• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Vrtlarica.hr

sadnja i uzgoj biljaka

  • Cvijeće
  • Samoniklo bilje
  • Grmlje
  • Drveće
  • Industrijske biljke
  • Sukulenti
  • Uređenje vrta
  • Voće
  • Povrće
  • Žitarice
  • Maslinarstvo
  • Vinogradarstvo
  • Gljive
  • Začini
  • Čajevi
  • Zimnica
planinski bor

Planinski bor

Autor: Martina P.

  • 1 Vrste planinskog bora
  • 2 Sadnja planinskog bora i razmnožavanje
  • 3 Uzgoj planinskog bora i održavanje
  • 4 Upotreba planinskog bora

Planinski bor (lat. Pinus mugo) je crnogorična vrsta bora, a u našim krajevima poznatiji je kao klekovina ili bor krivulj. Grmolika je i nepravilna vrsta bora koja nerijetko raste na vrhovima planina.

Što se tiče njegovog izgleda, najčešće je nizak i polegnut grm s kratkim deblom, a vrlo rijetko je uspravno stablo koje može doseći visinu i do 12 metara. Specifičan je po tome što nema jedan glavni korijen odnosno žilu srčanicu već ima mnogobrojne bočne korijene koji su vrlo razgranati, a mogu se širiti i u radijusu od 10 metara.

Planinski bor razvija dubok korijen osim ako nije zasađen na plitkoj te slaboj, isušenoj zemlji. U širinu raste od pola metra do 2 metra, s raširenom krošnjom, a deblo postiže promjer do 120 cm. Deblo ima sivosmeđu do crvenkastosmeđu koru koja kasnije postaje tamna, ispucala i tanka s nepravilnim ljuskama. Izbojci su jednogodišnji i njihova boja se mijenja od svijetlozelene do smeđe i crvenkasto smeđe.

Pupovi su jajastog i duguljastog oblika dužine 6 mm te su puni smole, a s obzirom na to da je dvoigličasti bor, iglice su skupljene po dvoje u čuperku. Vrlo su tvrde i tamnozelene su boje, dužina im je od 2 do 8 cm, a širina oko 2 mm, te mogu dugo godina ostati na granama. Na kratkoj stapci drže se češeri koji rastu pojedinačno ili do četiri u pršljenu. Oblikom su jajasto-čunjasti ili jajasti.

Dugački su od 2 do 7 cm, a široki od 1,5 do 4 cm. Dozrijevaju nakon 2 godine. Žutosmeđe ili tamnosmeđe boje je štitić plodne ljuske koji je plosnat ili piramidalno izbočen. Grbica je svjetlija, a rub u obliku prstena je tamnije boje. Na grbici je moguće vidjeti jače izraženi ili pak zakržljali šiljak, dok je sjemenka također jajastog oblika, dužine oko 5 mm, svijetle sivosmeđe boje, a ima krilca duga oko 10 do 15 mm. Vrijeme cvatnje je u svibnju i lipnju, ženski cvatovi su ljubičaste boje, a muški crveno žute.

Naziv bora: Planinski bor, engl. Mountain pine, klekovina ili bor krivulj
Vrsta bora: crnogorična
Visina stabla: 10 do 20 metara
Vrijeme sadnje: travanj i svibanj
Vrijeme cvatnje: svibanj i lipanj
Uvjeti sadnje: idealno je otvoreno i osunčano mjesto, ali moguće i u djelomičnoj polusjeni
Načini razmnožavanja: vegetativno reznicama, i u prirodi sjemenom
Način upotrebe: u kulinarske svrhe, zdravstvene te kao ukrasna biljka u parkovima i vrtovima

Vrste planinskog bora

Dvije su glavne vrste planinskog bora, a razlikuju se prema češerima i rastu, a to su :
1. Pinus montana var. Pumilio – za njega je karakteristično da su grane polegle, široke i međusobno gusto porasle, a dužina iglica je od 2 do 5 cm.

2. Pinus montana var. mughus – za njega je karakteristično da su grane djelomično polegle i uzdižuće, dužina iglica je od 2 do 8 cm, pupovi su jako smolasti i smeđi.

Prirodna stanište planinskog bora su mjesta na višoj nadmorskoj visini, planinski predjeli južne i centralne Europe, u Pirinejima, istočnim Alpama, Apeninskom i Dinarskom gorju, Karpatima, sredogorju Njemačke, Sudetima te planinama Balkanskog poluotoka.

Moguće ga je pronaći na nepovoljnim, ekstremnim i oskudnim staništima. Može rasti i na suhim i vlažnim, bazičnim i siromašnim tlima. Njegov rast moguć je i na sunčanim i sjenovitim, kršnim i stjenovitim područjima.

Uobičajeno je da raste na nadmorskim visinama koje su iznad 1400 m, iako se može pojavljivati negdje i na 1000 m nadmorske visine na sjevernim i strmim ekspozicijama. Čini gornju granicu šumske vegetacije od 2000 do 2200 m. U Hrvatskoj raste u priobalnom području u Primorju, a smatra se autohtonom vrstom kao i crni, bijeli ili šumski bor. Također je zaštićen zakonom.

Sadnja planinskog bora i razmnožavanje

Najbolje vrijeme za sadnju planinskog bora jest proljeće, odnosno u travnju i svibnju. Međutim, sadnja je moguća i na početku jeseni, u rujnu, iako tada nema dovoljno vremena da ojača prije nadolazećih mrazeva. Otvoreno i osunčano mjesto idealno je za sadnju planinskog bora, ali moguće ga je zasaditi i u djelomičnoj polusjeni.

Tlo u koje se sadi planinski bor mora biti ravnomjerno vlažno sve dok se biljke ne prime i formiraju. Cvjetanje planinskog bora odvija se u svibnju i lipnju, a sjemenka dozrijeva u listopadu i njena klijavost iznosi od 75 do 85 posto.

Razmnožavanje planinskog bora obavlja se vegetativno reznicama dok se u prirodi razmnožava sjemenom.
Prilikom sadnje planinskog bora uz pomoć reznica, potrebno je napraviti kvalitetno gnojivo, primjerice samljeveni humus, a potrebno ga je dodavati prve dvije godine kod mladih biljaka.

Kako bi se postigao kompaktniji izgled planinskog bora, neizbježno je da se bor pincira u kasno proljeće. Tako se potiče rast bočnih izbojaka, a bor poprima ljepši izgled.

Uzgoj planinskog bora i održavanje

Uzgoj planinskog bora iz sjemena nije kompliciran, no potrebno je napraviti ispravnu i kvalitetnu pripremu. Sjeme se mora namočiti 24 sata u vodi te se nakon toga voda mora potpuno iscijediti.

Sjeme se stavlja u vrećicu za zamrzavanje koja ima patentni zatvarač i stavlja se u hladnjak. U ovoj predradnji važno je paziti da se sjeme ne isuši ili ne natopi previše vodom, jer u protivnom će ova predobrada biti neučinkovita.
Naglasak je na tome da se sjemenke provjeravaju svaki tjedan kako bi bili sigurni da se ne isušuju.

Nakon otprilike četiri tjedna, sjeme je spremno za sijanje. Sjemenke treba sijati u posude ispunjene kvalitetnim općim kompostom. Prikladni spremnici za sadnju mogu biti posude za biljke, posude za sjeme, pladnjevi za umetanje ili čak improvizirani spremnici s otvorima za odvodnju. Nježno stisnite kompost i posijte sjeme na površinu. Ako sijete u pladnjeve, posijte 1 ili 2 sjemena po stanici.

Sjemenke je potrebno pokriti s nekoliko milimetara vermikulita ili s finim slojem prosijanog komposta. Slijedi lagano zalijevanje i čuvanje na sobnoj temperaturi. Klijanje će započeti unutar 10-14 dana sjetve. Sadnice su prilično robusne i bez problema mogu narasti obično do visine između 3 i 10 cm u prvoj vegetacijskoj sezoni, ovisno o datumu sjetve i kulturnim tehnikama.

Razvijanje sadnica bi trebalo biti dobro uz dovoljno svjetlosti, važno ih je zalijevati i osloboditi konkurentnih korova. Rast će se ubrzati u drugoj i narednim godinama, a mlado drveće koje se razvija trebalo bi ponovno posaditi po potrebi tijekom sezone mirovanja. Nakon 2 ili 3 godine spremni su da se posade na svoje stalno mjesto

Upotreba planinskog bora

Zahvaljujući svom lijepom, gustom i grmolikom izgledu, uzgoj planinskog bora čest je u parkovima, a nerijetko se koristi i za ozelenjivanje nagnutih terena, posebice alpinetume. Može se saditi i u veće lonce i rasadnike.

U japanskom krajoliku se koristi za veće bonsai uzorke, a na Kosovu se trup planinskog bora koristi kao građevinski materijal.

Nedavno je pokrenut trend upotrebe planinskog bora u kuhanju, odnosno sakupljanju pupoljaka i mladih čunjića iz prirode u proljeće, te njihovo sušenje na suncu tijekom ljeta i u jesen. Tako dolazi do kapanja sirupa iz pupoljaka, od kojeg se stvara koncentrat, a kasnije se miješa sa šećerom kako bi se dobio sirup od borovine, poznatiji kao sirup od šišarke.

Mlade iglice ovog bora mogu se koristiti za pripremu čaja ili sirupa protiv kašlja jer su vrlo bogate vitaminom C. Prokuhani mladi muški češeri su jestivi i mogu se koristiti u kulinarstvu, a kambij odnosno unutarnja kora drveta, može se sušiti i mljeti u brašno. Jestive su i sjemenke ovog bora iako su vrlo sitne.

Eterično ulje je također moguće napraviti od svježih iglica i vršnih grančica, a ono osvježava i pročišćuje dišne puteve. Ulje planinskog bora posebno je djelotvorno kao sredstvo za inhalaciju kod svih vrsta upalnih stanja dišnih puteva isto kao i kod oboljenja pluća.

Primjerice, ako malo dijete boluje od rahitisa i otežano hoda, pripremaju se kupelji od iglica planinskog bora, svakodnevno kroz dva do tri mjeseca, u kojima se dijete kupa otprilike 15 minuta. Kupelj se priprema tako da se 4 do 5 šaka narezanih posušenih iglica stavi u 5 litara vruće, ali ne kipuće vode te se taj oparak od iglica ostavi na vrućem štednjaku oko pola sata.

Oparak mora ostati što topliji ali se ne smije kuhati. Nakon toga se on procijedi i ulije u kupelj. Ova kupka djelotvorna je i korisna i za odrasle osobe koje su oslabile nakon dugih bolesti. Kupelj od planinskog bora naročito pomaže kod gihta i reumatizma. Jedina razlika je to što se kod pripreme kupelji za odrasle uzima dvostruko veća količina iglica jer je potrebno i mnogo više vode za kupanje.

Foto: MrGajowy3/Pixabay 

Provjera činjenica

  • Velika ilustrirana enciklopedija Vrt; The Royal Horticultural Society: Encyclopedia of Gardening; 2005.
  • Enciklopedijski priručnik Vrt; Handbuch Garten BLV Verlagsgesellschaft; 2003.
  • Zdravi vrt; Encyclopedia of Organic Gardening; 2010.
  • Mali staklenici i plastenici; Eva Schumann, Gerhard Milicka: Das Kleingewächshaus, Technik und Nutzung; 2010.
  • Mira Vučetić: Velika knjiga kuharstva; 2013.

Savjeti za vrtlarenje

Kalendar sadnje žitarica

Saznajte kako uzgojiti i biljke čiji plodovi nisu žitarice, već sjemenke, kao što su sezam i lan, a ako se želite … [više] about Kalendar sadnje žitarica

ukrasno drveće

Ukrasno drveće

Često zaboravljamo kolika je vrijednost drveća, a ukrasno drveće je kralj svakoga vrta. Podsjećamo vas kako drveće … [više] about Ukrasno drveće

vrtni roštilj

Vrtni kamini

Nema ljepšeg ugođaja od roštiljanja na otvorenom uz najdraže ljude. Vrtni kamini mogu se koristiti za pečenje mesa, … [više] about Vrtni kamini

kiseljenje-krastavaca

Konzerviranje povrća za zimnicu

Svi oni koji se odluče na konzerviranje povrća uzgojenog u vlastitom vrtu ili samo kupljenim za tu namjenu, znaju koliko … [više] about Konzerviranje povrća za zimnicu

orhideja

Bolesti orhideja

Često se bolesti na orhidejama ne primijete dok ne uzmu maha. Stoga je jako važno redovito pregledavati biljke, ispod i … [više] about Bolesti orhideja

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Novije

kamilica

Kamilica

lješnjak

Lješnjak

maslačak

Maslačak

rujevina u cvatu

Rujevina

korijander biljka

Korijander

začinsko bilje kopar

Kopar

jaglac

Jaglac

hmelj

Hmelj

Footer

Informacije

  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Gastro Media

  • Gastronomija.hr
  • Moja Zimnica
  • Vege.hr
  • Vrtlarica.hr

Vrtlarica.hr

Vrtlarica je najveća enciklopedija biljaka, nastala iz ljubavi prema zelenilu. Na Vrtlarici radi tim vrtlara s godinama iskustva u sadnji, uzgoju i održavanju biljaka. [više]

EN | HR | SI | SR

Copyright © 2018.–2022. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.