Konoplja (lat. Cannabis) je naziv za rod biljaka čija je jedina vrsta indijska konoplja (lat. Cannabis sativa). Jednogodišnja je zeljasta biljka koja pripada porodici konopljovki (Cannabaceae). Najbliži srodnik joj je hmelj.
Može narasti od 0,5 - 8 m, a za rast joj je potrebno mnogo sunca i cvjetat će samo ako je izložena minimalno 12 sati sunčevoj svjetlosti i isto toliko mraku. Konoplja je biljka koja preferira temperaturu u rasponu između 20 - 30°C, a kada je biljka u periodu cvjetanja koje je za 6 - 8 tjedana nakon sijanja sjemena idealno bi bilo držati temperaturu malo nižom, odnosno razlika dnevne i noćne temperature bi trebala biti 8°C.
Bilo da se radi o uzgoju u posudi ili na otvorenom, preferira se ilovasto tlo, a pH vrijednost bi trebala biti između 5 - 7. Tlo oko konoplje je potrebno malčirati, a najvažniji elementi koje bi hranjive tvari trebale sadržavati su dušik, kalij i fosfat. Potrebno je biti oprezan tijekom održavanja biljke jer joj se mora osigurati vlažnost između 40 - 50%, a sve preko 50% može izazvati pojavu plijesni i gljivica. Konoplja započinje svoju fazu cvjetanja u jesen koja obično traje između 8 - 11 tjedana ovisno i vrsti.
Biljka zahtijeva redovno zalijevanje korištenjem vode bez klora ili filtrirane vode, a cirkulacija zraka je ključna za napredovanje i zdrav rast biljke. Biljka ima tri faze cvjetanja i dijeli se na prvu fazu koja traje 1 - 3 tjedna u kojoj biljka jako brzo raste i formira mjesta za pupove. Druga faza traje 4 - 5 tjedna gdje biljka prestaje rasti i počinje se debljati, a u fazu sazrijevanja ulazi u 6. tjednu gdje su pupoljci ljepljivi na dodir i mogu imati neugodan miris, a ovisno o vrsti mogu podsjećati na voće, cvijeće i začine.
Srodnici
Vrste konoplje
Konoplja je biljka koja na prostoru Europe obično može narasti do 2 m, a njeno korijenje je relativno duboko i raste do 140 cm u dubinu. Listovi biljke izgledom podsjećaju na prst, a cvjetovi su smješteni na vrhovima ili bočnim granama. Cvjetove oprašuju pčele, a osnovna razlika između muških i ženskih cvjetova je u tome što ženski cvjetovi nemaju peteljke. Cannabis sativa je jedina vrsta konoplje koja ima tri podvrste i to industrijsku konoplju, indijsku konoplju i ruderalnu konoplju.
Industrijska konoplja
Industrijska konoplja (lat. Cannabis sativa subsp. sativa) ili sjetvena konoplja je obična konoplja koja se dijeli na europsku i istočnoazijsku. Vrsta je koja je prvotno korištena kao hrana ljudima i životinjama, a kasnije za izradu užadi. Cvjetovi ove vrste kratko traju, a obično se dijele na muške i ženske. Sjemenke biljke se koriste za izradu ulja koje ima široku primjenu u kuhanju, za proizvodnju boja i lakova. Pripravci od cvijeća, lišća i smolastih ekstrakata konzumiraju se pušenjem, gutanjem ili isparavanjem. U tradicionalnoj medicini biljka se koristila kao halucinogeno, sedativno i protuupalno sredstvo. Za rast biljka treba minimalno 16 sati sunčeve svjetlosti, a ciklus cvjetanja je između 7 - 15 tjedana.
Indijska konoplja
Indijska konoplja (lat. Cannabis sativa subsp. indica) je autohtona biljka podrijetlom s prostora Indije, Pakistana, Afganistana i Turske, a njeno korištenje je zabilježeno još 4000 g. pr. Kr. Ubraja se među najstarije biljke i vrlo je prilagodljiva s obzirom na to da uspijeva na različitim područjima, a najpoznatiji oblik korištenja ove vrste je za proizvodnju hašiša. Indijska konoplja se može naći i u planinskim područjima Indije, niska je i grmolika s tamnozelenim lišćem, a iako je vrsta s kratkim životnim ciklusom izrazito je otporna osobito na temperaturne promjene. U zatvorenom prostoru može narasti 100 - 150 cm dok na otvorenom dostiže visinu 180 - 220 cm, a obrezuje se krajem rujna. Pored visine gusti pupoljci čine jednu od bitnih razlika između ove vrste i industrijske konoplje.
Divlja konoplja
Ruderalna konoplja (lat. Cannabis ruderalis) ili divlja konoplja je vrsta koja može narasti 30 - 80 cm i koja se dugo vremena smatrala korovom. Zbog svoje visine često se može naći i pod nazivima patuljasta konoplja ili bonsai konoplja. Podrijetlom je s prostora Rusije i Poljske, a zbog niskog THC-a legalna je u svim zemljama Europe, Amerike i u većem dijelu Azije. Životni vijek ove vrste je 10 tjedana, vrlo rano ulazi u fazu cvjetanja sa svega 3 - 4 tjedna starosti, a ima sposobnost razviti cvjetove na temelju starosti. Obično raste u poljoprivrednim područjima kao samonikla biljka ili uz rubove cesta.
Za uzgoj industrijske konoplje u Hrvatskoj je potrebno tražiti odobrenje Ministarstva poljoprivrede dok je uzgoj indijske konoplje zabranjen zakonom!
Uzgoj konoplje
Konoplja u Hrvatskoj se smije uzgajati samo uz odobrenje Ministarstva poljoprivrede kao i biljke poput maka i duhana.
Kanabis je vrsta biljke kojoj je za vanjski uzgoj potrebno 4 - 8 mjeseci dok za uzgoj u stakleniku treba kraći period i može procvjetati za nekoliko tjedana. U Europi, Aziji, sjevernoj Americi, sjevernoj Africi i sjevernom dijelu južne Amerike konoplja se može posaditi u travnju, a berba rezervirana za rujan često se može produžiti do studenog. U južnim dijelovima južne Amerike i Afrike kao i u Australiji i Novom Zelandu sadnja sjemena se odvija u periodu od rujna do studenog, a berba je od ožujka do svibnja.
Za razliku od drugih vrsta biljaka neobično je da sve podvrste trebaju jako puno svjetlosti točnije 16 - 18 sati dnevno, a kada su u fazi cvjetanja bitno im je osigurati 12 sati mraka i isto toliko sati svjetlosti. Najbolje tlo za sadnju je ilovasto čija pH treba biti blago kisela, a malčiranjem se poboljšava kvaliteta tla, lakše se uklanja korov i bolje se izolira korijen održavajući ga zimi toplijim, a ljeti hladnijim.
Tlo
Najbolje tlo za sadnju konoplje je ilovasto budući da je to mješavina gline, mulja i pijeska. Iako se savjetuje da pH vrijednost tla bude u granicama između 5 - 7, idealna je pH vrijednost 6. Za snižavanje ili podizanje pH vrijednosti koriste se razni dodaci.
Rast biljke ovisi o sastavu tla pa će tako konoplja posađena u neravnomjernom tlu imati manji rast i zakazat će u ukupnom razvoju. Potrebno je izbjegavati vlažna tla jer mogu smanjiti kvalitetu i ograničiti rast korijena što rezultira neujednačenim rastom sadnica. Tlo oko biljaka je potrebno malčirati slojem od 5 cm koji nudi dodatnu zaštitu osjetljivom korijenskom sustavu. Organski materijali koji se koriste prilikom malčiranja su osušena zelena trava, grane, suho lišće, slama i usitnjeni ostaci drveta.
Klima
Temperatura ima veliku ulogu u rastu konoplje, a podnose one između 20 - 30°C tijekom dana dok je za zrele sadnice najidealnija temperatura između 20 - 25°C. Može izdržati temperature do -4°C, a potrebno je obratiti pažnju na gornji sloj zemlje koji ima tendenciju bržeg sušenja posebno prvih 5 cm sloja. Pri višim temperaturama biljku je potrebno intenzivnije zalijevati jer voda brže isparava i neće moći biti u mogućnosti primiti određenu količinu vode koja je potrebna korijenu.
U slučaju da se biljka uzgaja u zatvorenom prostoru potrebno je koristiti led diode u zamjenu za hid stara svjetla za uzgoj. Led diode emitiraju manje topline pa će i biljka samim tim imati manje potrebe za vodom. Konoplju je najbolje zalijevati rano ujutro prije jakog sunca, a nedostatak vode očitovat će se u listovima koji mogu biti žuti, smeđi, suhi, a stabljike savijene.
Vrijeme sadnje
Sadnja sjemena konoplje ne bi trebala ovisiti o sezoni nego o temperaturi pa se tako generalno sadi kad je temperatura iznad 10°C, a sjeme će proklijati u periodu 24 - 48 sati i niknuti iz zemlje za 5 - 10 dana. Postoje dvije aktivne sezone sadnje biljke, a to je u periodu između ožujka i svibnja u zemljama poput Amerike, Europe i Azije dok je druga aktivna sezona između rujna i studenog na prostoru Australije, Novog Zelanda i Afrike.
Poslije sadnje sadnice treba zalijevati svaki dan posebice ako je temperatura iznad 21°C. Preporučena međusobna udaljenost sadnica bi trebala biti oko 1 m dok je potrebni razmak između redova oko 2 m međutim može se bez problema saditi i na manjoj udaljenosti što će pomoći u suzbijanju korova.
Slaganje kultura
Kao jednogodišnja biljka koja traži izuzetno puno svjetlosti nije jednostavna za kombiniranje s drugim biljkama. Zbog razgranatosti i visine koju može postići potrebno je biti oprezan prilikom sadnje s drugim vrstama. Iako joj se treba osigurati redovno zalijevanje kako bi pravilno rasla, savjetuje se izbjegavati sadnju uz rijeke ili potoke. Biljka se sadi na mjestu gdje će joj biti osiguran odgovarajući protok zraka odnosno blagi povjetarac izbjegavajući direktan i jak vjetar.
Biljke koje su dobra pratnja konoplji su lucerna, kamilica, prava krasuljica, djetelina, gavez, korijander, kopar, komorač, lavanda, neven, ružmarin, timijan, majčina dušica i stolisnik. Sadnja ovih biljaka uz konoplju imaju različitu ulogu zaštite pa tako lucerna i gavez poboljšavaju strukturu tla osiguravajući hranjive tvari i zaštitu od mikroba dok primjerice stolisnik i djetelina unose veliku količinu dušika u tlo koje je važno za fotosintezu i izgradnju proteina. Biljke poput lavande i korijandera služe kao sredstvo odvraćanja štetočina prikrivajući miris konoplje, a komorač i kopar imaju ulogu privlačenja oprašivača poput leptira i pčela. Ružmarin i kadulja povećavaju biološku raznolikost i privlače korisne kukce.
Faza mirovanja
S obzirom na to da je konoplja jednogodišnja biljka faza mirovanja traje vrlo kratko. Svježe sjeme će biti više uspavano za razliku od sjemena koje je skladišteno. Faza mirovanja u konoplje traje u prosjeku 35 - 42 dana, a primjenom hladne stratifikacije prekida se mirovanje. Najbolji način za prekid mirovanja je da se sjeme izloži temperaturi od 10°C u periodu od 5 dana i zatim naglo temperaturi na kojoj se inače uzgaja, odnosno 20 - 30°C.
Sadnja konoplje
Iako se smatra prilično zahtjevnom biljkom za održavanje konoplja može jednako dobro rasti posađena u zemlju ili posudu samo se uvjeti tla i gnojiva razlikuju. Potrebu za dnevnom količinom svjetlosti ima istu bez obzira na to gdje je posađena. Za uspješan rast potrebno joj je osigurati relativno visoku vlažnost oko 70%, a ako se sadi u plasteniku ili nekom drugom zatvorenom prostoru potrebno je držati uključeno svjetlo 18 - 24 sata.
Konoplja je osjetljiva na vjetar koji može izazvati ozbiljne probleme koji za posljedicu imaju lomljenje stabljike ili spaljivanje biljnog tkiva. Vjetar može izazvati nagli gubitak vode što dodatno uništava biljku. U slučaju lomljenja biljnog tkiva koristi se ljepljiva traka ili u slučaju manjeg oštećenja žica pomoću koje se konoplja pričvršćuje za potporni stup. Sadi se u prethodno iskopanu rupu u koju se stavlja organski kompost i humus nakon čega se biljka malčira u cilju sprečavanja isušivanja tla u kojem se nalazi korijenski sustav biljke.
Sadnja sjemena
Razmnožavanje konoplje sjemenom je vrlo jednostavna metoda kojom se sjeme sije na dubini 0,5 cm izravno u zemlju ili u prethodno pripremljenu posudu ispunjenu mješavinom za sadnice. Stavlja se isključivo jedno sjeme, a kako bi se poboljšala klijavost sjeme je potrebno prethodno namočiti 8 - 12 sati i držati izvan sunčeve svjetlosti. Ima relativno brzu klijavost koju prati jednako brzi rast, a temperatura idealna za sijanje sjemena je između 18 - 21°C. Za kontrolu temperature može se koristiti temperaturna prostirka.
Industrijska konoplja koja se sije za vlakno sadi se na međusobnoj udaljenosti 10 - 12 cm, a obično gustoća sjemena iznosi 60 - 70 kg/ha dok se konoplja za proizvodnju sjemena sadi na međusobnoj udaljenosti 20 - 30 cm. Biljka je spremna za daljnje presađivanje za 4 - 6 tjedana.
Sadnja sadnice
Prije sadnje potrebno je pripremiti zemlju prihranjivanjem i stavljanjem organske zemlje za posude. Po mogućnosti se sadi na mjestu gdje će joj biti osigurana cjelodnevna sunčeva svjetlost, mjesto s dosta južnog sunca. Iako je moguće saditi konoplju gušće to će joj onemogućiti širenje i rast će biti dosta niži za razliku od sadnica koje su posađene na većoj međusobnoj udaljenosti i oko kojih nema gusto posađenih pratećih biljaka.
Najbolje uspijeva u ilovastom tlu pH vrijednosti u granicama između 5 - 7. Sadnica s 5 - 6 formiranih listova se sadi u prethodno iskopanu rupu, a općenito je međusobni razmak 10-ak cm. Prilikom presađivanja mora se paziti na korijenje biljke koje se mora rastresti i međusobno odvojiti pritom pazeći na lomljenje, a nakon sadnje biljka zahtijeva temeljito zalijevanje. Korijen konoplje može ići do 90 cm u dubinu.
Potrebno je omogućiti dobru cirkulaciju zraka kako bi se spriječila pojava plijesni što se nerijetko događa ako se biljka zaljeva prskanjem jer tim načinom zalijevanja voda ulazi u pupoljke. Biljka zahtijeva zalijevanje barem jednom tjedno i treba težiti tome da na razini jedne vegetacijske sezone količina vode bude otprilike 30 - 40 cm.
Uzgoj u vrtu
Konoplja se sadi u dovoljno veliku, unaprijed pripremljenu rupu. Obično se sade sadnice u nizu u plodoredu koji udaljen od drugog plodoreda oko 2 m. U iskopanu rupu se dodaje kompost, a preko zemlje se prije sadnje stavlja crna folija na kojoj se probuše rupe za izravnu sadnju konoplje. Folija se stavlja kako bi se spriječila pojava korova i kako bi se biljka mogla usredotočiti na rast. Prije presađivanja biljka se ne zalijeva 2 - 3 dana, a odmah po presađivanju zahtijeva zalijevanje kako bi se korijenje natopilo i ne bi došlo do pucanja.
Sade se gotove kupljene sadnice ili sadnice uzgojene sjemenom koje su postigle određene karakteristike za presađivanje, što se uglavnom odnosi na pojavu listova. Redovno zalijevanje je važno tijekom cijele godine, a općenito se preporučuje sadnja na južnoj strani vrta. Nije neobična sadnja u posudama koje se drže na balkonima okrenutim prema izlasku ili zalasku sunca. Mjesto popularno za držanje konoplje je krovna terasa gdje će imati sunce tijekom cijelog dana.
Osim u plodoredu, konoplju je moguće posaditi i između pratećih biljaka, a da bi konoplju zaštitili od napada štetnika koriste se ograde. Dno oko biljke se malčira kompostom poput suhe trave, slame ili usitnjene kore drveta.
Uzgoj u stakleniku
U stakleniku se uzgaja konoplja posađena kao sjeme ili reznica. Ako se sadi kao sjeme proces je takav da se prije sijanja sjeme namoči 8 - 12 sati u hladnoj vodi, a potom sadi u posudu ispunjenom mješavinom za sadnice. Prije sjetve ili sadnje, zemlju je potrebno lagano zaliti i potom napraviti rupu 0,5 cm duboku u koju se pincetom stavlja sjeme nakon čega se prekrije laganim slojem zemlje. Idealno bi bilo koristiti podlogu tzv. prozirnu kupolu koja pomaže klijanju tako što zadržava vlagu.
Nakon sjetve, posudu sa sjemenom je potrebno držati izvan sunčeve svjetlosti otprilike 48 sati što je potrebno da sjeme proklija. Obično se sadnica sa sjemenom za to vrijeme drži u ormaru ili podrumu, a izbjegavaju se prozorske daske ili grijalice jer može dovesti do isušivanja zraka. Također je potrebno tlo održavati vlažnim prskanjem dva puta dnevno raspršivačem prilikom čega se izbjegava izravno dodirivanje sjemena. Hladna svjetla koja se koriste prilikom rasta konoplje drže se otprilike 5 cm iznad posude 24 sata dnevno 7 dana u tjednu.
Uzgoj u posudama
Konoplja je idealna za sadnju u posudama koje se mogu držati na otvorenom u vrtu ili na balkonima. U slučaju da se drže na balkonima sade se na južnoj strani ili na krovnim terasama gdje će imati cjelodnevnu sunčevu svjetlost. Savjetuje se sadnja u veće posude gdje će se konoplja moći nesmetano širiti. Tako posađene mogu doseći zavidnu visinu, a prije svega potrebno ju je pravilno njegovati zalijevanjem barem jednom tjedno i malčiranjem tla kako bi se spriječilo isušivanje ili prekomjerno upijanje vode. Raspored zalijevanja nije unaprijed određen pa se potreba za zalijevanjem razlikuje od količine sunca i godišnjeg doba jer veće temperature prije isušuju tlo pa je tada potreba za zalijevanjem daleko veća.
Jednostavnim dizanjem posude može se uočiti nedostatak vode ili njena prekomjerna pojava. Ako je posuda s konopljom lagana, zemlja je suha i biljka se treba zaliti, a ako je posuda teška zalijevanje se treba prorijediti jer osim uništavanja korijena može doći i do sušenja ili pojave žutih listova.
Održavanje nasada
Konoplja se sadi na određenoj međusobnoj udaljenosti koja može varirati, uglavnom između 10 - 30 cm. Biljku je idealno kombinirati s grmolikim biljkama poput lavande, komorača, korijandera i ružmarina i moguće ih je posaditi na relativno manjoj udaljenosti od preporučene. Sadnicu konoplje, kao i ostale sadnice koje se sade uz nju, potrebno je zaštititi od napada štetnika stavljanjem ograde. Konoplja je biljka koja traži cjelodnevnu izloženost sunčevoj svjetlosti pa se često može vidjeti na krovnim terasama gdje je dnevna količina sunca maksimalna.
Zbog osjetljivosti listova na vjetar obično se sadi ili drži u posudama na južnoj strani vrta ili balkona kako bi se spriječilo lomljenje grana i listova. Prije sadnje konoplja se ne zalijeva dok poslije sadnje biljka zahtijeva određenu količinu vode, a uredna opskrba vodom se mora osigurati barem svakih 5 dana. Konoplja zahtijeva redovito prihranjivanje, a poželjno je da se tlo zasjeni odnosno malčira organskim humusom.
Održavanje i njega
Biljku je jednostavno održavati, a zahtijeva redovno orezivanje u smislu uklanjanja suhih grana i zalijevanja otprilike jednom tjedno. Ova biljka uspijeva u ilovastom tlu i idealna je za kombinaciju s drugim biljkama posebice onima koje služe kao zaštita korijenu od štetnika ili u poboljšanju kvalitete tla. Konoplju je potrebno malčirati organskim kompostom kako bi se zadržala određena količina vode, a samim tim i spriječilo pretjerano upijanje vode koju biljka ne može primiti pa tako dolazi do propadanja korijena i cijele biljke.
S obzirom na to da je konoplja biljka koja raste brzo i može narasti do 8 m mjesto sadnje su obično široke livade ili polja. Njegom i odgovarajućom prehranom osigurat ćemo biljci zdrav i nesmetan rast koji će se očitovati u zdravim i zelenim listovima.
Zalijevanje
Konoplja je biljka koju nije jednostavno uzgajati i ima velike potrebe za vodom, a osobito u periodu između stvaranja pupova i cvjetanja. S obzirom na to da preferira vlažna tla, najbolja opcija navodnjavanja konoplje je sustav kap po kap koji će omogućiti konstantno održavanje potrebne vlažnosti tla i tako smanjiti pojavu korova. Kada je biljka u fazi klijanja savjetuje se zalijevanje prskanjem svakih 4 - 7 dana dok je formirane sadnice najbolje zalijevati čistom vodom svakih 3 - 7 dana.
Kada se razmnožava vegetativno tada se konoplja zalijeva svakih 2 - 4 dana, a kada je u fazi cvjetanja svakih 2 - 3 dana. Nakon zalijevanja tlo je potrebno malčirati kako bi se zadržala odgovarajuća vlažnost koja je potreban konoplji za rast.
Gnojidba
Gnojidbom se biljci osiguravaju hranjive tvari koje apsorbira putem korijenja. Iako postoji apsorpcija hranjivih tvari putem lišća ona nije toliko česta. Konoplja se prihranjuje u fazi ukorjenjivanja, rasta, cvjetanja i kao odrasla biljka. Postoje tri načina prihranjivanja koja se koriste, a to su kombinacija tekuće hranjive tvari i aditiva pomiješanih s vodom, kombinacija hranjivih tvari u prahu i aditiva također pomiješanih s vodom i kombinacija tekućih gnojiva i aditiva koja se može prskati po biljci.
Prihranjivanjem se konoplji osiguravaju tvari poput željeza, kisika, dušika, vodika, kalija, kalcija i slično. Na srednje plodnim tlima savjetuje se koristiti 150 kg/ha dušika, 120 kg/ha fosfora i 120 kg/ha kalija, ali i ureu koja se ne ispire i ima duži učinak. Prije prihranjivanja potrebno je provjeriti kiselost vode i koncentraciju soli nakon miješanja gnojiva jer je važno da konoplja pravilno apsorbira hranjive tvari iz gnojiva.
Razmnožavanje
Iako je najpoznatiji način razmnožavanja konoplje sijanjem sjemena moguće je i pomoću reznica. Za rast sadnice konoplje posađene metodom sijanja potrebno je osigurati vlažnu zemlju i određenu izloženost sunčevoj svjetlosti. Za klijanje i dobar rast sjeme mora biti zrelo odnosno mora imati smeđu boju i biti suho i tvrdo. Sjeme koje nije dovoljno zrelo bit će mekano na dodir i zelene ili bijele boje. Početno klijanje može trajati 1 - 7 dana, a cijeli proces klijanja traje 2 - 3 tjedna.
Za razmnožavanje reznicama koriste se zdrave stabljike konoplje tako što se odmah nakon rezanja uranjaju u vodu ili hormon za ukorjenjivanje, a nakon vađenja iz vode odstranjuje se 7 - 10 cm dna rezom koji se izvodi pod oštrim kutom kako bi se pospješilo upijanje vode. Proces rasta ovako posađene konoplje je 2 - 8 tjedana. Savjetuje se saditi biljku u malo veće posude radi brzine njenog rasta, a sadnjom u veću posudu biljka zahtijeva više vode. Zbog velike izloženosti suncu postoji mogućnost brzog isparavanja vode pa se savjetuje zalijevanje ujutro.
Presađivanje
Da bi se spriječilo međusobno vezivanje biljaka za korijenje savjetuje se presađivanje. Tako se potiče daljnji rast biljke osiguravajući joj prostor za širenje, a isto tako se sprječava truljenje korijena. Biljka je spremna za presađivanje kada joj je stabljika tvrđa i čvršća, kada se na stabljici pojave 4 - 5 listova i, naravno, kada je u periodu vegetacije odnosno prije faze cvjetanja.
Sadnica se presađuje u prethodno iskopanu rupu u posudu promjera 10 - 12 cm napunjenu mješavinom za sadnju na bazi komposta, a prilikom presađivanja potrebno je dodatno pripaziti na korijenje. Savjetuje se preskočiti zalijevanje dan ili dva prije presađivanja, a nakon što je posađena potrebno ju je odmah zaliti. Za vrijeme presađivanja potrebno je izbjegavati jaku svjetlost bilo da se radi o sunčevoj svjetlosti ili umjetnom svjetlu. Mlađe biljke koje se vegetativno presađuju preferiraju temperature između 21 - 27°C, a vlažnost u tom periodu treba biti između 40 - 70%.
Pomlađivanje
Oštrim škarama se uklanjaju unutarnje grane i tako sprječava unos bolesti. U cilju proizvodnje većih i zdravijih listova uklanjaju se žuti i blijedi listovi, odnosno samo oni koji zasjenjuju pupoljke. Konoplja se može nastaviti pomlađivati samo do 2 tjedna nakon perioda cvatnje. Isto vrijedi i za prorjeđivanje.
Prilikom pomlađivanja ostavljaju se samo veliki lepezasti listovi, a za početak orezivanja važno je da konoplja naraste oko 25 cm i da ima 4 - 6 čvorova. Nakon pomlađivanja biljku je potrebno zaliti kako bi se potaknuo rast, a to će se dodatno poboljšati korištenjem vitaminskog gnojiva i gnojiva s visokim udjelom fosfora kada je biljka u fazi cvjetanja.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanjem konoplje poboljšava se proizvodnja lišća, a ono se treba ograničiti na uklanjanje mrtvih grana što se savjetuje u vegetacijskom periodu, najdalje 2 tjedna nakon cvatnje. Mora biti u prosjeku 25 - 30 cm visine, a često se uklanjaju mali i zdravi dijelovi kako bi se potaknuo rast biljke. Također se uklanjaju velike grane kako bi se omogućilo cirkuliranje zraka i dopiranje svjetlosti do većeg dijela biljke. Grane koje rastu u sredini sadnice potrebno je ukloniti jer one nisu toliko čvrste i otporne kao one na vrhu. Uklanjaju se i grane koje pucaju pri dnu kao i pupovi koji su u sjeni velikih listova i ne mogu rasti. Nakon prorjeđivanja potrebno je biljci ostaviti prostor za oporavak jer je prorjeđivanje jedan od težih perioda koji biljka može proći.
Priprema za sljedeću sezonu
Uklanjanjem osušenih i bolesnih grana poslije cvjetanja biljci će se osigurati da u sljedećoj sezoni ima stabljike s bujnijim listovima. Potrebno je poštivati uvjete poput vrste tla, temperature, izloženosti vjetru i dnevne količine svjetlosti kako bi bili sigurni da će biljka uspjeti. Iako podnosi temperature do -4°C, u zimskom periodu tlo je potrebno zaštititi malčiranjem organskim kompostom na bazi kore drveta ili suhih grana i listova kako bi se spriječile velike oscilacije u temperaturi koje dovode do propadanja korijena i cijele biljke.
Sadnica konoplje posađena u posudu se može unijeti unutar staklenika gdje se osigurava odgovarajuća temperatura ili se zaštititi stavljanjem na južnu stranu gdje će biti manje izložena direktnim udarima vjetra.
Bolesti
Konoplja je biljka koja je izuzetno osjetljiva na razne bolesti zbog uvjeta tla i klime. Popis bolesti od kojih konoplja može nastradati je dug, a najčešće strada od bolesti poput pjegavosti lišća, plamenjače, pepelnice i nematode.
Pjegavost lišća
Pjegavost lišća (lat. Septoria cannabis) je bolest koju uzrokuju patogene bakterije, a očituje se pojavom žutih mrlja na donjoj strani listova i u unutrašnjosti krošnje. U početku su mrlje jako male obično smeđe ili sive boje u prosjeku veličine 5 - 7,5 mm, a kako se povećavaju postaju sve nepravilnije. Rezultat ove bolesti je opadanje lišća, a u ekstremnim uvjetima može otpasti i 50 - 90% lišća. Pojava pjegavosti je uzrokovana povećanom vlagom odnosno kako biljka raste i krošnje postaju gušće povećava se vlažnost. Tijekom kišovitog vremena bolest se može jako brzo proširiti. Može se spriječiti uklanjanjem starog lišća s biljke i zalijevanjem točno oko stabljike bez nepotrebnog zalijevanja iznad glave. Na tržištu postoje brojni fungicidi čijom primjenom se uspješno liječi pjegavost.
Plamenjača
Plamenjača (lat. Phytophthora infestans) je bolest koju uzrokuje pojava gljivice Sclerotium rolfsii, a povezana je s pojavom žutih listova i nerijetko spaljivanja listova. Infekcija se jako brzo širi uslijed koje mogu biti zaražene i zdrave biljke. Male loptice vidljive golim okom su jako otporne i mogu preživjeti temperaturne promjene i uzrokovati problem svake sezone. Plamenjači odgovara tlo s nižom pH vrijednosti, a biljke je osjetljiva na ovu bolest u bilo kojoj fazi rasta bilo da se radi o maloj sadnici ili zreloj biljci. Duboko oranje može smanjiti pojavu bolesti, a bolesne biljke i zemlju oko nje je potrebno ukloniti jer lijeka za ovu vrstu bolesti koja napada konoplju nema.
Pepelnica
Pepelnica (lat. Golovinomyces cichoracearum) je folijarna bolest ili bolest lišća koje se očituje pojavom praškaste plijesni na donjoj strani lista biljke. Bolest uzrokuje izobličenje lista, a najčešće se pojavljuje na konoplji koja se uzgaja u zatvorenom prostoru gdje je velika koncentracija vlažnosti što pogoduje razvoju pepelnice. Patogen se širi sporama koje se prenose zrakom i mogu se raspršiti na jako velike udaljenosti. Za liječenje moguće je korištenje brojnih kemijskih sredstava.
Nematode
Nematode (lat. Nematoda) su životinje iz skupine beskralježnjaka, a jedine nematode koje su eksperimentalno proučavane su nematode korijenskog čvora (lat. Meloidogyne). Javljaju se u brojnim usjevima i vrtovima, a ženka nematode proizvodi stotine jaja koji kasnije napadaju vrhove korijena što na kraju rezultira usporenim rastom, smanjenom količinom prinosa i na kraju uvenućem. Dvije su glavne vrste nematoda i to sjeverna (lat. Meloidogyne hapla) i južna (lat. Meloidogyne incognita), a osjetljivost ovisi o uzgajivaču i uvjetima u kojima biljka raste. Sredstvo poput Velum Prime koristi se u borbi protiv štetnih nematoda i biljnih bolesti, a primjenjuje se kroz sustav za navodnjavanje u količini 0,375 - 0,625 l/ha i to samo dva puta godišnje.
Štetnici
Iako je konoplja izložena raznim štetnicima, njihov popis je dosta kraći za razliku od popisa bolesti od kojih strada. Štetnike najviše privlače uvjeti u kojima biljka raste poput klime, vlažnosti i vrste tla, a biljka nije otporna na štetnike poput paukove grinje, konopljine lisne uši i kukuruzne ušne gliste.
Paukova grinja
Paukova grinja (lat. Aculops cannabicola) je vrsta štetnika koji isključivo napada konoplju što za posljedicu ima uvenuće bilo da se radi o sadnici posađenoj na otvorenom ili u zatvorenom. Male su i okom gotovo nevidljive, nalaze se u kolonama i hrane se svim dijelovima lišća, a najlakše se uočavaju na donjoj strani lišća. Konoplja za posljedicu ima smanjenu mogućnost rasta i napredovanja što uključuje manji broj pupova, preranu defolijaciju i pojava žutih listova. Prirodnim metodama poput uklanjanja zaraženih sadnica ili prirodnim neprijateljima možemo pokušati liječiti biljku, a ako ne uspijemo tu su uvijek insekticidi poput primjerice sapuna ili ulja na bazi soje ili nima.
Konopljina lisna uš
Konopljina lisna uš (lat. Phorodon cannabis) je štetnik koji se nalazi na lišću i stabljici, svijetle je boje i dok se hrane bušeći listove i stabljiku proizvode ljepljivu masu poznatu kao medna rosa uslijed koje se pojavljuje čađava plijesan. Uslijed napade ovog štetnika lišće gubi boju, sporije raste i na kraju vene. Odrasle lisne uši su veličine 1,8 - 2,7 mm i vremenom mijenjaju boju od svijetle do tamnozelene. Tretiraju se korištenjem bioinsekticida.
Kukuruzna ušna glista
Kukuruzna ušna glista (lat. Helicoverpa zea) je gusjenica koja se hrani pupoljcima, a temperatura i vlažnost utječu na zastupljenost ovog štetnika. Niske temperature i suho vrijeme onemogućuju širenje štetnika. U početku se hrane ljuskom dok kasnije prelaze na biljni materijal u svom okruženju. Otporna je na brojne insekticide, ali se može kontrolirati dubljim oranjem, korištenjem mineralnog ulja ili biološkom kontrolom korištenjem drugih insekata.
Upotreba konoplje
Konoplja je stoljećima poznata kao biljka koja se koristi u tradicionalnoj medicini pri ublažavanju bolova. Osim toga koristi se u kulinarstvu, kozmetičkoj industriji, ali i kao biljka za izradu papira, filtera za kavu, izolacijskih traka za električne kondenzatore, za proizvodnju cipela, odjeće, užadi i slično.
Berba
Berba konoplje počinje nakon odbacivanja posljednjeg peluda međutim, s obzirom na to da je konoplja dvodomna biljka, period berbe muških i ženskih biljaka nije isti. Muške biljke prije sazrijevaju pa se one i prije beru. Beru se manje grane biljke kako bi se olakšalo sušenje, a suši se uz prisustvo vlažnosti 40 - 50%. Nakon berbe grane se objese i suše 7 - 14 dana. Ako se konoplja bere za sjeme onda treba biti zrelo 60% sjemena što je u periodu 4 - 6 tjedana, a ako se bere industrijska konoplja period do sjetve može trajati 70 - 90 dana.
Skladištenje
Nakon berbe biljka se suši tako što se objesi naopako u tamnoj i hladnoj prostoriji, a upravo bi sušenje trebalo spriječiti pojavu gljivica i bakterija. Proces sušenja nije obavezan, ali se savjetuje, a to uključuje i držanje u staklenim posudama pri temperaturi 10 - 15°C. Staklenka u koju se skladišti konoplja ne bi trebala biti hermetički zatvorena, a s obzirom na to da se drži 1 - 3 tjedna postoji mogućnost otvaranja jednom dnevno kako bi biljka upila svježi zrak. Sušenje poboljšava okus i smanjuje oštrinu.
Kulinarstvo
U kulinarstvu se koristi ulje sjemenki konoplje kao izvrstan dodatak za salatu ili pečeno povrće u obliku preljeva. Zbog niske točke dimljenja ne preporučuje se koristiti ga za prženje, a bogato je proteinima, omega 6 i omega 3 masnim kiselinama. Sjemenke konoplje u 100 g sadrže 31 g proteina, a mogu ga konzumirati i osobe koje su osjetljive na gluten. Konopljino brašno ima visok sadržaj proteina i neizostavan je dodatak u vegetarijanskoj kuhinji pomoću kojeg se pripremaju keksi, kolači, palačinke ili veganski burgeri.
Kozmetika
Ulje sjemenki konoplje ima dugu povijest primjene u kozmetičkoj industriji, posebice na prostoru Amerike. Zbog velike količine masnih kiselina i vitamina E ulje dubinski hidratizira kožu što pomaže u liječenju suhoće kože. Aromatična voda sjemenki konoplje koristi se kao temeljni sastojak krema za lice i služi za regeneraciju kože. Danas se konoplja može pronaći u proizvodima poput losiona za ruke i lice kao i ulja za tuširanje.
Medicina
Čaj od sjemenki konoplje se koristi za liječenje upale mokraćnih kanala kao i oblog uslijed opekotina i uboda. Protein konoplje služi u snižavanju krvnog tlaka, a općenito je konoplja dobra u borbi protiv ekcema, artritisa, ima protuupalna svojstva, veliku količinu vitamina A, B, D i E, dobar je izvor kalcija, fosfora i magnezija. Nekada su se liječile bolesti poput upale krajnika, bradavica i nesanice.
Zanimljivosti
Konoplja je bila poznata i drevnim civilizacijama što dokazuju zapisi iz 10000 g. pr. Kr koji se nalaze na prostoru sjeverne Kine. Prvi zapis o konoplji kao lijeku je sastavio Shen Nung 2700 g. pr. Kr koji se često nazivao ocem kineske medicine.
Dijelovi papira koji sadrže vlakna konoplje pronađeni su u kineskim grobovima u 1. stoljeću.
20. travnja je proglašen svjetski dan konoplje.
Prva dva nacrta američke Deklaracije neovisnosti napisana su na papiru od konoplje, a flota brodova Kristofora Kolumba oslanjala se na jedra, mreže i užad napravljene od konoplje. Tijekom renoviranja švedske crkve otkriveno je pet tapiserija starih oko 3000 godina iz vikinškog doba od kojih su neke bile izrađene od konoplje.
Ulje od konoplje se vrlo lako suši pa se koristi za proizvodnju boja i lakova, a sjeme se koristi za hranu peradi i ptica. Urod sjemena može biti dosta velik 1,5 - 2 t/ha. Jačina droge od konoplje ovisi o količini THC-a, pa tako što je veća količina THC-a, droga je opojnija.
Za uzgoj industrijske konoplje u Hrvatskoj je potrebno tražiti odobrenje Ministarstva poljoprivrede dok je uzgoj indijske konoplje zabranjen zakonom!
Foto: Jeff W / Unsplash
Odgovori