Duhan (lat. Nicotiana) je uspravna jednogodišnja biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae) kojoj također pripadaju rajčica, čičak, patlidžan, krumpir, paprika, čili papričice i petunija. Ono po čemu je duhan karakterističan je da u korijenu proizvodi nikotin, a sprema ga u listovima. Autohtona je biljka na prostoru Amerike, jugozapadne Afrike i Australije.
Uzgaja se u vlažnom i dobro dreniranom tlu, a najbolje uspijeva na punom suncu ili djelomičnoj sjeni. Sjeme se sije površinski u rano proljeće dok mu je za klijanje potrebno 10 - 14 dana i otprilike 12 sati svjetlosti. Duhan je visoka biljka i obično naraste do 1 m dok u nekim slučajevima može narasti i do 2 m. Čine ga izuzetno veliki listovi ovalnog oblika i zelene boje, dok su cvjetovi cjevastog oblika i formiraju se u grozdovima koji se prilikom otvaranja pretvaraju u zvijezdu.
Zahvaljujući cvjetovima koji se pojavljuju u bijeloj, ružičastoj, crvenoj, žutoj i zelenoj boji može poslužiti i kao ukrasna biljka. Cvjeta u periodu od ljeta do jeseni, a cvjetovi se mogu otvarati i noću. Bujnije cvjetanje se potiče redovitim uklanjanjem osušenih cvjetova i održavanjem optimalne vlažnosti tla. Obično se sadi na međusobnoj udaljenosti 45 - 60 cm kako bi nesmetano rastao i kako se ne bi dodirivali listovi koji se koriste u daljnjoj proizvodnji cigareta. Iako je jednogodišnja biljka životni vijek mu se može produžiti uklanjanjem preostalih osušenih cvjetova u jesen i malčiranjem tla oko biljke kako bi se pospješio ponovni rast sljedećeg proljeća.
Duhan je relativno mediteranska biljka i najbolje uspijeva na temperaturama između 22 - 28°C, a najbolju proizvodnju će imati na temperaturama u rasponu 22 - 25°C dok će pri temperaturama 2 - 3°C propasti. Ovisno i o vrsti, duhan može rasti na različitim nadmorskim visinama u rasponu 15 - 3.700 m. n. v. Najbolje podnosi ilovasta ili glinena tla pH vrijednosti između 6,1 - 7,8 što se posebice odnosi na tamni duhan koji se suši na zraku dok svijetli duhan najbolje podnosi lagana pjeskovita tla. Važno je zadovoljiti kriterij dobrog dreniranja kako bi voda mogla nesmetano otjecati bez zadržavanja viška vode što dovodi do propadanja biljke i truljenja korijena.
Srodnici
Vrste duhana
Danas je poznato oko 70 različitih vrsta duhana. Biljka je jedinstvena po velikim cvjetovima koji se obično sastoje od 4 - 5 latica i zvonolikog su oblika te se pojavljuju u širokom spektru boja. Zbog listova koji mogu biti i do 50 cm dugi duhan je poželjno saditi na određenoj međusobnoj udaljenosti od otprilike 45 - 60 cm. Zastupljenost nikotina u biljci je različita u različitim dijelovima pa se tako u lišću nalazi najveća količina čak 64%, u stabljici 18%, u korijenu 13% i u cvjetovima svega 5%. Najpoznatije vrste duhana su divlji duhan, slatki duhan, Langsdorffov duhan, dugocvjetni duhan, indijski duhan, cvjetni duhan i australski duhan.
Divlji duhan
Divlji duhan (lat. Nicotiana acuminata) je vrsta podrijetlom s prostora Čilea i Argentine, a s vremenom je uvezen u Ameriku i Australiju. Jednogodišnja je biljka koju je prvi opisao Robert Graham 1828. godine. Može narasti najviše 1 m s upola manjim listovima nego u običnog duhana. Dužine su otprilike 25 cm, a cvjetovi su zelene i bijele boje dugi 4 cm. Podnosi temperature do -8°C, kao i duge sušne periode. Broj padalina gdje je ova vrsta duhana posađena varira 400 - 800 mm. Raste na osunčanim područjima, ravnicama ili blagim padinama koje su okrenute prema sjeveru.
Slatki duhan
Slatki duhan (lat. Nicotiana alata) je vrsta duhana koji je poznat i pod nazivima krilati duhan, perzijski duhan i ukrasni duhan. Podrijetlom je s prostora južne Amerike i ne podnosi temperature niže od -5°C. Može narasti do 60 cm i prekriven je ovalnim listovima oštrim na dodir i koji mogu izazvati iritaciju. Cvjetovi koji dolaze u širokom spektru boja jako su mirisni, a njihov miris je intenzivniji noću. Sadi se na međusobnom razmaku 30 - 40 cm i cvjeta u periodu od ljeta do jeseni na sunčanom ili djelomice sjenovitom mjestu. Sjeme slatkog duhana može se sijati 6 - 8 tjedana prije datuma zadnjeg mraza i to isključivo u zatvorenom prostoru.
Langsdorffov duhan
Langsdorffov duhan (lat. Nicotiana langsdorffii) je vrsta koja potječe iz Čilea i Brazila, a vrsta je dobila naziv po ruskom konzulu koji je bio odgovoran za ekspediciju u Brazilu u 19. stoljeću. Jednogodišnja je vrsta koja obično naraste do 150 cm sa širinom od oko 50 cm. Čine je neobično ljepljivi listovi dugi oko 25 cm i zvonoliki cvjetovi dugi oko 5 cm. Cvjetovi mogu rasti u različitim bojama, najčešće zeleni. Često se sadi i kao ukrasna biljka u bogatom, vlažnom i dobro dreniranom tlu na punom suncu ili djelomičnoj sjeni. Sije se u zatvorenom prostoru u periodu od ožujka do svibnja, pri temperaturi 21 - 24°C.
Dugocvjetni duhan
Dugocvjetni duhan (lat. Nicotiana longiflora) je vrsta podrijetlom s prostora južne Amerike i raste na otprilike 200 m. n. v., a po obliku cvjetova ne razlikuje se od ostalih vrsta i najčešće su bijele boje. Može narasti do 50 cm s istom tolikom širinom, a sadi se u pjeskovitom ili ilovastom, dobro dreniranom tlu. Savjetuje se sadnja na južnoj ili zapadnoj strani gdje nema direktnih udara vjetra. Cvjeta u ljeto, a cvijet se zadržava sve do jeseni. Razmnožava se sjemenom, a najčešće se može vidjeti kao ukrasna biljka u vrtovima, u posudama na terasama ili kao rezano cvijeće.
Indijski duhan
Indijski duhan (lat. Nicotiana quadrivalvis) je endemska vrsta raširena diljem Amerike koja je najčešće grmolikog oblika, a može narasti i do 2 m. Podrijetlom je s prostora Kalifornije dok je za razliku od listova drugih vrsta lišće ove vrste dugo oko 15 cm i nalazi se na širokim peteljkama, a formirano je u obliku strijele. Cvjetovi su obično zelene ili ljubičaste boje i dugi oko 5 cm. Sjeme se kao i u ostalih vrsta sije u kasno proljeće, a do pojave prvih cvjetova obično prođe do 75 dana.
Cvjetni duhan
Cvjetni duhan (lat. Nicotiana sylvestris) je vrsta poznata i pod nazivima šumski ili južnoamerički duhan. Za razliku od ostalih vrsta cvjetni duhan spada u dvogodišnju ili višegodišnju vrstu. Podrijetlom je s prostora Argentine i Bolivije. Biljka može narasti do 150 cm sa širinom od oko 50 cm. Cvjetovi su bijele boje, padaju preko listova i obično su dugi oko 7 cm. Miris im je najintenzivniji noću, a svaki cvijet proizvede veliku količinu sjemenki. Biljka nije otrovna, ali konzumacija može izazvati blagu iritaciju. Ukrasna je trajnica koja se često koristi u pejzažnoj arhitekturi zbog svojih cvjetova neobičnog izgleda.
Australski duhan
Australski duhan (lat. Nicotiana suaveolens) je vrsta koja samo raste na prostoru Novog Južnog Walesa i Victorije. Kao i većina vrsta može narasti do 150 cm, a čine je također cjevasti cvjetovi dugi 5 - 7 cm koji cvjetaju od ljeta do jeseni. Jednogodišnja je vrsta koja se sadi u dobro dreniranom tlu na suncu ili djelomičnoj sjeni. Nakon sjetve sjemena potrebno je 7 - 14 dana da počne nicati i 10 - 12 tjedana do pojave prvih cvjetova. U zatvorenom prostoru čuva se na temperaturi 15 - 24°C, a stavljanjem vermikulita ili pokrivanje tla oko biljke sprječava se gubljenje prevelike količine vode odnosno zadržava se vlažnost.
Za uzgoj duhana u Hrvatskoj je potrebno tražiti odobrenje Ministarstva poljoprivrede!
Uzgoj duhana
Duhan je jednogodišnja vrsta koja jako dobro tolerira suha područja pa se nerijetko može vidjeti na livadama i poljima planski posađenog na međusobnoj udaljenosti oko 60 cm. Vrsta je koja jako brzo raste i, iako je jednogodišnja, pravilnom njegom može mu se produljiti životni vijek i na sljedeću sezonu, a njega se posebice odnosi na uklanjanje suhih listova i malčiranje tla oko baze biljke.
Sadi se na mjestima gdje je maksimalna količina sunca i isto tako slabije podnosi sjenovita mjesta koja će spriječiti ili usporiti rast. Zahtijeva redovno zalijevanje, ali se ne smije dopustiti zadržavanje nepotrebne količine vode koja može samo naštetiti biljci što za posljedicu ima truljenje korijena koje dovodi do propadanja cijele biljke. Cvjeta u ljetnom periodu pa sve do jeseni, a listovi se koriste u proizvodnji cigareta.
Sadnja sjemena je prilično jednostavna i ima veliku vjerojatnost uspjeha. Prije samog sijanja sjemena u zemlju dodaje se gnojivo s visokim udjelom fosfora, a prihranjivanje se nastavlja svaki mjesec sve do kraja vegetacijske sezone. Moguće je i nakon sadnje staviti istrunuli stajnjak od otprilike 2,5 cm.
Tlo
Sadnja duhana zahtijeva dobro drenirano i vlažno tlo, a sadi se na punom suncu ili djelomičnoj sjeni. Može podnijeti dosta širok raspon tla iako najbolje uspijeva u ilovastom i glinenom tlu, a pH vrijednosti između 6,1 - 7,8. Ipak poznato je da je sadnja duhana vrlo zahtjevna kultura koja uništava plodnost tla i crpi preveliku količinu hranjivih tvari uzimajući veliku količinu fosfora, dušika i kalija ali i vode. Degradira tlo i prijeti bioraznolikosti, a iscrpljivanjem tla povećava se sadržaj nikotina posebice u listove.
Na područjima gdje su tijekom ljeta visoke temperature savjetuje se sadnja na mjesta gdje će imati poslijepodnevnu sjenu. Ako se sadi u posudama ili gredicama savjetuje se prihranjivanje gnojivom sa sporim otpuštanjem.
Klima
Duhan je biljka koja najbolje podnosi tropsku i suptropsku klimu kao i temperature od oko 20°C dok temperaturu 2 - 3°C i više od 35°C ne podnosi. Da bi uspješno rastao potrebno je razdoblje bez mraza u trajanju 90 - 120 dana, kao i za berbu lišća koje zahtijeva suho vrijeme. Za uspješan rast, duhan zahtijeva veliku količinu vode dok dugotrajna suša uzrokuje zaostajanje u rastu. Idealna količina vode tijekom vegetacijskog perioda je 500 - 1.000 mm dok količina preko 1.250 mm nije pogodna za proizvodnju duhana, a relativna vlažnost bi trebala biti u rasponu 85 - 90%. Direktni udari vjetra su jako štetni za sadnice duhana posebice za listove jer dovode do cijepanja istih.
Vrijeme sadnje
Najidealnije vrijeme za sadnju duhana je proljeće, 6 - 8 tjedana nakon zadnjeg mraza kada je temperatura minimalno 18°C. Sjeme duhana je jako sitno, a vrijeme potrebno za klijanje je 5 - 10 dana. U idealnim uvjetima vrijeme potrebno za rast na visinu 15 - 20 cm je otprilike 2 mjeseca. U Europi raste u otprilike 12 zemalja, a Hrvatska spada u glavne proizvođače. Skoro 99% proizvodnje otpada na proizvodnju duhana.
Slaganje kultura
Duhan je jako osjetljiva biljka, posebice njeni listovi. S obzirom na to da se sadi prvenstveno radi proizvodnje cigareta ograničena je kombinacija biljaka za sadnju s duhanom. Iako u zemlju ispušta velike količine fosfora, kalija i dušika ipak je dušik koristan ako je u pitanju proces kompostiranja.
Kombinacija raznih trava čini se idealnim za sadnju uz duhan, a preporučuje se sadnja biljaka poput tušnja ili portulaka i trajnice kao što je lobelija dok se sadnja u posudu može kombinirati s vrstama poput lavande i verbene.
Sadnja vrsta poput rajčice, paprike i patlidžana se ne preporučuje jer postoji velika vjerojatnost oboljenja od istih vrsta bolesti koje se prenose vjetrom ili korijenom, ako su posađene na manjoj udaljenosti.
Poput mente ili metvice, cvjetni duhan (lat. Nicotiana alata) može otjerati buhače i mrkvinu muhu koji se hrane lišćem rotkvice, pastrnjaka, cikle i mrkve, no treba biti pažljiv pri sadnji ovih biljaka zbog duhanovog crpljenja hranjivih tvari iz tla.
Faza mirovanja
Faza mirovanja kod biljke duhana nastupa zimi, kada biljka prestaje sa aktivnim rastom i ulazi u stanje odmora. Ova faza se javlja u uvjetima smanjene količine svjetlosti i nižih temperatura. To je prirodni mehanizam biljke da se zaštiti i pripremi za novu sezonu rasta u narednoj godini.
Sadnja duhana
Duhan nije samonikla biljka, a sadi se planirano na mjestu gdje će mu biti osigurano cjelodnevno sunce, a ako se radi o područjima s ekstremno vrućim ljetnim periodima onda se sadi na mjestu gdje će imati poslijepodnevnu sjenu. Sadi se u dobro drenirano tlo čiju je vlažnost potrebno konstantno održavati bez mogućnosti zadržavanja viška vode, a temperature 2 - 3°C i više od 35°C mogu ga uništiti.
Duhan se sadi iz sjemena koje se stavlja na površinu mješavine za sjeme nakon čega se obilno zalijeva, a nakon 3 tjedna sadnicu je moguće presaditi u veću posudu ili na otvoreno kada bude oko 20 cm visoka. Presađivanje se savjetuje obavljati navečer kako se biljka ne bi osušila.
Sadnja sjemena
Preporuka je sjetva sjemena u zatvorenom prostoru 4 - 6 tjedana prije planiranog presađivanja na otvoreno. Sjeme se sije na površinu i prekriva samo tankim slojem kako bi lakše dospjela sunčeva svjetlost do njega što će ubrzati proces klijanja. Posuda u koju se sije mora biti ispunjena odgovarajućom mješavinom za posude, a proces klijanja bi trebao nastupiti najdalje za 20 dana ako je odgovarajuća temperatura odnosno ako je otprilike 18 - 22°C. Nakon sjetve, poželjno je zaliti sadnicu i to po mogućnosti da se voda stavi na pladanj na kojem se nalazi posuda. Potrebno ga je tako ostaviti nekoliko sekundi.
Sadnja sadnice
Prije presađivanja na otvoreno, sadnicu kao i tlo gdje se presađuje potrebno je pripremiti. Otprilike 3 - 4 tjedna prije presađivanja biljka se tretira gnojivom ili emulzijom morskih algi. Sadnica se sadi u prethodno pripremljeno tlo čija pH vrijednost ne bi trebala biti manja od 6,1 niti viša od 7,8. Sadi se na tlo koje je osunčano jer nedostatak sunca može rezultirati uvijenim i tankim listovima kao i slabim rastom. Sadnice se sade kada budu oko 20 cm visine, a preporučuje se rotacija prilikom sadnje odnosno da se sadnice ne sade svake godine na istom mjestu.
Uzgoj u vrtu
Duhan se sadi na međusobnoj udaljenosti 45 - 60 cm, a najčešće se može vidjeti kako se sadi u plodoredima na unaprijed pripremljenim plantažama. Preporučena međusobna udaljenost redova je oko 30 cm, a sadi se na mjestu gdje će biti izložena direktnom suncu ili eventualno djelomičnoj sjeni. U principu je jednogodišnja sadnica koja se rijetko kombinira s drugim biljkama, a poznato je da najbolje ide uz ukrasne trave i biljku poput lobelije.
Ako se tretira na odgovarajući način što se posebice odnosi na uklanjanje uvelih cvjetova, sezona mu se može produljiti i na sljedeću godinu. Tlo je preko zime potrebno malčirati kako korijen biljke ne bi propao uslijed primanja prevelike količine vode i uslijed nižih i neodgovarajućih temperatura.
Uzgoj u plasteniku
Prije sadnje u stakleniku sjeme se skuplja u kasno ljeto ili ranu jesen nakon čega se stavljaju u papirnatu vrećicu gdje se čuvaju do sijanja. Kako je i prije navedeno, sjeme se sije površinski u posudu visine otprilike 7 cm koja je ispunjena višenamjenskim kompostom bez treseta i vermikulitom, a za to je predviđen period od veljače do ožujka i temperatura od oko 20°C. Nakon sjetve, posuda se stavlja na toplo i osunčano mjesto, a za presađivanje je potrebno da se formiraju minimalno 2 para listova.
Uzgoj u posudama
Duhan se može saditi u posudama obično od 1 l, a zbog svojih šarenih cvjetova često se koristi i kao ukrasna biljka pa se kombinira s nekim ljetnim biljkama poput lavande, alceje i cinije koje podnose iste uvjete tla, temperature i vlažnosti. Mogu se saditi i u kombinaciji s drugim vrstama duhana dok posuda u koju se sadi treba biti volumena najmanje 11 l. Ovako posađene sadnice trebaju češće tretiranje vodom nego one posađene izravno u tlo prvenstveno zbog brzine isušivanja zemlje.
Osim u posude, duhan se može saditi i u vrtne gredice kao i rubna biljka uz ograde posebice na mjestima gdje je dovoljna količina sunca. Zbog toga što je jednogodišnja biljka ne treba dodatnu njegu za vrijeme hladnog perioda poput unošenja u zatvoreni prostor jer prolaskom cvjetova biljka uvene.
Održavanje nasada
Biljku je potrebno redovito održavati kako bi listovi bili što kvalitetniji. Održavanje uključuje redovno zalijevanje, okopavanje biljke kako bi se spriječila pojava korova, ali i prevrtanje središnjeg pupoljka što će za rezultat imati veće i deblje listove. Savjetuje se redovno prihranjivanje tijekom vegetacijske sezone, a kada narastu previsoke režu se otprilike 1/3.
Rezati se može uvijek čak i za vrijeme ljetnog perioda. Zahtijeva osunčana mjesta s eventualno kratkom i djelomičnom sjenom dok neke vrste poput cvjetnog duhana dobro podnose sjenu pa se nerijetko ova vrsta naziva i šumski duhan.
Održavanje i njega
Duhan je jednostavno održavati, a poželjno je redovno orezivanje za 1/3 i uklanjanje suhih listova kao i kontinuirano zalijevanje otprilike 2 - 3 puta tjedno. Biljka uspijeva u ilovastom tlu i glinenom tlu i može se kombinirati s drugim biljkama. Duhan je potrebno malčirati organskim kompostom kako bi se zadržala određena količina vode, a samim tim i spriječilo pretjerano upijanje vode koju biljka ne može primiti čime dolazi do propadanja korijena kao i cijele biljke.
S obzirom na to da je biljka koja relativno brzo raste brzo i može narasti do 2 m, a mjesto sadnje su obično unaprijed pripremljena polja, njegom i odgovarajućom prehranom osigurat će se biljci zdrav i nesmetan rast koji će se očitovati u zdravim i zelenim listovima koji se dalje koriste u proizvodnji cigareta.
Zalijevanje
Potrebno je redovito zalijevanje minimalno 2 - 3 puta tjedno kako bi biljka rasla. Zalijeva se čak i onda kada je tanki gornji sloj suh i, iako će izdržati sušne periode, za pravilne i zdrave cvjetove potrebno je dobro drenirano tlo. Duhan posađen u stakleniku trebat će češće tretiranje vodom zbog bržeg isušivanja zemlje nego što je to slučaj s duhanom posađenim na otvorenom. Potrebno je paziti prilikom zalijevanja kako bi voda mogla nesmetano otjecati odnosno kako bi tlo dobro dreniralo jer velika količina vode dovodi do nemogućnosti oticanja što za posljedicu ima truljenje korijena.
Gnojidba
Duhan je moguće i čak poželjno prihranjivati svaki mjesec za vrijeme vegetacijske sezone kako bi se pospješio rast. Prije sadnje, prethodno iskopanu rupu potrebno je ispuniti uravnoteženim organskim gnojivom, a sredinom ljeta savjetuje se korištenje tekućeg gnojiva kako bi se sezona cvjetanja mogla produžiti sve do kasne jeseni. Za vrijeme rasta u posudi duhan se prihranjuje emulzijom morskih algi dok za vrijeme rasta na otvorenom zahtijeva gnojiva koja ne sadržavaju klor dok dušik mora biti u obliku nitrata. Nanosi se isključivo u debljini od 2,5 cm.
Razmnožavanje
Biljka se razmnožava isključivo sjemenom dok razmnožavanje reznicama ili dijeljenjem nije moguće. Sjeme se skuplja u periodu kasnog ljeta i rane jeseni nakon čega se odlaže u papirnatu vrećicu i čuva do proljeća odnosno do početka veljače kada se počinje sa sijanjem. Sije se u zatvorenom prostoru i pri temperaturi od oko 20°C, a nakon sjetve moguće je prekrivanje posude staklom kako bi se zadržala odgovarajuća vlažnost i potaklo klijanje koje može potrajati najduže 20 dana iako je standardni period klijanja 7 - 10 dana. Sadi se u male plastične posude visine oko 7 cm i to svako sjeme pojedinačno da bi se nakon pojave 2 para listova mogla presaditi u veću posudu gdje će rasti sve do presađivanja na otvoreno.
Presađivanje
Kada postigne određenu visinu od primjerice 20 cm duhan je spreman za presađivanje, a presađuje se u posudu od 3,5 l kako bi mogao nesmetano rasti. Presađuje se kada prođe sva opasnost od mraza, a za rast mu je potrebno dosta sunca jer rast na djelomičnom suncu uzrokuje oskudne listove. Dvije sadnice koje se presađuju moraju biti međusobno udaljene 60 - 90 cm dok udaljenost redova ne smije biti manja od 90 cm. Duhan se obično presađuje navečer kako se ne bi osušio, a nakon presađivanja potrebno ga je zaliti i s tim nastaviti kontinuirano dok se sadnica ne učvrsti.
Pomlađivanje
Duhan se u principu ne podvrgava metodi prorjeđivanja jer se sadnice sade na dovoljno velikoj udaljenosti kako ne bi došlo do međusobnog ispreplitanja korijena što dovodi do gušenja sadnica. Ako biljka uvene uslijed neodgovarajućeg održavanja, prevelikog ili premalog zalijevanja sadnicu je potrebno ukloniti iz plodoreda.
Prorjeđivanje
Duhan se obično prorjeđuje kako bi se osiguralo pravilno razvijanje i dobar prinos plodova. Prorjeđivanje podrazumijeva uklanjanje nepotrebnih i slabijih biljaka kako bi se ostale biljke mogle bolje razvijati i dobiti više hranjivih sastojaka i svjetlosti.
Rezidba
Rezidbu duhana najbolje je planirati za period jeseni jer će tako biljka imati najviše šanse za rast sljedećeg proljeća. Najbolje je rezati stabljiku 1/3 jer će se tako ubrzati rast. Kako bi se postigao grmoliki rast biljke i kako ne bi narasla do 2 m prakticira se rezidba središnje stabljike. Nema potrebe za uklanjanjem suhih grana jer je duhan jednogodišnja biljka koja ima samo zelene stabljike prekrivene naizmjenično raspoređenim velikim listovima.
Zaštita od vjetra
Vjetar može oštetiti listove i grane biljke, što može utjecati na njen rast i razvoj. Osim toga, vjetar može izazvati sušenje tla i utjecati na zalijevanje, što također negativno utječe na biljku. Moguće zaštite od vjetra uključuju sadnju biljaka u blizini zaštitnih objekata kao što su zidovi, živice ili drveće ili korištenje zaštitnog materijala poput mreže protiv vjetra ili vjetrobrana.
Priprema za sljedeću sezonu
Kao jednogodišnja biljka ne zahtijeva nikakvo prethodnu pripremu jer rijetko koja sadnica preživljava zimu i niske temperature. Poznato je da na temperaturi 2 - 3°C propada, a jedini način na koji se može pokušati sačuvati biljku je redovnim uklanjanjem cvjetova i malčiranjem tla oko baze biljke kada prođe sezona cvjetanja odnosno u kasnu jesen. Najčešće se skuplja sjeme iz duhana koje se odlaže u papirnatu vrećicu i ponovno se sadi na proljeće.
Bolesti
Duhan je biljka koja je jako osjetljiva kako razne štetnike i bolesti, a među glavnim bolestima koje napadaju duhan i koje uzrokuju propadanje su plava plijesan, žablja pjegavost lišća, bijela trulež i crna koljenica.
Plava plijesan
Plava plijesan (lat. Peronospora tabacina) je biljni patogen koji inficira duhan i dovodi do propadanja duhana. Jako je rasprostranjena bolest koja se javlja u poljoprivrednim područjima, a razvoju bolesti pogoduju vlažni i hladni uvjeti. Na donjoj strani listova javljaju se plavo sive mrlje okruglog oblika u obliku lezija. Da bi se spriječila pojava plave plijesni potrebno je izbjegavati prekomjernu gnojidbu čime se stvaraju pogodni uvjeti za stvaranje gljivica. U tropskim i suptropskim područjima potrebno je tretiranje odgovarajućim fungicidima.
Žablja pjegavost lišća
Žablja pjegavost lišća (lat. Cercospora nicotianae) je također gljivična bolest koja za posljedicu ima stvaranje okruglih mrlja promjera oko 1 cm koje se pojavljuju na donjim listovima šireći se prema vrhu, a pjege su veće na zrelom lišću. Kao i svakoj gljivičnoj bolesti razvoju pogoduju vlažni uvjeti koji su najrašireniji u Americi, Pakistanu, Nigeriji i slično. Da bi se spriječila pojava i širenje bolesti potrebno je čistiti područje oko baze stabljike, a zaraženo lišće potrebno je ukloniti i spaliti, a u težim slučajevima potrebna je primjena fungicida.
Bijela trulež
Bijela trulež (lat. Sclerotinia sclerotia) je gljivična bolest koja se pojavljuje u duhanu uzgojenom isključivo u stakleniku, a početne lezije se stvaraju na dnu stabljike ako je biljka previše natopljena vodom, zelena i mekana na dodir. Ova bolest je poznata još i pod nazivima pamučna trulež, vodenasta meka trulež i trulež krune. Vlažnost u staklenicima se može smanjiti cirkulacijom zraka i povećanjem ventilacije, a smanjenje mogućnosti obolijevanja možemo povećati rezanjem lišća koje ćemo ukloniti nakon svakog puta. Bolest se može kontrolirati različitim kemijskim i biološkim postupcima, a upotrebom parazita Coniothyrium minitans može se smanjiti pojava bolesti za 95%.
Crna koljenica
Crna koljenica (lat. Phytophthora parasitica) je bolest kojoj najviše odgovara toplo vrijeme s temperaturama 29 - 32°C i dobro drenirano tlo. Pojava bolesti ima za posljedicu žute listove i relativno brzo propadanje biljke, a očituje se u pojavi crnih lezija i to pri dnu koja se može pojaviti i cijelom dužinom stabljike. Crna koljenica uzrokuje trulež korijena kao i infekciju lišća i stabljike. Bolest se prenosi tlom dok je njena pojava najučestalija u periodu od svibnja do listopada. Korištenje fungicida pomoći će u suzbijanju ove bolesti.
Štetnici
Otpornost na pojavu štetnika je potpuno ista kao i kod otpornosti na bolesti samo je razlika u tome što duhan napada znatno manji broj štetnika od kojih se najviše ističu duhanov crv, lisne uši i moljci.
Duhanov crv
Duhanov crv (lat. Manduca sexta) je kukac koji se nalazi u dnu, a u toplim područjima izaziva teška oboljenja. Najčešće ga se može naći na prostoru sjeverne i srednje Amerike kao i na prostoru Kariba. Gusjenica čiji životni ciklus traje 30 - 50 dana može biti duga oko 7,5 cm, a oštećenje listova uslijed najezde izaziva skidanje čitavog lišća do srednje žile kao i opadanje istih. Najčešće se viđaju ličinke ove biljke koje se pojavljuju tijekom dana i uzrokuju defolijaciju listova. Uklanjanje duhanovog crva može biti ručno ili korištenjem organskih sprejeva poput Bacillus thuringiensis koji se primjenjuje u ranim stadijima.
Lisne uši
Lisna uš (lat. Myzus persicae) je štetnik koji se nerijetko naziva i zelena mušica. Pojavljuje se na donjoj strani lišća ili stabljike i obično su zelene ili žute boje, a prevelika zaraza može uzrokovati pojavu žutih listova kao i defolijaciju istih. Lisna uš luči ljepljivu tvar tzv. mednu rosu koja dodatno potiče stvaranje čađave plijesni. Prskanjem lišća jakim mlazom vode možemo donekle spriječiti još veću najezdu štetnika, a ako je u pitanju zaista jaka zaraza onda se preporučuje korištenje insekticidnog sapuna ili ulje neema.
Moljci
Moljac (lat. Autographa californica) je vrsta kukca karakteristična isključivo za područje zapadne Amerike. Uzrokuje rupe na lišću različitih veličina, a sam moljac je plavo sive boje i obično dug 16 - 21 mm. Najintenzivnija mu je pojava od ranog proljeća do kasne jeseni i obično se može vidjeti tijekom dana dok tijekom noći skuplja nektar s cvjetova. Kao i kod duhanovog crva uklanjanje može biti ručno ili korištenjem sredstva Bacillus thuringiensis.
Upotreba duhana
Najraširenija i daleko najpoznatije primjena duhana je u obliku cigareta, a koristi se i u proizvodnji žvakaćih guma ili flastera. Listovi koji se suše mogu se žvakati kao opojno sredstvo dok se jako često može naći i u korištenju kao burmut. Iz sjemena biljke koje se skuplja na kraju sezone može se dobiti ulje za sušenje. Svi dijelovi duhana su otrovni, a jedino se listovi mogu koristiti ali da su prethodno prerađeni. U medicini je jako popularan jer se dugo smatrao ljekovitom biljkom.
Berba
Duhan se pere cijeli sa stabljikom dok se listovi uklanjaju naknadno. Berbu je potrebno planirati 3 mjeseca nakon sadnje, a ako se lišće uklanja direktno sa sadnica dok su još u plodoredu onda je potrebno parcijalno uklanjanje s razmacima 1 - 2 tjedna, a ukupno bi trebalo biti 4 - 5 berbi. Kreće se isključivo s berbom donjeg lišća, a nakon berbe slijedi sušenje za što je potrebno listove objesiti i sušiti na vlažnosti 65 - 70%.
Sušenje
Prilikom sušenja temperatura bi trebala biti između 18 - 35°C. Duhan koji se suši na zraku namijenjen je proizvodnji cigareta dok proces sušenja duhana na plamenu traje 10 - 13 tjedana i koristi se uglavnom za proizvodnju duhana za žvakanje. Duhan za proizvodnju cigareta može odležati otprilike godinu dana dok za vlastite potrebe može stajati 5 - 6 godina.
Skladištenje
Sjeme duhana skuplja se u jesen kada prođe vegetacijski period, a skupljeno sjeme skladišti se na temperaturi ne većoj od 20°C i tako skladišten može opstati prilično dugo dok na temperaturama od oko 40°C gubi svojstva i vitalnost u roku 2 - 3 dana. Skladištenje sušenog duhana ima brojne posljedice jer uslijed skladištenja dolazi do fermentacije koja je praćena neželjenom aromom, a nerijetko se stvara i plijesan koja može proizvesti brojne štetne toksine. Bolesti skladištenja koje se često javljaju su crna trulež, bijela plijesan i trulež korijena duhana.
Kozmetika
Divlji duhan sadrži visok postotak glicina odnosno aminokiseline koja se nalazi u ljudskom kolagenu. Listovi duhana služe kao antioksidans i štite kožu posebice od vanjskih negativnih utjecaja, a u kombinaciji s drugim sastojcima uspješno djeluju na bore.
Medicina
Duhan se dosta koristio u tradicionalnoj medicini, a neke su navike ostale i danas. Poznato je da je duhan odličan antiseptik koji pomaže u bržem zacjeljivanju rana odnosno u zaustavljanju krvarenja, a nekad se duhan puhao u uho kako bi se zaustavili bolovi u uhu. Danas je poznato da duhan povećava moždane receptore, smanjuje depresiju, demenciju kao i anksioznost, a smatra se lijekom za više od 65 vrsta bolesti.
Gospodarstvo
Nakon Kine, Indije i Brazila Amerika je četvrta najveća zemlja u svijetu kada je proizvodnja duhana u pitanju. Tijekom 2018. godine farme u Americi su ubrale duhan u vrijednosti od 533 milijuna funti, a generalno se tijekom posljednjih 40 godina proizvodnja značajno smanjila. Tijekom 2017. godine prodalo se 3,5% manje duhanskih proizvoda u odnosu na 2016 godinu, a na promociju i marketing samo tijekom 2019. godine u Americi je potrošeno 8,2 milijarde dolara odnosno gotovo milijun dolara svakog sata.
Zanimljivosti
Duhan je jedina biljka na svijetu koja se najviše proizvodi, a ne koristi se kao hrana.
Dva studenta su 1828. godine uspjeli izdvojiti nikotin iz duhana, a dnevno se proizvede više od 15 milijardi cigareta. Statistički svakih 8 sekundi netko umre od duhana. Otprilike 16 milijuna Amerikanaca živi s nekom bolešću koja je uzrokovana pušenjem.
Iako biljka proizvede 20 - 30 listova samo ih se 10 - 16 ubere, a zanimljiva je činjenica da su se nikotinom tovile svinje.
Latinski naziv za duhan Nicotiana nazvan je po francuskom veleposlaniku Jeanu Nicotu de Villemainu koji je 1560. godine uveo duhan u Francusku.
Za uzgoj duhana u Hrvatskoj je potrebno tražiti odobrenje Ministarstva poljoprivrede!
Foto: fetcaldu/Pixabay
Odgovori