• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Vrtlarica.hr

sadnja i uzgoj biljaka

  • Cvijeće
  • Grmlje
  • Drveće
  • Sukulenti
  • Voće
  • Povrće
  • Žitarice
  • Samoniklo bilje
  • Industrijske biljke
  • Vrtlarenje
  • Maslinarstvo
  • Vinogradarstvo
  • Gljive
  • Začini
  • Čajevi
  • Zimnica
zlatna kiša, obična zanovijet

Zlatna kiša ili obična zanovijet

Autor: Anita

  • 1 Sadnja i razmnožavanje zlatne kiše
  • 2 Uzgoj i održavanje zlatne kiše
  • 3 Bolesti i štetnici
  • 4 Primjena zlatne kiše
  • 5 Povijest zlatne kiše
  • 6 Bjelogorično drveće

Zlatna kiša ili obična zanovijet (lat. Laburnum anagyroides) je listopadni grm ili manje stablo iz porodice mahunarki (Fabaceae), kojoj pripadaju i japanska sofora, judino drvo, gledičija te mahunarke. Može narasti i do 7 m u visinu te pritom tvori raširene i duge grane. Stablo je prekriveno glatkom, maslinasto smeđom do crnom korom koja starenjem ispuca. Mlade grane su zelenkaste boje i prekrivene su svilenkastim dlačicama.

Pupovi su kod obične zanovijeti ušiljeno jajastog oblika i prekriveni ljuskama zelene do smeđe boje. Vršni pupovi su malo krupniji od postranih koji mogu biti prilegnuti uz granu ili rasti s manjim odstojanjem od nje. Trodijelni listovi su naizmjenični i rastu na peteljkama dugima od 2 do 7 cm. Sastavljeni su od nekoliko liski jajolikog oblika. Lice im je tamnozelene boje, a naličje nešto svjetlije i dlakavo.

Zlatna kiša ili obična zanovijet cvjeta žutim cvjetovima dugima oko 2 cm. Cvjetovi rastu na svilenkasto dlakavim cvjetnim stapkama, a njih 20 do 30 skupljeno je u viseće grozdaste cvatove duge oko 30 cm. Sastoje se od dvousnate, prileglo dlakave zelenožute čaške, vjenčića dugog oko 2 cm te 10 prašnika. Cvatnja se odvija u svibnju i lipnju. Plod obične zanovijeti je viseća mahuna duljine od 3 do 5 cm, a unutar nje se nalazi nekoliko plosnatih i tamnih sjemenki.

Uvjeti sadnje: sunčana ili polusjenovita mjesta
Tlo: nema posebne zahtjeve, prilagođava se različitim uvjetima
Vrijeme cvatnje: svibanj i lipanj
Krošnja: široka i prozračna
Visina stabla: do 7 m
Razmnožavanje: sjemenom i reznicama

Sadnja i razmnožavanje zlatne kiše

Zlatna kiša se sadi i uzgaja u privatnim dvorištima, ali i u parkovima te na drugim javnim površinama. Može se saditi pojedinačno ili u skupinama. Odgovaraju joj sunčana ili polusjenovita mjesta i nema posebne zahtjeve prema tlu.

Pogodna je za uzgoj u laganim pjeskovitim, srednje teškim ilovastim ili teškim glinenim tlima. Jednako tako joj odgovaraju kisela, neutralna i bazična tla. Dakle, može rasti i u teškim tlima te onima koja su siromašna hranjivim tvarima, ali važno je osigurati dobru drenažu jer ne podnosi zadržavanje vode. Za uzgoj se najčešće koristi hibrid Laburnum x waterei, nastao križanjem vrsta Laburnum anagyroides i Laburnum alpinum.

Razmnožava se sjemenom ili reznicama. Za uzgoj iz sjemena, sjemenke se siju u jesen u posudu ispunjenu zemljom i pokrivaju se slojem debljine 1 cm. Posudu sa sjemenom tijekom zime možete držati na otvorenom, a sjeme bi trebalo početi klijati u proljeće. Također se može sijati i tijekom proljeća ili na ljeto, ali prije sjetve ga treba držati u hladnjaku oko tri mjeseca.

Već uzgojene sadnice iz rasadnika mogu se saditi od rujna do ožujka, ako tlo nije smrznuto. Potrebno je izbjegavati sadnju u blizini bilo kakvih građevina. Sadnica se postavlja u rupu koja je dvostruko šira, ali jednako duboka kao posuda u kojoj je biljka uzgojena. Nakon što se rupa lagano ispuni zemljom, sadnicu treba dobro zaliti.

Uzgoj i održavanje zlatne kiše

Ovo stablo je srednje zahtjevno za uzgoj, a podnosi temperature i do -15°C . Nije ga potrebno prihranjivati, a kako bi se postigao željeni oblik biljka se orezuje dok je još mlada. Jednom kada je oblikovana, više nema potrebe za orezivanjem. Ako želite spriječiti bujanje i širenje, potrebno je uklanjati izdanke koji rastu iz korijena čim se oni pojave. Isto tako, bilo bi dobro uklanjati mahune jer nisu posebno dekorativne, a biljci oduzimaju energiju.

Zlatna kiša se može uzgajati i u obliku velikog grma ili se koristiti pri izradi pergole u vrtu. Pri rukovanju s ovom biljkom uvijek nosite rukavice i ako imate djecu pokušajte im objasniti da je biljka otrovna te da ju ne smiju dirati.

Bolesti i štetnici

Rijetka, ali potencijalno opasna bolest koja se može pojaviti je bakterijska palež. Manje opasna bolest koja se može pojaviti jest pjegavost lišća, dok se od štetnika mogu javiti lisne uši.

Primjena zlatne kiše

Zlatna kiša je medonosna biljka i pčele s nje mogu skupiti veću količinu nektara i nešto peluda. Na površini od jednog hektara moguće je prikupiti do 400 kg nektara.

Ima tvrdo drvo koje je pogodno za obrađivanje i dobro se polira. Prije se koristilo za izradu lukova za samostrijele, a danas se najčešće upotrebljava za izradu glazbenih instrumenata. Zlatnu kišu ili zanovijet u nekim područjima nazivaju i lažnom ebanovinom jer se drvo starijih primjeraka stabla može koristiti umjesto ebanovine.

Svi dijelovi obične zanovijeti sadrže citizin - otrovni alkaloid. Zabilježena su trovanja djece koja su pojela samo dvije sjemenke ove biljke, kao i trovanje mlijekom koza koje su je brstile. Simptomi trovanja su usporen puls, znojenje, vrtoglavica i jako povraćanje.

Povijest zlatne kiše

Prirodna staništa ovog stabla su područja srednje i južne Europe te zapadne Azije. Uspijeva u mjestima od nizinskog pa sve do pretplaninskog pojasa, a u prirodi raste u listopadnim šumama te na toplim, stjenovitim položajima i padinama. U botaničkom vrtu Bodnant u Walesu postoji veličanstveni luk od zlatne kiše koji se prostire na čak 55 metara.

Latinski naziv roda kojemu pripada ovo stablo potječe od starog naziva za biljku koji je koristio još Plinije. Naziv vrste anagyroides nastao je od naziva roda Anagyris (Anagyris foetida - smrdljiva jasika) i grčke riječi eidos - tip ili forma. Nazivi na engleskom jeziku su golden rain, golden chain i common laburnum.

Bjelogorično drveće

Zlatna kiša ili obična zanovijet jedna je od brojnih vrsta bjelogoričnog drveća. Ono što je svim vrstama zajedničko je to što im lišće, koje se pojavljuje u proljetnim mjesecima, tijekom jeseni mijenja boju iz zelenih nijansi u tople crvene, žute, narančaste ili smeđe tonove. S obzirom na to da lišće prije zime otpada sa stabala, ovu vrstu drveća još nazivamo i listopadnim drvećem.

Bjelogorično ili listopadno drveće razlikuje se po visini koju može doseći, kori drveta, obliku krošnje, obliku listova, tipu korijena, izgledu plodova i cvjetova itd. Većina ovog drveća u proljeće cvjeta mirisnim cvjetovima koji privlače kukce i na taj se način oprašuju. Iz oprašenih cvjetova razvijaju se plodovi koji su kod nekih vrsta bjelogoričnog drveća jestivi, a kod nekih nisu.

Vrste bjelogoričnog drveća koje su najzastupljenije na našim prostorima su hrast lužnjak i kitnjak, topola, divlji kesten, grab, jasen, lipa, bazga, bagrem, divlja trešnja, jablan, platana, lijeska, pitomi kesten, javor, joha, breza, brijest, vrba te stabla raznih voćaka.

Foto: KOlga12/Pixabay

Provjera činjenica

  • Velika ilustrirana enciklopedija Vrt; The Royal Horticultural Society: Encyclopedia of Gardening; 2005.
  • Enciklopedijski priručnik Vrt; Handbuch Garten BLV Verlagsgesellschaft; 2003.
  • Zdravi vrt; Encyclopedia of Organic Gardening; 2010.
  • Mali staklenici i plastenici; Eva Schumann, Gerhard Milicka: Das Kleingewächshaus, Technik und Nutzung; 2010.
  • Mira Vučetić: Velika knjiga kuharstva; 2013.

Savjeti za vrtlarenje

mikrovrt

Mikro vrtovi - kako ih napraviti

Za sve urbane i prezaposlene vrtlare koji ne mogu izdvojiti vrijeme ili nemaju prostor za veliki vrt, upravo su mikro … [više] about Mikro vrtovi - kako ih napraviti

povišene vrtne gredice

Kako napraviti povišene vrtne gredice

Povišene vrtne gredice idealno su rješenje ako imate problema s nekvalitetnom zemljom, živite u urbanoj sredini, nemate … [više] about Kako napraviti povišene vrtne gredice

maslina u tegli

Uzgoj masline u tegli

Maslina ili Olea Europea u posljednje se vrijeme sve češće uzgaja u tegli kao sobna biljka ili kao biljka koja raste na … [više] about Uzgoj masline u tegli

afrička ljubičica

Sobno cvijeće koje voli sjenu

Kod uzgoja sobnog cvijeća i ostalog bilja uvijek postoji određeni izazov, a jedan od najčešćih s kojima se susrećemo su … [više] about Sobno cvijeće koje voli sjenu

zaštita okoliša

Što je ekološki vrt

Danas često možemo čuti izraze poput ekološki vrt te organski, permakulturni i bio vrt. Bitno je napomenuti kako između … [više] about Što je ekološki vrt

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Novije

mrkva

Mrkva

kamilica

Kamilica

pir-u-polju

Pir

iris, perunika

Iris ili perunika

gipsofila

Gipsofila

glavica češnjaka

Češnjak ili bijeli luk

ciklama

Ciklama

butternut tikva

Butternut tikva

RSS Vege.hr

  • Himalajska sol
  • Kakao maslac
  • Seitan
  • Granola
  • Aquafaba - zamjena za jaja
  • Što je gluten
  • Sojino mlijeko
  • Kokosovo mlijeko
  • Bademovo mlijeko
  • Mlijeko od sjemenki bundeve

Footer

Informacije

  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Gastro Media

  • Gastronomija.hr
  • Moja Zimnica
  • Vege.hr
  • Vrtlarica.hr

Vrtlarica.hr

Vrtlarica je najveća enciklopedija biljaka, nastala iz ljubavi prema zelenilu. Na Vrtlarici radi tim vrtlara s godinama iskustva u sadnji, uzgoju i održavanju biljaka. [više]

HR | SI | SR

Copyright © 2018.–2023. by Gastro Mreža. Sva prava pridržana. Web: Informativka