• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Vrtlarica.hr

sadnja i uzgoj biljaka

  • Cvijeće
  • Grmlje
  • Drveće
  • Sukulenti
  • Voće
  • Povrće
  • Žitarice
  • Samoniklo bilje
  • Industrijske biljke
  • Vrtlarenje
  • Maslinarstvo
  • Vinogradarstvo
  • Gljive
  • Začini
  • Čajevi
  • Zimnica
gledičija

Gledičija

Autor: Anita

  • 1 Sadnja gledičije
  • 2 Uzgoj gledičije
  • 3 Upotreba gledičije
  • 4 Zanimljivosti
  • 5 Bjelogorično drveće

Gledičija ili trnovac (lat. Gleditsia) je listopadno stablo iz porodice mahunarki (Fabaceae) kojoj pripadaju i zlatna kiša, japanska sofora i judino drvo. Može doseći visinu od 30 m i pritom tvori široku, veliku i prozračnu krošnju. Mlađa stabla imaju glatku sivosmeđu koru, a starenjem postaju duboko izbrazdana i gruba. Na deblu se nalaze crvenosmeđi trnovi koji mogu biti dugi do 20 cm. Grane su također prekrivene trnovima, ali nešto sitnijima i jednostavnijima. Gledičija ima složene, naizmjenično poredane parno peraste listove. Listovi mogu biti dugi do 30 cm, a sastoje se od sitnih lisaka eliptičnog oblika i cjelovitih rubova.

Žućkastozeleno cvjetovi su dvospolni i sitni, imaju pravilan oblik i ugodan miris. Rastu u pazušcima listova, skupljeni u grozdaste cvatove. Cvatnja traje otprilike dva tjedna i odvija se u svibnju i lipnju. Plodovi gledičije su savijene i plosnate, viseće mahune koje su u početku zelene boje, a kasnije poprime crvenosmeđu boju. Mahune mogu biti duge do 40 cm i u njima se nalaze plosnate sjemenke crvenosmeđe boje. Plodovi dozrijevaju tijekom listopada i studenog, ali i nakon toga se mogu zadržati na stablima.

Vrste koje se mogu nabaviti za sadnju su Elegantissima (s valjkastom krošnjom i bez trnja), F. inermis (također bez trna, ima kraće crvenkastosmeđe mahune), Pendula (s tankim i visećim granama te malim i uskim listovima) i Sunburst (sa širokom krošnjom i sjajnim listovima koji su slični paprati i koji su u početku zlatnožute boje, a u ljetnim mjesecima intenzivno zelene).

Uvjeti sadnje: sunčana pozicija
Tlo: plodno, duboko i dobro drenirano
Vrijeme cvatnje: svibanj i lipanj
Krošnja: velika, široka i prozračna
Visina stabla: do 30 metara
Korijen: dubok i dobro razvijen
Razmnožavanje: sjemenom, presadnicama

Sadnja gledičije

Gledičija je popularna zbog toga što se lako razmnožava i dobro podnosi onečišćenja u urbanim sredinama, kao i sol, visoke temperature, sušu te zbijena i alkalna tla. Zbog brzog rasta i otpornosti na loše uvjete odličan je izbor za područja na kojim se brzo želi dobiti hladovina. S obzirom na to da ima prozračnu krošnju i da ne stvara debeli hlad, može se saditi i u blizini travnjaka ili cvjetnjaka jer ispod mogu rasti i druge biljke. Pogodna je za uzgoj u gradskim parkovima i velikim dvorištima.

Gledičija se može razmnožavati sjemenom. Ako ih ne namjeravate posaditi odmah, sjemenke nakon skupljanja treba čuvati na suhom i hladnom mjestu. Sjeme gledičije ima visoku klijavost, ali je tvrdo pa ga prije sjetve treba namočiti u vodi. Najbolje vrijeme za sjetvu sjemena je proljeće, tako da se mlade biljke mogu ukorijeniti prije presađivanja na jesen. Sjemenke prije sjetve treba na 12 ili 24 sata potopiti u posudu s vrelom vodom. Nakon što nabreknu i povećaju se za gotovo tri puta više od njihove veličine prije ovog "tretmana", vade se iz vode i sade na dubinu od oko jednog centimetra.

Budući da gledičija voli vlagu, potrebno je održavati tlo vlažnim. Kako bi se poboljšali uvjeti za klijanje, posude u kojima je posijano sjeme možete prekriti plastičnom vrećicom na kojoj ćete probušiti male rupice kako bi unutra mogao dopirati zrak. Do klijanja bi trebalo doći otprilike nakon mjesec dana. Posude treba držati na mjestu s dosta svjetlosti, a nakon što sjeme proklija, plastična vrećica se može ukloniti. Prije nego gledičiju presadimo na stalno mjesto, treba je presaditi u veću posudu i iznijeti van na neko zaštićeno mjesto. Nakon što dosegne visinu od 30 cm, možemo je presaditi na stalno mjesto.

Za uzgoj su pogodna duboka, drenirana i plodna tla te osunčane pozicije. Dakle, gledičiju možete saditi na mjestima na kojima želite dobiti hlad. Lako se presađuje, a budući da ima veliku i čvrstu korijenovu balu potrebno je iskopati veliku rupu za sadnju. Rupa bi trebala biti duboka koliko i posuda u kojoj je rasla sadnica te dvostruko šira. Iako podnosi različite vrste tla, ona koja su izrazito suha, zaslanjena ili imaju visoku pH-vrijednost bilo bi poželjno izbjegavati, budući da su stabla u takvim uvjetima podložnija napadima bolesti i štetočina. U prvoj godini uzgoja obično raste od 20 do 40 cm, a brzina rasta se nakon toga pojačava.

Uzgoj gledičije

Mlada stabla je potrebno zalijevati svaki dan dok se ne ukorijene, dok starija dobro podnose sušu. Preporučuje se tijekom prve godine uzgoja zalijevati stabla tri puta tjedno, osobito za vrijeme sušnih razdoblja. Bilo bi dobro tlo oko njih malčirati komadićima drva ili kore. Sloj malča će pomoći u ravnomjernom održavanju vlage u tlu te spriječiti potencijalna oštećenja na deblu ako se gledičija uzgaja na travnjacima za čije se održavanje koriste trimeri ili kosilice.

Gledičija ili trnovac dobro podnosi orezivanje i može se uzgajati kao živica. Mlade izboje koji se mogu pojaviti duž debla i grane koje se ne uklapaju u oblik koji želite postići možete odrezati u proljeće, dok se zaražene ili polomljene grane mogu rezati u bilo koje doba godine.

Mahune koje u proljeće opadaju s ovih stabala treba redovito uklanjati jer mogu stvoriti nered u dvorištu, ali ako vam to predstavlja veliki problem, moguće je pronaći i kultivare koji ih ne proizvode, kao što je moguće pronaći i kultivare na kojima ne rastu trnovi.

Upotreba gledičije

Gledičija je dobra medonosna biljka s koje pčele skupljaju pelud i nektar. Dnevno je moguće prikupiti do 4 kilograma po košnici, a prinos meda po hektaru kreće se do 250 kilograma. Za razliku od, primjerice, sjemenki bagrema, sjemenke gledičije su jestive, a konzumirati ih mogu divljač i stoka. Budući da ima teško i gusto drvo koje je otporno na vlagu i pri dodiru s vodom ne truli, gledičija je pogodna za proizvodnju namještaja. U prošlosti su se tvrdi trnovi mladih stabala gledičije koristili kao čavli, a sam drvo je imalo primjenu u brodogradnji.

Zanimljivosti

Prirodno stanište ovog stabla su središnja područja Sjeverne Amerike, a u Europu je stiglo u 17. stoljeću. Latinski naziv roda Gleditsia potječe od botaničara Johanna G. Gleditscha koji se nalazio na čelu Botaničkog vrta u Berlinu. Naziv vrste triacanthos nastao je od riječi tria - tri i akantha - trn. Nazivi na engleskom jeziku su thorny locust i honey locust.

U poljoprivrednim regijama Australije gledičiju smatraju korovom jer formira šikare koje uništavaju pašnjake važne za ishranu stoke. Osim što uništavaju pašnjake, šikare tamošnjim divljim i domaćim životinjama onemogućavaju pristup izvorima vode, zbog oštrog trnja koje raste na ovom drveću. Bodlje ne predstavljaju problem samo životinjama, često se i ljudi znaju ozlijediti, a mogu probiti i gume od automobila.

Bjelogorično drveće

Gledičija je jedna od brojnih vrsta bjelogoričnog drveća. Ono što je svim vrstama zajedničko je to što im lišće, koje se pojavljuje u proljetnim mjesecima, tijekom jeseni mijenja boju iz zelenih nijansi u tople crvene, žute, narančaste ili smeđe tonove. S obzirom na to da lišće prije zime otpada sa stabala, ovu vrstu drveća još nazivamo i listopadnim drvećem.

Bjelogorično ili listopadno drveće razlikuje se po visini koju može doseći, kori drveta, obliku krošnje, obliku listova, tipu korijena, izgledu plodova i cvjetova itd. Većina ovog drveća u proljeće cvjeta mirisnim cvjetovima koji privlače kukce i na taj se način oprašuju. Iz oprašenih cvjetova razvijaju se plodovi koji su kod nekih vrsta bjelogoričnog drveća jestivi, a kod nekih nisu.

Vrste bjelogoričnog drveća koje su najzastupljenije na našim prostorima su hrast lužnjak i kitnjak, topola, divlji kesten, grab, jasen, lipa, bazga, bagrem, divlja trešnja, jablan, platana, lijeska, pitomi kesten, javor, joha, breza, brijest, vrba te stabla raznih voćaka.

Foto: Hans/Pixabay

Provjera činjenica

  • Velika ilustrirana enciklopedija Vrt; The Royal Horticultural Society: Encyclopedia of Gardening; 2005.
  • Enciklopedijski priručnik Vrt; Handbuch Garten BLV Verlagsgesellschaft; 2003.
  • Zdravi vrt; Encyclopedia of Organic Gardening; 2010.
  • Mali staklenici i plastenici; Eva Schumann, Gerhard Milicka: Das Kleingewächshaus, Technik und Nutzung; 2010.
  • Mira Vučetić: Velika knjiga kuharstva; 2013.

Savjeti za vrtlarenje

Terariji - mini vrtovi u staklenkama

Terariji, vrtovi u boci ili Wardovim kutijama svjetovi su za sebe i kad ih jednom zasadite i odlučite se na taj korak, … [više] about Terariji - mini vrtovi u staklenkama

vrtni namještaj

Kako odabrati vrtni namještaj

Koliko god možda voljeli svoje slobodno vrijeme provoditi u kući, s prvim lijepim i toplim vremenom te dolaskom … [više] about Kako odabrati vrtni namještaj

grancice-jelke

Odlaganje jelke nakon blagdana

Božićni blagdani su nezamislivi bez božićne jelke, no često nam se postavlja pitanje koje drvce je bolje, umjetno ili … [više] about Odlaganje jelke nakon blagdana

kiseljenje-krastavaca

Konzerviranje povrća za zimnicu

Svi oni koji se odluče na konzerviranje povrća uzgojenog u vlastitom vrtu ili samo kupljenim za tu namjenu, znaju koliko … [više] about Konzerviranje povrća za zimnicu

pribor za vrtlarenje

Vrtlarenje kao antistres terapija

Želite li poboljšati svoje raspoloženje, imunitet i zdravlje te se jednostavno boriti protiv stresa, vrtlarenje je pun … [više] about Vrtlarenje kao antistres terapija

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Novije

mrkva

Mrkva

kamilica

Kamilica

pir-u-polju

Pir

iris, perunika

Iris ili perunika

gipsofila

Gipsofila

glavica češnjaka

Češnjak ili bijeli luk

ciklama

Ciklama

butternut tikva

Butternut tikva

RSS Vege.hr

  • Himalajska sol
  • Kakao maslac
  • Seitan
  • Granola
  • Aquafaba - zamjena za jaja
  • Što je gluten
  • Sojino mlijeko
  • Kokosovo mlijeko
  • Bademovo mlijeko
  • Mlijeko od sjemenki bundeve

Footer

Informacije

  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Gastro Media

  • Gastronomija.hr
  • Moja Zimnica
  • Vege.hr
  • Vrtlarica.hr

Vrtlarica.hr

Vrtlarica je najveća enciklopedija biljaka, nastala iz ljubavi prema zelenilu. Na Vrtlarici radi tim vrtlara s godinama iskustva u sadnji, uzgoju i održavanju biljaka. [više]

HR | SI | SR

Copyright © 2018.–2023. by Gastro Mreža. Sva prava pridržana. Web: Informativka