarskim biljem, drugim godišnjim cvijećem i trajnicama. Kako bi se osiguralo uspješno partnerstvo biljaka, iste moraju imati slične zahtjeve za rast u smislu izlaganja suncu, potreba za vodom i vrste tla. Neke od dobrih partnera kadifi su puzava majčina dušica, kopar, češnjak, kelj, bundeva, ružmarin, zijevalica, i dr.

Sadnja

Kadifa je zbog svog oštrog mirisa jedno vrijeme bila zapostavljena, a danas ponovno ukrašava vrtove diljem svijeta. Sadi se početkom proljeća, i to najčešće sadnjom sjemena, a rijetko vegetativno. Jednako se uspješno uzgaja kao vrtno cvijeće i kao cvijeće u posudama na balkonima.

Sadnja sjemena

Kadifa se najčešće razmnožava sjemenom. U jesen se sjemenke prikupljaju i pohranjuju. Kadifa se počinje sušiti u kasnu jesen te se od osušenih biljaka odrežu smeđe nakupine sjemena, najbolje između rujna i listopada. U kući se smiju sušiti nekoliko tjedana na sobnoj temperaturi. Zatim se sjemenke vade iz cvjetnih kapsula i pohranjuju na tamno, suho i hladno mjesto. Pohranjene na ovaj način, sjemenke su klijave nekoliko godina.

Sa sjetvom se može započeti u zatvorenom prostoru, na prozorskoj dasci, i tako zasijane će cvjetati već u lipnju. Alternativno, sjeme se može posijati izravno vani u svibnju, ali će ovako zasijane početi cvjetati mnogo kasnije. Sjetva u zatvorenom treba započeti između siječnja i ožujka. Prikladnu posudu treba napuniti tlom za posude i preko površine raširiti sjeme i prekriti ga laganim slojem zemlje. Tlo treba biti ravnomjerno vlažno i stajati na toplom i osunčanom mjestu. Na temperaturi oko 18 - 20°C i dovoljno vlage, sjeme treba oko 2 - 3 tjedna za klijanje.

Sadnja sadnice

Prije sadnje sadnice na stalno mjesto u vrtu treba pričekati kraj hladnoće, a najbolje vrijeme za sadnju sadnice je svibanj. Zemljište u koje se sade sadnice ne smije biti previše plodno, onda biljke neće rasti, a u suprotnom su manje osjetljive na truljenje i karakterizira ih obilno cvjetanje. Najbolje sadnice su one koje imaju jednu jaku stabljiku, ne previše izduženu, bez žutog lišća u podnožju.

Uzgoj u vrtu

Kadifa se često uzgaja na otvorenom, bilo kao ukrasna biljka, u posudama ili u kombinaciji s povrtnim kulturama. Kadifa se lako uzgaja i raste u širokom rasponu vrsta i uvjeta tla. Jedino što zahtijeva je osunčano područje. U vrt se sije kada prođe opasnost od mraza, a može se posaditi i sadnica. Nakon što se jednom uzgoji u vrtu, kadifa će se sama zasijavati i pojaviti sljedeće godine kao neka vrsta "poželjnog" korova. Ako se samozasijavanje želi spriječiti, samo je potrebno prikupiti sjeme nakon cvjetanja i posijati na željeno mjesto sljedeće godine. Osim što je korisna za vrt, radi toga što udaljava razne štetočine od povrtnih kultura, neke kadife su i jestive, dodaju se salatama i drugim jelima.

Uzgoj u stakleniku

Uzgoj kadifa u stakleniku može biti vrlo uspješan jer staklenik pruža kontrolirane uvjete rasta i zaštite od vanjskih nepogoda. Prije sadnje, potrebno je provjeriti jesu li uvjeti unutar staklenika prikladni za uzgoj te osigurati dovoljnu cirkulaciju zraka, kontrolu temperature, vlage i svjetlosti.

Tlo u stakleniku trebalo bi biti oplođeno i dobro izmiješano s kompostom. Ako je tlo u stakleniku loše kvalitete, može se poboljšati dodavanjem organskih gnojiva ili pijeska. Sjeme se može posijati izravno u tlo u stakleniku ili ga prethodno sijati u posudice, a kada sadnice narastu dovoljno velike, presaditi ih u staklenik.

Potrebno je redovito zalijevati biljke kako bi tlo bilo vlažno, ali ne previše natopljeno. Kada se biljke razviju, može se ih prihranjivati organskim gnojivom kako bi se potaknuo rast. Također, potrebno je redovito uklanjati korov i oštećene listove kako bi se spriječio rast štetnika i bolesti. Kadife će cvjetati nakon otprilike 8 - 10 tjedana nakon sjetve sjemena, a može se ih se brati kada se pupoljci počnu otvarati.

Uzgoj u posudama

Kadifa se uspješno uzgaja u posudama, a veličina posude ovisi o vrsti koja se uzgaja. Za francuske i signet kadife dovoljna je posuda 15 - 20 cm promjera, a za veće sorte poput afričkih potrebna je posuda 25 - 30 cm promjera. Ako je posuda mala onda je najbolje saditi jednu biljku u jednu posudu. Posudu s kadifama treba držati na osunčanom mjestu, što više sunca to će biljka bolje cvjetati, a boje će joj biti izraženije. Obično tlo za posude će biti dovoljno za uspješan uzgoj. Biljke je potrebno dobro zaliti i pustiti da se tlo malo osuši prije ponovnog zalijevanja.

Važno je da posuda ima dovoljno drenažnih rupa i prilikom zalijevanja treba izbjegavati zalijevanje lišća. Gnojidba nije potrebna, ako je zemljište previše siromašno treba gnojiti jednom u 2 - 3 tjedna, manjom količinom gnojiva nego što je preporučeno na pakiranju.

Održavanje nasada

Održavanje nasada kadife se odnosi na redovno zalijevanje u vrućim ljetnim danima i uklanjanje osušenih cvjetova kako bi biljka nastavila s cvjetanjem. Ako je zemljište u kojem se biljka uzgaja iznimno siromašno, potrebno je prihranjivanje biljke jednom u 2 - 3 tjedna komercijalnom mješavinom gnojiva, i to količinom manjom od preporučene.

Održavanje i njega

Kadifa je biljka koje nije zahtjevna što se tiče održavanja i njege. Ljeti se mora redovito zalijevati, posebno ako se uzgajaju u posudama, a nikada se ne zalijeva po listu jer to može uzrokovati gljivično oboljenje. Kako bi kontinuirano formirala nove cvjetove, tijekom ljeta treba rezati osušene cvjetove. Tako se vrijeme cvjetanja može produžiti i nekoliko tjedana.

Zalijevanje

Kada se posade sjemenke ili sadnice kadife potrebno ih je u početku redovito zalijevati. Ne bi smjela biti u suhom tlu duže od nekoliko dana. Ako je osobito vruće i sunčano, biljke je potrebno svakodnevno zalijevati. Nakon što uspostave dobar korijenski sustav, obično nekoliko tjedana nakon sadnje, bit će otpornije na sušu, ali će i dalje najbolje cvjetati ako ih se tjedno zalijeva.

Gnojidba

Kadifa ne treba nikakvo dodatno gnojivo, osim u slučaju da je tlo u kojem se biljka uzgaja izuzetno siromašno. Ako se biljci doda gnojivo bogato hranjivim tvarima doći će do povećanja lisne mase i smanjenja broja cvjetova. Ako je nužno, biljka se gnoji samo u fazi uzgoja i to samo umjereno. Najbolji put do dužeg cvjetanja je redovito uklanjanje cvjetnih stabljika nakon cvjetanja.

Razmnožavanje

Kadifa se s lakoćom uzgaja iz sjemena tako da vegetativno razmnožavanje nije često, ali je moguće. Reznice se režu na duljinu od oko 10 cm, s reznice je potrebno ukloniti cvjetove i cvjetne pupoljke, a s donjeg dijela se uklanjaju svi listovi. Reznice je potrebno umočiti u hormon rasta, a zatim ga posaditi, oko 5 cm duboko, u malu posudu ispunjenu mješavinom tla za posude, pijeska i perlita.

Zemlju treba dobro nabiti, navlažiti i posudu s reznicom staviti u vrećicu stvarajući neformalni staklenik. Posuda se drži na toplom, svjetlom području, ali izvan izravnog sunčevog svjetla. Zemlju je potrebno lagano navlažiti svakih 4 ili 5 dana. Kada su reznice ukorijenjene (obično je potrebno nekoliko tjedana), presađuju se u veće posude ispunjene običnim komercijalnim tlom za posude.

Kadifa se lako uzgaja iz sjemena, a njeno veliko sjeme se često koristi za školske projekte s djecom. Za najranije cvjetanje, sjetva se može započeti u zatvorenom, oko 6 - 8 tjedana prije posljednjeg datuma mraza. Često prošlogodišnja kadifa sama proklija, tako da nema ni potrebe za sadnjom novih. Sjemenke koje se siju u zatvorenom je potrebno posijati na površinu pladnja ili malih posuda ispunjenih komercijalnom mješavinom za posude, prekriti tankim slojem zemlje i pladanj pokriti plastikom.

Posuda se drži na toplom mjestu, ali svjetlost nije potrebna dok sjeme ne proklija. Kada sjeme proklija (obično to bude za 4 ili 5 dana) potrebno je ukloniti plastiku i premjestiti posudu na mjesto koje dnevno ima 4 ili 5 sati svjetla. Tlo u posudi treba biti umjereno vlažno. Kako bi izbjegli gljivice, najbolje je zalijevati odozdo da zemlja apsorbira vodu iz pladnja. Kada sadnice počnu stvarati nove listove spremne su za presađivanje u vrt, pod uvjetom da je prošla opasnost od mraza.

Rezidba

Na našim područjima, kadifa se uzgaja tako da joj nije potrebna rezidba. Osušeni i oboljeli list treba ukloniti. Ako se osušeni dijelovi redovno uklanjaju, biljka će izgledati ljepše, rasti će više i cvjetati sve do jeseni.

Priprema za sljedeću sezonu

S obzirom na to da je kadifa sezonsko cvijeće, priprema za sljedeću sezonu nije potrebna. Biljka se može ostaviti u jesen s cvjetnim stabljikama, i u proljeće možemo očekivati da će nići nove biljke koje su se same zasijale. Također, cvjetne stabljike se mogu pokupiti i staviti na sušenje kako bi u proljeće mogli posijati kadifu na željeno mjesto.

Upotreba

Berba

Kadifa se obično koristi kao ukrasna biljka. Može se brati i koristiti za razne cvjetne aranžmane. Također se suši i koristi u medicinske i ostale svrhe ili se osušeno sjeme čuva za sjetvu sljedeće godine.

Skladištenje

Osušene sjemenke se mogu čuvati u staklenim posudama za konzerviranje, papirnatim omotnicama ili fišecima. Pohranjeno sjeme treba čuvati na mjestu na kojem nema puno promjena u vlažnosti i temperaturi.

Bolesti

Ako se kadifa uzgaja na dobroj lokaciji i odgovarajućim uvjetima rijetko je pogođena bolestima. Ipak se mogu pojaviti bolesti kao što su plijesan, hrđa, gljivice i sl. Većinom oboli radi vlage na listu, ili ako se vlaga zadržava u zemlji. Oboljele dijelove biljke treba pravovremeno ukloniti kako bi spriječili daljnje širenje bolesti.

Štetnici

Kadifa nije podložna napadu štetočina, zbog svog oštrog mirisa koji ih odbija. Međutim, neke štetočine joj ne mogu odoljeti, a to su puževi, lisne uši i grinje pauka. Kadifa je popularna među puževima i gotovo ništa se ne može poduzeti da ih se riješi. Ova preferencija se može koristiti u vrtu koristeći kadifu kao cvijet koji odvraća pažnju i tako zaštititi jagode ili salatu od puževa.

Ako biljku napadnu lisne uši (deformirani i uvijeni listovi), potrebno je odrezati zahvaćene dijelove i tretirati biljku mješavinom alkohola, vode i deterdženta te izbjegavati gnojivo bogato dušikom. Ako pak kadifu napadnu grinje pauka koje su prepoznatljive po žutim točkicama na gornjoj strani lista i životinjicama veličine igle na donjoj strani lista, treba postupiti isto kao i s lisnim ušima.

Upotreba

Kadifa se često koristi u vrtu za odbijanje štetočina od povrća. Osim mirisa nalik citrusima, kadifa svojim korijenom proizvodi i druge spojeve koje ispušta u tlo i tako odbija štetočine koje se nalaze u tlu kao što su nematode. Savršeno se uklapa u vrtu s rajčicom, a istovremeno privlači oprašivače na cvijet rajčice.

Kadifa je jestiva pa se koristi i u kulinarstvu, a cvijeće i lišće se koristi i u biljnoj medicini. Iz aromatičnih biljnih dijelova biljke se pripremaju mješavine začina i čajevi. Osim jestivog ukrasa na tanjuru, cvjetovi se koriste i kao bojilo za rižu ili pekarske proizvode. Neke vrste kadife se koriste za dobivanje eteričnog ulja, a cijela biljka se koristi u destilaciji. Ovo eterično ulje se koristi na različite načine, uključujući i parfumeriju. Također se koristi za izradu sapuna i drugih proizvoda za njegu tijela.

Foto: Matthias Böckel / Pixabay