Tuja (lat. Thuja) zimzeleno je stablo iz porodice čempresovki. Najpoznatiji pripadnik te porodice je čempres, po kojem je i dobila ime, ali porodici pripada dodatnih 30 rodova. Neke od poznatijih su klek, sekvoja i mamutovac. Tuja je jedan od raširenijih rodova i veoma je popularna zbog svog estetskog izgleda i intenzivnog mirisa. Latinsko ime je dobila prema grčkoj riječi thya što znači žrtvovanje, jer se njezino mirisno granje koristilo u ceremonijama žrtvovanja. Zbog miješanja te dvije vrste, u našem se jeziku koristi i naziv smrekuša.
Kao zimzeleno drvo, može narasti do 20 m i krošnja joj je najčešće nepravilnog i čunjastog oblika. Iako najčešće raste kao stablo, nekada se uzgaja i u formi grma. Korijen je veoma razgranat i dubok kako bi podnio težinu cijelog stable. Deblo je široko do 1 m u promjeru i uspravnog je rasta. Kora mu je crvenkasto smeđe boje i ljušti se u uzdužnim trakama. Grane su horizontalne i plosnate, često rastu u stablo i lako se oblikuju te su tamnozelene boje. Listovi su ljuskavi, poredani jedan na drugoga u ravnini i kožasti na dodir te ispuštaju miris.
Tuja cvate od ožujka do svibnja, a ima i muške i ženske cvjetove. Muški cvjetovi su tamnocrvene boje i smješteni na postranim grančicama, dok su ženski češeri jajasti, tamnosmeđi i prekriveni ljuskama. U svakom se nalaze sjemenke s dva mala krilca.
Zbog svoje upotrebe kao živa ograda, tuja je veoma cijenjeno dekorativno drvo rasprostranjeno po cijelom svijetu. Ipak, potječe s područja Sjeverne Amerike i Azije, ali se zbog brze prilagodljivosti rasprostranila po cijelom svijetu. Veoma sporo raste, ali može trajati dugi niz godina, pa je zato popularna za žive skulpture ili kao zaklon od pogleda.
Srodnici
Vrste tuja
Tuja ima dvadesetak vrsta koje su rasprostranjene i mogu se naći samoniklo u prirodi. Ipak, neke se više koriste u komercijalne svrhe, pa su zbog toga razvijeni i mnogi kultivari njihovim križanjem. U nastavku donosimo najpoznatije i najkorištenije vrste za uzgoj te njihov opis.
Zapadnjačka tuja
Ova je vrsta tuje jedna od najkorištenijih u modernoj hortikulturi i koristi se za sadnju živih zidova ili pregrada te kao ukras u vrtovima i parkovima. Raste kao uspravno i zimzeleno drvo, a može doseći i do 20 m. Veoma je otporna na razne klimatske uvjete i gradsko onečišćenje, a ima i nekoliko kultivara koji su rasprostranjeni po cijelom svijetu i često korišteni. Kultivari su većinom prilagođeni za grmoliki rast ili su niže visine.
Smaragd tuja
Smaragd tuja je također veoma popularna kao živi zid, a karakteristična je zbog lakoće oblikovanja i proširenog donjeg dijela koji se sužava prema vrhu. Listovi su joj plosnati i izrazito zelene boje koju održava tijekom cijele godine. Lako se održava i dobro podnosi niske temperature.
Stupasta tuja
Stupasta tuja je, za razliku od ostalih vrsta, brzorastuća i lako se održava pa je popularna za zaštitu od pogleda ili kao ukrasno drvo u parkovima. Ima relativno ravnomjernu i stupastu krošnju, a može narasti do 5 m visine i ne zauzima mnogo prostora. Veoma je otporna na niske temperature i lošije uvjete.
Istočna tuja
Istočnjačka ili istočna tuja je veoma mirisna vrsta koja potječe s područja istočne Azije, a na našim se područjima najviše pronalazi na grobljima. Nije osjetljiva na sušu i voli osunčana mjesta, a lako se orezuje i oblikuje pa je popularna za uzgoj. Karakteristične je piramidalne sivkasto zelene krošnje i crvenkaste kore. Ima nekoliko kultivara koji se razlikuju po visini rasta i obliku krošnje, ali su napravljeni za kultivirani uzgoj u gradskim sredinama.
Golema tuja
Golema tuja je ime dobila zbog svog visokog rasta jer doseže i do 70 m visine s deblom široim 4 m. Veoma je glomazna i najčešće raste u šumama sjeverne Amerike, a zbog golemog je rasta manje popularna za uzgoj u kultiviranim parkovima. Listovi su joj zelene boje i glatki s karakterističnim bijelim točkicama i intenzivnog mirisa. Drvo joj je veoma cijenjeno za izradu brodova zbog sporog truljenja, a sama tuja je zanimljiva zbog svoje dugovječnosti.
Japanska tuja
Japanska tuja potječe s područja dalekog Istoka i često se uzgaja kao ukrasno drvo u parkovima. Izrazite je zelene boje i dobro podnosi teže uvjete rasta, ali i više temperature. Popularna je zbog tankih i uspravnih listića.
Korejska tuja
Korejska tuja potječe s područja Kine i Koreje te je popularno ukrasno stablo. Ovo zimzeleno stabalce je nižeg i nepravilnog rasta te sivkastih i aromatičnih listića. Zbog rijetke proizvodnje sjemena i slabe klijavosti je veoma rijetka i zaštićena u prirodi.
Uzgoj tuja
Tuja ima dugu tradiciju uzgoja kao ukrasno drvo, a zbog velike prilagodljivosti ne traži posebne uvjete za rast. U nastavku donosimo nekoliko savjeta kako bi imali lijepe primjerke tuja u svom vrtu.
Slaganje kultura
Tuja je višegodišnja biljka za čiji je uzgoj potrebno osigurati zasebno zemljište. Ako se uzgaja za daljnju prodaju mladica, može se nekoliko godina u nizu uzgajati na jednom mjestu. S obzirom na to da se radi o crnogorici, ima tendenciju kiseljenja tla što ne odgovara mnogim biljkama, pa je nakon sadnje tuja na tom području potrebno posaditi djetelinu lucernu kako bi se zemlja oporavila ili kemijski smanjiti kiselost tla. Odgovara joj blizina drugog crnogoričnog stabla ili grmlja, kao što je čempres, a ispod nje se može uzgajati grmlje koje voli kiselo tlo, kao što je hortenzija.
Zalijevanje
Tuja voli umjerene količine vode, ali je posebnu pažnju potrebno obratiti kod mladog nasada. Važno je osigurati dobru dreniranost tla i protok vode kako se ne bi zadržavala blizu korijena. Tijekom sušnog razdoblja potrebno je redovito zalijevati mlade biljke, dok one starije od 3 godine dobro podnose vrućine i lakše dolaze do vode. Također, zbog velike zelene mase biljku je potrebno tuširati, odnosno polijevati vodom. Ipak, važno je to raditi navečer kako se tijekom dana ne bi opržila. Za polijevanje se može iskoristiti sustav navodnjavanja kap po kap i kišnica.
Gnojidba
Tuja je ovisna o dobro prihranjenoj zemlji, pa je gnojidbu potrebno obaviti u nekoliko koraka. Prvo je potrebno napraviti jesensku gnojidba organskim gnojivom koji obogaćuje zemlju i rahli sloj u koji se sadi. U proljeće je potrebno dodati gnojivo s većim udjelom kalija i magnezija koji su zaslužni za rast i razvoj. Također, biljku je važno redovito prihranjivati mineralnim gnojivom otopljenim u vodi ili u peletima kako bi se održala zelena boja i gustoća krošnje.
Razmnožavanje
Tuja se razmnožava sjemenom i vegetativno reznicama. Sjeme se nalazi u češerima, u prirodi je samoniklo, a prenosi se vjetrom. Najlakši način razmnoživanja je uzimanjem mladih reznica, a najbolji rezultati se postižu u kasno ljeto ili jesen. Ujutro se reže mlada grana sa zdravim izbojcima. Svaki se izbojak zasebno odreže i očisti, pa se kraj umoči u hormone rasta i položi se u mješavinu pijeska i komposta.
Presađivanje
Tuja se presađuje iz kontejnera u kojem je puštala korijenje u zemlju u kojoj će nastaviti rasti. Presaditi se može već nakon dvije godine, a prilikom presađivanje se vadi cijeli korijen sa zemljom što je prilika da se pregleda stanje korijena i uklone eventualni bolesni dijelovi. Biljka se presađuje u proljeće na istu dubinu na kojoj je do sada rasla.
Pomlađivanje
Tuja je veoma izdržljiva biljka i može doživjeti i nekoliko stotina godina, ali kako bi se održao željeni izgled, biljku je ponekad potrebno pomladiti. Time su uklanjaju stare ili bolesne grane koje se razlikuju od drugim i omogućuje se rast i razvoj novim izbojima.
Tlo
Tuja je veoma osjetljiva na pjeskovito i plitko tlo te će nakon nekog vremena se posušiti. Kako bi dobili zdravu biljku, potrebno je koristiti duboko i hranjivo tlo bogato humusom. Također, tlo treba biti dobro drenirano, ali treba posebno paziti da ga voda ne ispire kako se ne bi osiromašila i smanjila udio dušika koji je neophodan za rast biljke. Prije sadnje tlo treba obraditi dubokim oranjem te razrahliti prije sadnje ili sjetve.
Klima
Tuja je biljka umjerene klime, pa joj odgovara rast u kontinentalnoj klimi. Najčešće se uzgaja u parkovima i perivojima, a otporna je na nisku temperaturu i gradska onečišćenja. Voli polusjenovita mjesta, a ne može uspjeti u potpuno zasjenjenim mjestima. Ako se uzgaja kao živa ograda, može podnijeti i jače nalete vjetra. Imaje na umu da tuja ne uspijeva u priobalnim područjima jer nije otporna na posolice i visoke temperature koje mogu isušiti nadzemni dio biljke.
Sadnja tuja
Tuja se često sadi kao ukrasna biljka, a nije zahtjevna ni za uzgoj kao komercijalna biljka, pa u nastavku donosimo savjete kako je posaditi i koji su uvjeti potrebni da bi dobili zdravu biljku.
Vrijeme sadnje
Tuja dobro podnosi niske temperature i teške uvjete rasta, pa se može saditi čim je zemlja otopljena i spremna za obradu. Najčešće se sadi u proljeće, tijekom ožujka i travnja, kako bi tijekom ljeta razvila korijenje i spremila se za zimu. Neke se vrste mogu saditi i u jesen kako bi u proljeće krenule s prvom vegetacijom.
Odabir podloge za sadnju
Zbog svoje popularnosti u ukrašavanju krajolika, tijekom povijesti su se uzgojili mnogi hibridi i kultivari tuje. Iako se biljka najčešće cijepi na bilo koje crnogorično drvo, najbolje je za podlogu odabrati neku od podvrsta tuje kako bi se primijenile određene karakteristike. Najefektivniji način cijepljenja je umetanje pupa u prorez na grančici iz kojeg niče biljka sa zajedničkim svojstvima.
Sadnja iz sjemena
Tuja je prilično samonikla biljka čije se sjemenke raznose vjetrom zahvaljujući dugim krilcima. Ako je planirate uzgojiti iz sjemenja, potrebno je odabrati zdravo sjeme provjerenog proizvođača ili uzeti zrelo sjeme iz otpalog češera. Sjeme je najbolje stratificirati držeći ga na hladnom 2 - 3 mjeseca kako bi se povećala klijavost. Prije sadnje ga je najbolje namočiti u vodi preko noći te ga zasaditi u rahlu i humusnu zemlju i navlažiti. Biljka klija nakon 2 - 3 tjedna te ju je potrebno držati na sobnoj temperaturi uz redovito vlaženje tla.
Sadnja sadnice
Najbolji način za uzgoj tuje je sadnja zdrave sadnice s razgranatim korijenom. Sadnice kupite tretirane i od provjerenog uzgajivača i posadite iz zasebnog kontejnera u rupu dubine do 60 cm i na visinu na kojoj su do sada rasle. Nakon sadnje ih je potrebno prekriti rahlom zemljom i dobro zaliti. Tijekom sadnje je moguće dodati i mineralno gnojivo, a biljku je potrebno promatrati i redovito se brinuti o njoj prvih godinu dana.
Uzgoj u vrtu
Tuja se često uzgaja na otvorenom jer je veoma otporna na niske temperature ili nalete vjetra. Kako se najčešće uzgaja kao zaštitna ograda, može se saditi već na 50 cm udaljenosti kako bi se postigla gustoća. Također, biljka se lako prilagođava različitim položajima uz dobru njegu. Za razliku od crnogorice koja voli kisela tla, tuja voli alkalna tla, pa sukladno tome treba pripremiti tlo za optimalnu sadnju.
Uzgoj u stakleniku
Uzgoj tuje u stakleniku nije potreban za njezin rast, ali se koristi za uzgoj mladice kod komercijalne prodaje. Važno je da u staklenik tijekom ljeta posadite grančice u humusnu i hranjivu zemlju, redovito provjetravate te održavate optimalnu temperaturu od 18°C ljeti i do 10°C zimi. Također, važno ju je i redovito zalijevati što se može osigurati navodnjavanjem po principu kap po kap. Tijekom ljeta, staklenik je potrebno zaštititi od izravnog sunca, a tijekom zime osigurati dovoljnu količini svjetlosti. S obzirom na to da je tuju lako uzgojiti na otvorenom, ovo često nije isplativ način uzgoja.
Uzgoj u posudama
Tuju se može uzgajati i u loncima kako bi poslužila kao ukras na terasi ili u vrtu. Kada se odabire tuja za takav uzgoj, potrebno je odabrati manje vrste. Posuda u kojoj se uzgaja mora imati minimalno 60 cm dubine te imati dobru odvodnju vode. Drži se na istočnoj ili zapadnoj strani kako bi imala povoljan omjer svjetlosti i zasjenjenosti. Biljku je potrebno obilno zalijevati, posebno tijekom suše, i zaštititi od izravnih naleta vjetra. S obzirom na relativno brz rast, potrebno ju je svake dvije godine presaditi u novu posudu ili najkasnije kada korijenje izviri.
Održavanje i njega
S obzirom na to da se radi o veoma zahvalnoj biljci, tuja je česta u parkovima i privatnim vrtovima. Ipak, kako osigurati da su sva stable uspješna i izgledom njegovana, saznajte u nastavku.
Faza mirovanja
Tuja miruje tijekom zime, što nije vidljivo po njezinom vanjskom izgledu jer je zimzelena biljka, nego po količini vode i hranjiva koje koristi. Ipak, tijekom zimovanja je osjetljiva na snijeg koji može polomiti grane, pa je važno prekriti je agrotekstilom ili najlonom kako bi se smanjila mogućnost pucanja grana što, osim estetskog problema, može uzrokovati i trajno oštećenje biljke. Tijekom zime, listovi mogu poprimiti brončanu boju. Ipak, to nije razlog za brigu jer je to posljedica niskih temperatura.
Također, tada dolazi do čišćenja tuje tijekom kojeg odbacuje grane u unutrašnjosti što može izazvati zabrinutost zbog šupljikave strukture. Ipak, to je prirodna pojava koja brzo prolazi i nema razloga za ikakve postupke te se tako biljka priprema za sljedeću vegetaciju. Ipak, tijekom mirovanja je biljku poželjno tretirati pesticidima i kemijskim sredstvima kako bi se tijekom vegetacije izbjegao razvoj bolesti.
Održavanje nasada
Održavanje nasada tuje uključuje kosidbu oko biljaka i prozračivanje te rahljenje tla. Kosidba se obavlja mehanički oko tuje kako bi joj se omogućilo dovoljno zraka za rast i spriječio nastanak bolesti, pogotovo kod mladih biljaka. Rahljenje zemlje je potrebno obaviti dok je zemlja oko biljke vidljiva kako bi se spriječio nastanak pokorice i omogućila se veća količina kisika u zemlji.
Prorjeđivanje
Tuje mogu rasti veoma blisko jedna drugoj, pogotovo kao žive ograde, stoga ih je potrebno prorjeđivati samo nakon sadnje kako bi im se korijen dobro razvio. Tijekom sadnje je moguće ostaviti i samo 50 cm razmaka između svake, ali sve manje od toga je potrebno prorijediti. Biljka koja se uklanja se vadi s korijenom kako bi se mogla presaditi na novo mjesto.
Rezidba
Tuja veoma dobro reagira na rezidbu i tijekom godine ima dvije rezidbe. Prva je prije vegetacije kada se uklanjaju sve suhe ili bolesne grane te se ostavlja dovoljno mjesta u unutrašnjosti za cirkulaciju zraka. Druga rezidba je u jesen, nakon vegetacije kada se tuju oblikuje prema želji te se uklanjaju sve grane oštećene od sunca. Kako je otporna na rezidbu, podnosi razna oblikovanja i može je se obrezivati i nekoliko puta godišnje.
Bolesti
Iako je tuja veoma otporna na vanjske uvjete, postoje neke bolesti koje napadaju nasad. Većina njih je lako izlječiva i nije razlog za veću brigu, ali neke bolesti mogu trajnije i značajnije naštetiti nasadu. U nastavku donosimo koje su to.
Bolest sušenja četinja
Ova patogena bolest često napada rasadnike gdje se brzo širi s biljke na biljku i uzrokuje velike estetske štete. Ako dođe do napada mladih biljaka, mogu spriječiti zdrav razvoj biljke. Patogeni se najčešće šire po hladnom i vlažnom vremenu, pa je tijekom zimskog mirovanja biljke potrebno zaštititi bakrenim preparatima. Osim toga, tijekom ljeta se mogu upotrebljavati razni drugi fungicide kao prevencija.
Nekroza kore drveta
Nekroza kore drveta napada koru i cijeli sustav ispod kore te se širi na cijelo stablo, pogotovo ako je mlađe ili u lošijem stanju. Može se pojaviti i na korijenu što je manje uočljivo i pogibeljnije za drvo. Zbog značajnih šteta može doći do sušenja cijele biljke. Razvoj bolesti se može spriječiti tretiranjem fungicida, a pri pojavi bolesti u rasadniku, potrebno je smjesta ukloniti zaraženu biljku.
Rak drveta
Rak drveta je gljivična bolest koja se širi tijekom toplog i vlažnog vremena te uzrokuje rane na kori iz kojih se cijedi sok ili smola. Često uzrokuje sušenje ili deformaciju cijele biljke. Zaraženu biljku potrebno je mehanički ukloniti od drugih.
Štetnici
Tuja je biljka karakterističnog i snažnog mirisa, ali nije otporna na napade štetnika koji najčešće uzrokuju estetske probleme. U nastavku donosimo koji su to i kako ih se riješiti.
Lisne uši
Lisne uši se najčešće pojavljuju u crnim nakupinama ispod lišća ili na mladim grančicama te se hrane sokovima i uzrokuju kovrčanje lišća. Njihova pojava je estetski problem, a lako ih se riješiti špricanjem otopine sapuna i vode.
Potkornjak
Potkornjak je iznimno opasan za koru biljke jer ruje kanale i u njih polaže ličinke. Ličinke se hrane sokovima te nastavljaju svoj rast i bušenje kore drveta. Važno je redovito vršiti kontrolu i pregled drveća te kod prvih znakova tretirati insekticidom što daje zadovoljavajuće rezultate.
Tujin krasnik
Tujin krasnik je veoma intenzivan štetnik koji buši kanale u deblu te poliježe ličinke i time prestaje dotok hranjiva. Napad se najčešće prepoznaje po sušenju dijela biljke. Riješiti ga se može upotrebom insekticida.
Imelica
Imelica je poluparazitska biljka iz porodice imelovki koja najčešće parazitira na borovicama, čempresima i tujama.
Upotreba tuja
Tuja je veoma cijenjena kao ukrasna biljka, a najčešće se uzgaja kao živa ograda. Zbog lakog oblikovanja i lijepog oblika krošnje te brzog rasta, popularna je u gradskim vrtovima. Dobro uspijeva i u nizinskim i brežuljkastim krajolicima, a otporna je na gradska onečišćenja. Ipak, nije joj hortikulturalna i estetska upotreba jedina svrha, pa u nastavku donosimo na koje se još načine može iskoristiti.
Medicina
Eterično ulje tuje koristi se kod prehlade ili bronhitisa za inhaliranje bolesnika te kod svih vrsta respiratornih oboljenja ili problema, ali i za masažu kod bolova od osteoporoze ili upaljenih i bolnih mišića.
Kozmetika
Tuja ima veoma snažan i karakterističan miris, a njezino je lišće bogato smolom i uljima, pa se upotrebljava za izradu eteričnog ulja. Ulje se dobiva od mladog lišća destilacijom, a kasnije se čuva u tamnoj staklenoj bočici. Koristi se kod tretiranja bradavica ili izraslina na koži, a veoma je važno znati da gutanje ili konzumacija može izazvati probavne probleme. Također, zbog intenzivnog mirisa se dodaje u kreme za opuštanje mišića ili se koristi kao osvježivač prostora.
Gospodarstvo
Drvo tuje je svijetlo i meko drvo, lagano za obraditi i ukrasiti. Otporno je na truljenje, pa je imalo široku upotrebu. Od njega se izrađuje manji namještaj, kao i glazbeni instrumenti. Zbog smole se koristi i u izradi brodova, ali i za lijesove. Zbog nepravilnog rasta debla, teško je dobiti velike površine za obradu, a cijenjeno je i zbog lijepe boje i dugotrajnosti.
Zanimljivosti
Pretpostavlja se da tuja potječe s područja Amerike, iako postoje i teorije o sjeveroistočnoj Aziji kao točki njihovog porijekla. Veoma je stara sorta koja se rasprostranjena diljem svijeta zahvaljujući prilagodljivosti i otpornosti na teže uvjete. Danas se proizvodi diljem svijeta, a popularni su njezini hibridi za ukrašavanje vrtova. Jedan od najvećih proizvođača danas su Sjedinjene Američke Države i Japan.
Tuja je veoma lijepa biljka koja se lako oblikuje, pa je danas popularna za uzgoj u vrtovima i izradu skulptura. Ipak, zanimljivo je da su na području Kanade njezino lišće koristili za pripravak čaja koji je zbog izrazite količine vitamina C bio prevencija za skorbut.
Foto: Rupert Kittinger-Sereinig / Pixabay
Odgovori