Blitva (lat. Beta vulgaris var. cicla) je dvogodišnja povrtna kultura koja se uzgaja zbog iznimno hranjivog lišća. Pripada rodu Beta, a porodici štirovki (Amaranthaceae), a najpoznatiji srodnici su joj amarant, kvinoja, špinat i cikla.
U prvoj godini vegetacije blitva razvija lisnu rozetu sastavljenu od brojnih spiralno poredanih listova. Listovi su krupni, veličine do 50 cm, građeni od zadebljale i dugačke lisne peteljke. U drugoj godini vegetacije iz pupa se formira cvjetna stabljika koja može narasti i do 2 m u visinu.
Vrlo je prilagodljiva biljka, uspijeva u hladnom, umjereno toplom i vrućem podneblju. Uzgaja se i u planinskim krajevima, upravo zbog prilagodbe na različite klimatske uvjete. Usprkos svemu tome, i dalje je najzastupljenija u primorskom području.
Većinom se konzumira kuhana jer joj se kuhanjem povećava hranjiva vrijednost. Odlična je zamjena za špinat, ima isti način pripreme, može se zalediti, a i okusom su vrlo slične.
Srodnici
Vrste blitve
Dvije su osnovne vrste blitve:
- kultivari sa širokim, dugim, mesnatim i bijelim peteljkama lista, dok su plojke valovite
- kultivari kraćih, tanjih i zelenih peteljki s glatkim ili samo malo valovitim plojkama
Plojke mogu biti tamnozelene, srednje zelene ili žutozelene boje. Kultivari su uglavnom uzgajani za visoki rast, rezistenciju na niske i visoke temperature te otpornost na bolesti.
Srebrnolisna blitva
Srebrnolisna blitva je najraširenija sorta blitve u Europi koja se sije kroz cijelu godinu. Listovi se beru kada dosegnu veličinu našeg dlana ili do 1 m. Ima tamnozelene listove s jakim bijelim peteljkama. Kulture koje dobro uspijevaju uz ovu vrstu su mrkva, kupusnjače, grah i rotkvica.
Crvena blitva
Crvena blitva ili rabarbarasta blitva je biljka prepoznatljiva po svojoj impresivnoj crvenoj stabljici i nervaturi te zelenim listovima. Ova vrsta razvija dubok i razgranat korijenski sustav sa zadebljanim gornjim dijelom. Pripada skupini kultivara s kraćim i tanjim stabljikama i blago valovitim listovima.
Uzgoj blitve
Blitva je izuzetno adaptabilna povrtna kultura koja se jednako dobro može uzgajati u umjereno toplim kontinentalnim, kao i u vrućim priobalnim područjima u kojima se u prehrani može koristiti i tijekom zimskog razdoblja.
Tlo
Iako nije zahtjeva što se tiče tla, ipak najbolje uspijeva na dubokim strukturiranim tlima. Ono što joj odgovara je dobra propusnost za vodu, dobar kapacitet za zrak i pH vrijednosti tla 6 - 8, a najbolje tlo za uzgoj blitve je vlažno, plodno i bogato humusom.
Klima
Blitva je iznimno prilagodljiva uvjetima u svojoj okolini, klimi i tlu. Minimalna temperatura klijanja je 5°C, a optimalna 16 - 24°C. Na nižim temperaturama 5 - 10°C biljka sporije raste, a optimalna temperatura rasta je 16 - 20°C.
Poneki kultivari mogu podnijeti i temperature koje su više od 30°C. Mlada i potpuno razvijena biljka može podnijeti blaže mrazeve, zbog čega uspijeva prezimiti u priobalnom području.
Vrijeme sadnje
Blitva najbolje raste na hladnim temperaturama jer će visoke temperature usporiti proizvodnju lišća. U vrtu se siju plodovi 2 - 4 tjedna nakon što u proljeće prođe sav mraz. Da bi se počelo rano, blitva se sije u zatvorenom prostoru već 3 - 4 tjedna prije zadnjeg datuma mraza u proljeće, a za presađivanje na otvoreno uzima se vrijeme kada su biljke visoke 8 - 10 cm. Također, blitva se sije ljeti radi jesenje žetve. Jednom uspostavljena, tolerirat će vrućinu i mraz. U klimama s blagim zimskim periodom, blitva se može uzgajati i preko zime.
Slaganje kultura
Na istoj zemlji blitva se ne smije uzgajati najmanje 3 godine, kao ni njezine srodne kulture iz porodice Beta, primjerice amarant, špinat i loboda. Također, treba izbjegavati uzgoj s krumpirom, ciklom i rajčicom jer privlače iste štetnike. Sve biljke iz obitelji tikvica, kao što su krastavci, dinje, bundeva, tikvica i butternut tikva ne smiju se saditi u istu gredicu s blitvom. Ove biljke će se natjecati za hranjive tvari u tlu i mogu privući štetnike koji su štetni za blitvu, dok suncokreti ispuštaju kemikalije koje mogu biti otrovne za obližnje biljke, pa se također savjetuje izbjegavati sadnju blitve među redove suncokreta.
Mahunarke, posebno grah, grašak, soja, bob, kikiriki, badem i rogač korisne su biljke za blitvu. Ispravljaju razinu dušika u tlu, a visok sadržaj magnezija u blitvi može pomoći u povećanju proizvodnje klorofila u mahunarkama, tako da si međusobno pomažu u razvoju i rastu.
Poželjno je uzgajati blitvu nakon kulture koja je gnojena organskim gnojivima. Svako povrće koje pripada porodici lukova (Allium) je dobra biljka za sadnju uz blitvu, pa se tako uz nju mogu saditi ljutika, češnjak, crveni luk, medvjeđi luk, poriluk ili vlasac. Članovi porodice kupusnjača (Brassica) neke su od najboljih pratećih biljaka blitve, a uključuju kupus, kelj, kelj pupčar, repu, korabicu i salatu.
Blitva nije prikladna za uzgoj u cvjetnom vrtu, ali sadnja metvice ili limunske trave u blizini može pomoći u držanju buhača podalje od biljke, smanjujući potrebu za pesticidima. Jednogodišnje biljke koje se mogu posaditi uz blitvu kako bi se privukli korisni oprašivači su biljke s jakim mirisom poput dragoljuba i gromotulje koje sprječavaju najezdu lisnih uši u gredicama. Neven je također dobra cvjetna biljka jer odbija nematode koje bi se inače rado hranile blitvom.
Faza mirovanja
Faza mirovanja blitve, također poznata kao faza dormancije, je stanje u kojem biljka ne raste ni ne cvjeta, već se odmara i priprema za sljedeću vegetativnu fazu. Ova faza može biti uzrokovana stresom izazvanim vanjskim čimbenicima, kao što su visoke ili niske temperature, suša ili prekomjerna vlaga ili genetičkim čimbenicima. Blitva ulazi u fazu mirovanja tijekom kasne jeseni ili rane zime, kada se biljka priprema za prezimljavanje.
Sadnja blitve
Blitva se može uzgajati na punom suncu, ali će tolerirati i djelomičnu hladovinu. Najbolje raste na dobro obrađenom, dreniranom tlu, bogatom organskom tvari. Iako ne favorizira previše kisela tla, najbolje raste na blago kiselim tlima.
Sadnja sjemena
Nakon što biljke razviju četiri prava lista, usjev je potrebno međuredno kultivirati i prorijediti tako da između biljaka u redu ostane razmak 25 - 30 cm. U kontinentalnim područjima blitva se obično sije u proljeće, tijekom ožujka, travnja i svibnja, dok se u primorskom području sjetva obavlja tijekom kolovoza.
Sjeme se sadi oko 2 tjedna prije zadnjeg datuma mraza, duboko oko 2 cm. Temeljito se iskopa tlo i dodaju hranjive tvari u obliku komposta, ostarjelog stajskog gnoja ili komercijalnog gnojiva prije nego što se položi sjeme.
Razmak između sjemena ovisi o načinu na koji se planira provesti berba. Nakon što biljke razviju četiri prava lista, usjev je potrebno međuredno kultivirati i prorijediti. Ako se planira prikupljati sitno lišće kako biljke rastu, trebat će im mnogo manje prostora, stoga ih se može saditi na manjem razmaku.
Za sitne listove i česte berbe, sjeme se može samo posipati u predviđenim rupicama i pustiti biljke da rastu. Da bi se dobile veće glavice i stabljike dobre veličine za kuhanje, sade se 2 ili 3 sjemenke na udaljenosti oko 10 cm. Jednom kada proklijaju, pojavit će se jedna jaka sadnica na svakom mjestu.
Odabire se sunčano mjesto za sadnju, iako joj neće smetati i malo hlada tijekom vrućeg vremena. Sadnja blitve u blizini viših biljaka dobar je način za stvaranje sjene kasnije tijekom ljetne sezone.
Sadnja sadnice
Iako se blitva obično izravno sije, za ranu proizvodnju mogu se posaditi i sadnice prethodno uzgojene u zaštićenim prostorima. U zatvorenim prostorima uzgaja se za ranu proljetnu i kasnojesensku proizvodnju.
Sjeme se sije na posebnu gredicu ili u hladno klijalište, a kad se razvije nekoliko manjih listova, najbolje razvijene biljke presađuju se u pripremljene gredice. Njeguju se kao i one iz proljetne sjetve i češće zalijevaju, posebice ako je ljeto vruće i ne bude dovoljno kiše. Blitva posijana potkraj ljeta i na početku jeseni već u jesen razvija dosta lišća, no glavna će berba velikog zelenog lišća biti tek u proljeće iduće godine, kad ga treba pobrati prije nego što blitva procvate.
Na površini od 1 m2 može se dobiti 2 - 3 kg lišća. Sadnice u zatvorenom potrebno je zagrijavati na temperaturu višu od 15°C kroz 5 tjedana. Sade se većinom na razmak u redu 30 - 40 cm.
Uzgoj u vrtu
Kvalitetno lišće se dobiva odabirom dobro pognojenog i duboko obrađenog plodnog vrtnog tla bogato humusom, a uspijevat će i na suncu i u polusjeni. Poslije nicanja biljke je potrebno okopati i prorijediti na razmak od 20 cm. S obzirom na to da dobro podnosi presađivanje, najbolje razvijene suvišne biljke mogu se posaditi u novu gredicu. Za vrijeme vegetacije potrebno ju je redovito okopavati i plijeviti te po potrebi zaliti.
Uzgoj u plasteniku
Nakon klijališta, kontejneri se premještaju u plastenike namijenjene za uzgoj sadnica. Za navodnjavanje se koristi pokretni uređaj s programiranom upravljačkom jedinicom, a za zimsko razdoblje podno grijanje. Presadnice se mogu uzgojiti u zaštićenom negrijanom plasteniku i tijekom hladnijeg razdoblja.
Prednost imaju opremljeni prostori koji uvjetuju pogodnu mikroklimu unutar plastenika, jer se time smanjuju štetni vanjski utjecaji. Veliku prednost imaju dobro tehnološki opremljeni zaštićeni prostori jer osiguravaju sigurnost i stabilnost tijekom uzgoja, što rezultira većim prinosom. Uzgojem presadnica u kontroliranim uvjetima grijanog prostora, biljke se optimalno razvijaju, ranije zriju i bolje se iskorištava površina.
Vrijeme sjetve u zaštićenom prostoru određuje se prema vrsti, vremenu i mjestu uzgoja, tj. prema klimatskim uvjetima koji vladaju na tom području. Za vrijeme sadnje sadnice trebaju biti optimalno razvijene, što omogućuje brzo ukorjenjivanje i nastavak rasta. Zbog svoje prilagodljivosti, blitva se uzgaja tijekom cijele godine, nema velike zahtjeve prema tlu te ne traži obilnu gnojidbu.
Uzgoj u posudama
S obzirom na to da ne zauzima puno prostora, moguće ju je uzgajati u malim posudama na balkonu. Takav uzgoj omogućuje i raniju sadnju u hladnijem razdoblju jer je prilagodljiva i neće se smrznuti. Preporučuje se koristiti kvalitetnu zemlju te ju obogatiti osnovnim mikro i makroelementima potrebnim biljci.
Održavanje nasada
Održavanje nasada blitve uključuje redovito zalijevanje, posebice tijekom razdoblja suše, redovitu gnojidbu kako bi blitva ostala plodna i zdrava, uklanjanje suvišnih biljaka kako ne bi gušile rast glavnih biljaka, kao i korova koji se pojavljuju tijekom sezone. Također je potrebno i prorjeđivati biljke kako bi se osiguralo da ostaju samo najzdravije i najjače te pripremiti nasad za zimu, kako se biljke ne bi oštetile od mraza ili drugih vremenskih uvjeta.
Održavanje i njega
Gredice je poželjno redovno okopavati, odstranjivati korov, povremeno zaliti, po potrebi prorijediti, a bere se tijekom cijele godine kidajući samo vanjske listove. Što se listovi više kidaju, to će ona brže i ljepše rasti. U suprotnom, ako se listovi ne trgaju, oni prelaze u cvijet. Također je štetno brati blitvu čupanjem cijele stabljike s korijenom.
Ubranu biljku potrebno je čuvati na tamnom mjestu uz temperaturu od 4°C i 98% vlage kako bi što duže bila svježa.
Zalijevanje
Biljku je potrebno redovito navodnjavati, pogotovo ako padaline nisu dobro raspoređene. Tlo je potrebno držati vlažnim, ali i izbjegavati prekomjerno zalijevanje. Blitva je otporna na sušu, a podnosi čak i slanu vodu.
Gnojidba
Blitva je biljka koja nema velike zahtjeve za održavanje i oko koje nema previše posla. Jedno dobro hranjenje standardnog gnojiva blizu sredine ljeta će biti dovoljno za uspješan rast i razvoj biljke.
Uzgaja se u plodoredu nakon kultura gnojenih stajskim gnojem, a tijekom predsjetvene pripreme tlo osrednje plodnosti se pognoji s oko 500 kg/ha NPK u omjeru 7:20:30 i 200 kg/ha UREE. Tijekom kultivacije između redova i nakon prve berbe potrebno je prihraniti s po 50 kg/ha KAN-a.
Razmnožavanje
Blitva se razmnožava sjemenom. Sjetva se obično obavlja u proljeće ili rano ljeto, a sjeme se sadi u redove u tlu koje je dobro pripremljeno i bogato hranjivim tvarima. Sjeme se pokriva tankim slojem tla i zalijeva. Kada biljke narastu do određene veličine, mogu se presaditi na stalno mjesto u vrtu.
Osim sjemenom, blitva se može razmnožavati i rezanjem starih biljaka. Ova metoda se koristi kada su biljke već proizvele sjeme ili dijeljenjem biljke, metoda koja se koristi za proizvodnju novih biljaka iz starih. Također se može razmnožavati i grafiranjem, tehnički zahtjevnom metodom koja se koristi za proizvodnju novih biljaka iz starih, a koja zahtijeva stručno znanje i iskustvo.
Presađivanje
Prije presađivanja, tlo treba dobro pripremiti, što uključuje gnojidbu, otklanjanje korova i rahljenje tla. Najbolje vrijeme za presađivanje blitve je proljeće ili rano ljeto, kada su biljke mladice i lako se prenose. Potrebno je odabrati one koje su zdrave i izgledaju dobro.
Biljke se moraju pažljivo iskopati, ručno ili vrtnim alatom, sa zemljom oko korijena, zatim se presađuju u pripremljeno tlo na razmak od 20 - 25 cm između biljaka. Nakon presađivanja, moraju se dobro zaliti kako bi se spriječilo da se tlo osuši. Nakon presađivanja, treba ih redovito pratiti i zalijevati svaki put kada je tlo suho.
Pomlađivanje
Blitva se može pomlađivati rezanjem starih biljaka. Ova metoda se koristi kada su biljke već proizvele sjeme, a rezanjem se odstranjuje vrh biljke, dok se ostatak biljke ostavlja da se ponovno usadi i proizvede nove izbojke. Također se može pomlađivati i dijeljenjem biljke, metoda koja se koristi za proizvodnju novih biljaka iz starih. Biljku je potrebno pažljivo iskopati, podijeliti na više dijelova i presaditi u novo tlo.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje blitve je proces uklanjanja suvišnih biljaka iz redova kako bi se osiguralo da ostale biljke dobiju dovoljno prostora i hranjivih tvari za rast, što se obično radi kada su biljke izrasle do nekoliko cm visine. Biljke treba ukloniti tako da ostanu samo najzdravije biljke, na udaljenosti od 20 - 25 cm jedna od druge.
Priprema za sljedeću sezonu
Da bi se osiguralo da tlo bude spremno za sadnju blitve u proljeće, potrebno je ukloniti sve biljke, lišće i ostatke biljaka koji su se razvili tijekom sezone te ukloniti korove koji su se razvili tijekom sezone. Zatim tlo treba dobro rahliti kako bi se osiguralo da se korijenje biljke može lako razvijati. Blitva voli plodno tlo bogato hranjivim tvarima, stoga ga se treba gnojiti prije sadnje, a nakon gnojidbe, tlo treba dobro izravnati i napraviti redove za sadnju na razmaku od 20 - 25 cm jedan od drugog. Prije same sadnje, tlo treba dobro zalijevati kako bi se osiguralo da je dovoljno vlažno za sadnju.
Bolesti
Kao preventivna zaštita od bolesti najvažnije je održavanje plodosmjene i izbjegavanje susjednih usjeva cikle, šećerne i stočne repe, uz upotrebu tretiranog sjemena. Ako se primijete prvi znakovi bolesti, korisno je počupati zaražene biljke. U slučaju upotrebe fungicida važno je paziti na karencu, što se odnosi i na insekticide.
Infekcije se šire i puštaju se u korijenje kad su biljke bliske jedna drugoj, pa je biljkama potrebno pružiti mnogo prostora. Jedna biljka ne smije dodirivati drugu. Blitva voli vlagu i ima loš okus nakon suše, ali stajaća voda može povećati šanse za infekciju. Preporučuje se izbjegavati prekomjerno zalijevanje i paziti da se tlo dobro isuši. Mogu se koristiti i pregrade za zaštitu biljaka od insekata.
Postoje koraci koje je moguće poduzeti kako bi se spriječile bolesti i štetnici, ali čak i uz najbolje napore, blitva se može razboljeti. Pri liječenju bolesti biljaka imajte na umu da što se brže djeluje, to je vjerojatnije da će se biljka moći spasiti. Ako se na lišću primijete znakovi bolesti ili štetnika, potrebno ih je tretirati kako bi se spriječilo širenje na druge biljke. Gljivičnim infekcije poput plijesni, mogu se pokušati tretirati fungicidom. Također se može koristiti i insekticid za liječenje zaraza štetnicima. Prevencija je uvijek bolja i znači izbjegavati upotrebu kemikalija u vrtu.
Pjegavost lista
Pjegavost lista je bolest uzrokovana gljivicom Cercospora beticola, najčešće se veže za kontinentalna područja gdje se uzgaja šećerna repa. Karakteriziraju je male sivkasto-smeđe mrlje promjera 2 - 3 mm s uočljivim crvenkastim rubovima. Bolest se obično javlja na starijim listovima, a kako se bolest proširuje tako i biljka propada.
Uzročnik se prenosi putem sjemena ili se nalazi na oboljelim biljnim ostacima u zemlji tijekom zime. Optimalna temperatura za rast gljivice je 25 - 32°C (noću 16°C ili više) i 98% relativne vlažnosti zraka. Put širenja je vjetar i kapljice vode. Plodoredom i uklanjanjem zaraženih biljaka znatno se smanjuje mogućnost zaraze za sljedeću sezonu.
Plamenjača
Plamenjača, bolest uzrokovana Peronospora farinosa f. betae; f. Spinaciae, također napada listove blitve. Bolest je vidljiva na gornjoj strani lista gdje se pojavljuju žute pjege različitih oblika i veličina. Na donjoj strani lista se pak pojavljuje sivo-ljubičasta prevlaka, ali pod uvjetom da su noći vlažne i tople. Napadnuti listovi postaju mjehurasti, svijaju se te na kraju požute i otpadnu. Plemenjačine oospore preživljavaju dugo razdoblje u zemlji, zbog toga je bolest kobna za biljke, ponajviše za špinat.
Hrđa
Uromyces betae je uzročnik bolest nazvane hrđa. Na gornjoj i donjoj strani lista formiraju se ''mjehurići'', narančaste ili smeđe boje, koji kasnije postanu tamno smeđi. Bolest dosta umanjuje tržišnu vrijednost blitve. Hrđi pogoduje proljetno vlažno i toplo ljetno razdoblje.
Štetnici
Iako je blitva otporna, postoji nekoliko štetočina koji mogu nauditi usjevu, a na koje biste trebali paziti. Uobičajeni kukci i puževi mogu biti problem lišću, pa je potrebno provesti mjere opreza protiv njih.
Lisna uš
Čini izravnu štetu jer siše biljne sokove. Prenositelj je brojnih virusa i brzo se razmnožava. Uš je veličine do 4 mm, mogu, a i ne moraju imati krila. Javljaju se u toplom, suhom ili kišnom razdoblju, a sezona zaraze je uglavnom u proljeće i jesen. Optimalna temperatura za njihov rast je od 20 - 28°C. Lisna uš uzrokuje zastoj u rastu, kovrčanje listova, promjenu boje lišća, lučenje medne rose koja privlači mrave i gljivice koji se njom hrane, nepravilan rast plodova, ispuštanje toksina u biljku. Uzrokuje i pojavu gljiva čađavica, unosi biljne viruse u biljku preko usnog aparata ili preko sline.
Blitvina pipa
Kornjaš čvrstog tijela koji izgriza lišće blitve od rubova prema sredini. Ličinke su bjelkaste, žive unutar peteljke i cvjetne stabljike, gdje ih tijekom sjemenske proizvodnje odloži odrasla jedinka. Početkom travnja, kada temperature porastu do 12°C počinje njihova aktivnost. Blitvina pipa rasprostranjena je samo u primorskom području.
Puževi golaći
Čine veliku štetu tako što izjedaju klice, mlade biljke i listove. Najveće šteta prave noću i kada je vlažno vrijeme. Identificiramo ih po tragovima sluzi, srebrnkastim pjegama ili tragovima izmeta. Izbjegavaju luk i češnjak koji ih zbog jakog mirisa odbija.
Upotreba blitve
Blitva možda nije najčešće vrtno povrće, ali sve popularnija je zbog svestranosti i postojanosti. Ona vam se može činiti kao samo još jedno lisnato zelenilo, ali stabljike se mogu kuhati i kao šparoge. Blitva ima lisnato lišće i podsjeća na špinat, ali ju je lakše uzgajati. Sorte blitvi imaju zeleno lišće, ali možete naći mnoštvo boja za stabljike. Može se uzgajati ružičasta, crvena, žuta ili bijela blitva.
Berba
Berba se odvija u više navrata, tako što se kidaju vanjski listovi. Kidanje omogućuje daljnji rast rozete i produžetak berbe na otprilike 2 mjeseca u proljetnom, odnosno 4 - 5 mjeseci u jesenskom i zimskom razdoblju. Blitva iz proljetne sjetve bere se 60 dana ili 30 dana nakon presađivanja.
Jednom kada su vanjski listovi narasli na duljinu od oko 10 - 15 cm, mogu se brati. Ovako se beru samo vanjski listovi, tako da se ne uzimaju manji unutarnji pupoljci lišća ili će se u protivnom biljku ubiti. Umjesto povlačenja i trganja, lišće se može brati vrtnim škarama ili nožem.
Da bi se koristile i same stabljike kao povrće, potrebno ih je pustiti da rastu nešto duže dok se ne formira glavica jer su tada stabljike dovoljno velike za upotrebu. Kad se odreže glavica, ostavlja se nekoliko centimetara stabljike i biljka se može oporaviti i nastaviti rasti s više lišća. Mlada blitva se tijekom berbe čupa s korijenom, jer se tako prorjeđuje. Kod starijih biljaka se beru vanjski listovi koji su zdravi i neoštećeni.
Branje lišća se može nastaviti do prvog jakog mraza, jer nekoliko laganih mrazeva uopće neće naštetiti biljci. U blagim klimatskim klimama, blitva se može uzgajati i brati cijelu zimu sve dok je temperatura uglavnom iznad smrzavanja.
Teško je procijeniti ukupnu žetvu, jer ona uvelike ovisi o tome koliko često berete lišće i koliko ćete ubirati u bilo kojem trenutku. Gruba smjernica je 2 ili 3 biljke po osobi i imat ćete dobru zalihu tijekom cijelog ljeta.
Sušenje
Blitva se može sušiti, ali to nije čest način čuvanja i skladištenja jer se sušenjem gubi dio vitamina i drugih hranjivih sastojaka, a sušena blitva se koristi rijetko u kuhinji. Umjesto toga, blitva se često konzervira u tekućem sirupu ili se osuši i miješa s drugim suhim biljem za pripremu začina.
Skladištenje
Blitva se bere u trenutku kada se namjerava koristiti jer se ne čuva jako dugo nakon branja. Lišće je moguće čuvati u hladnjaku 3 - 5 dana na 4°C. Manji listovi se mogu zamrznuti i za duže skladištenje. Potrebno ih je oprati i blanširati oko 3 minute, a zatim zamrznuti. Otopljeni listovi su dobri za kuhanje, ali nisu pogodni za salate ili sirove namjene.
Pakira se u posudice obložene PE folijom što je korisno zbog bolje održivosti u trgovinama. Također, moguće ju je skladištiti u hladnjači na 0°C pri vrlo visokoj vlazi u zraku na 7 - 12 dana.
Pripravci
Kulinarstvo
Kako bi se očuvale sve hranjive vrijednosti najbolje je pripremiti i poslužiti blitvu odmah nakon berbe. Ispire se pod hladnom tekućom vodom, ali se ne smije natapati. Uklanja se bilo koji dio lišća koji je smeđe boje, sluzav ili pun pukotina. Lišće se nasjecka na komadiće.
Najzdravija metoda je samo skuhati blitvu. Ono pomaže da se oslobodi kiselina koja povećava slatkoću. Stavlja se u lonac s kipućom vodom i kuha 3 minute. Pri kuhanju se pokriva poklopcem jer se oksalne kiseline mogu otpustiti s parom. Zatim se izvadi iz kipuće vode i ostavi da se ocijedi. Višak tekućine se istisne vilicom i stavi u zdjelu, a zatim doda ocat i maslinovo ulje po ukusu. Može se procijediti i s penne tjesteninom, maslinovim uljem, limunovim sokom i češnjakom, dodati omletima ili koristiti u vegetarijanskim lazanjama.
Biljka se također može smrznuti. Nakon što se skuha i ocijedi, iscijedi se višak vode i stavi u vrećice za zamrzavanje.Smrznuta blitva može se koristiti u narednih šest mjeseci.
Medicina
Blitva je možda jedna od najhranjivijih zelenila koje se može uzgajati. Nedavna istraživanja pokazala su da sadrži najmanje 13 različitih polifenolnih antioksidanata. Jedna od njih je špricana kiselina koja pomaže u regulaciji šećera u krvi tako što sprječava razgradnju ugljikohidrata na jednostavne šećere.
Uz to, crvenkasto ljubičaste stabljike blitve sadrže betacijanin koji podupire imunološki sustav tijela svojim antioksidacijskim, protuupalnim i detoksicirajućim učinkom. Također smanjuje količinu kisika potrebnu tijekom vježbanja i korisna je za brojne dijete.
Blitva sadrži i manje količine tiamina, riboflavina, niacina, pantotenske kiseline, vitamina B6, kalcija, fosfora, cinka i selena. Uz to, sadrži antioksidante alfa i beta-karoten, lutein, zeaksantin i holin.
Šalica blitve osigurava 44% dnevnog unosa vitamina A i 18 % preporučene količine vitamina C. Također ima visoki udjel vitamina K.
Međutim, ne bi trebali dodavati sol blitvi, jer ona već ima 103 mg natrija po sirovoj šalici, što je 4,5% preporučene dnevne doze.
Zanimljivosti
Sve povrtne kulture iz roda Beta potječu iz područja oko Sredozemnog, Jadranskog i Kaspijskog mora, gdje su i danas rasprostranjeni njihovi divlji srodnici Beta vulgaris var. maritima i Beta patula. Blitva se uzgaja kao povrće već 2.000 godina i nalazimo je u spisima Grka i Rimljana.
Blitva je kraljica nadimaka. Također je poznata i kao srebrna repa, špinatova repa, rakova repa, morska trava, mangold, blitva, bijela repa, trajni špinat, špinat od jagode, rimski kelj ili sjajna svjetla.
Jedna šalica nasjeckane blitve ima samo 35 kalorija i osigurava više od 300% dnevne vrijednosti vitamina K. Može imati gorak okus kada se jede sirova, što se može ukloniti kuhanjem, gorčina je uzrokovana oksalnom kiselinom u povrću, a velike količine mogu izazvati zdravstvene probleme kod nekih ljudi.
Foto: Jackmac34 / Pixabay
Odgovori