Potočnica (lat. Myosotis) je samonikla biljka iz porodice boražinovki (Boraginaceae), u narodu još poznata kao plavomilje, nezaboravak. Boražinovke (oštrolisti) je biljna porodica jedina u redu Boraginales, a poznatiji rođak je ljekoviti plućnjak. Doslovni prijevod latinskog naziva Myosotis je "mišje uho" što se odnosi na oblik lista.
Potočnica je dvogodišnja biljka, uobičajeno s plavim cvjetovima, a postoje i vrste koje cvjetaju bijelim i svijetlo-ružičastim cvjetovima. Raste u listopadnim, mješovitim ili rjeđe crnogoričnim šumama. Najviše joj odgovaraju vlažna, polusjenovita i hladna mjesta, i voli hranjiva, svježa i dobro drenirana tla.
Cvijet potočnica je europskog podrijetla, a naziv "nezaboravak" je vezan za srednjovjekovne legende o vitezovima koji su ih poklanjali djevama u želji da ih se ne zaboravi. Danas je rasprostranjena u Europi, Aziji i istočnoj Africi. Postoji 120 rodova, porodica ima 2.000 vrsta, a u Hrvatskoj raste oko 10 poznatih. Često se uzgaja kao ukrasno bilje, a ima i mnoga ljekovita svojstva.
Srodnici
Vrste potočnica
Potočnica ima više od 150 priznatih vrsta od kojih se njih desetak može naći u Hrvatskoj, i to: planinska potočnica, šumska potočnica, poljska ili livadna potočnica (lat. Myosotis arvensis), šarena potočnica (lat. Myosotis discolor), potočnica ledinasta (lat. Myosotis laxa), čekinjasta potočnica (lat. Myosotis ramosissima), močvarna potočnica (lat. Myosotis scorpioides), malocvjetna potočnica (lat. Myosotis sparsiflora), potočnica kruta (lat. Myosotis stricta) i uskolisna potočnica (lat. Myosotis alpestris subsp. suaveolens).
Planinska potočnica
Planinska potočnica (lat. Myosotis alpestris) ili alpski nezaboravak je zeljasta višegodišnja biljka iz porodice cvjetnica Boraginaceae. Biljka je simbol okruga Westmorland u Ujedinjenom Kraljevstvu i cvijet države Aljaske u Sjedinjenim Američkim Državama. Diljem Aljaske raste na otvorenim, stjenovitim mjestima visoko u planinama, cvjetajući usred ljeta. Također se može naći u cijelom lancu Himalaje na visinama 3.000 - 4.300 m. Izvorna staništa planinske potočnice su vlažna planinska područja sa šumovitim padinama i travnatim livadama.
Planinska potočnica je otporna grmolika trajnica. Listovi su joj sivkasto-zeleni, duguljasti i kopljasti, a cvjetovi mirisni, azurno plave boje i skupljeni u cvatove. Obično se uzgaja kao jednogodišnja ili dvogodišnja vrsta. Mlade biljke se sade u rujnu, listopadu ili u proljeće na tlu koje joj osigurava dovoljnu količinu vlage i sadrži primjerenu količinu organskih tvari.
Šumska potočnica
Šumska potočnica (lat. Myosotis sylvatica) je biljna vrsta iz roda potočnica, porodice boražinovki. Rasprostranjena je po Europi (uključujući Hrvatsku), Aziji i istočnoj Africi. Stariji nazivi su malovieke i kratkovieke.
Dvogodišnja je biljka koja može narasti do 30 cm, cvjetovi su joj plavi i sitni, ponekad ružičasti ili bijeli. Stabljika je uspravna, razgranata i prekrivena dlačicama. Raste po listopadnim mješovitim šumama, rijetko u crnogoričnim. Voli hranjiva, svježa i dobro drenirana tla. Sije se u lipnju ili srpnju.
Uzgoj potočnice
Potočnica se ističe od drugih cvjetova svojom plavom bojom i blagodatima koje pruža. Po izgledu ju se može zamijeniti s veronikom. Sadnja i uzgoj je jednostavno. Preferira drenirana tla, voli vlažno stanište te minimalan doticaj sa suncem. Raste kao samonikla biljka, a može se uzgajati i u vrtu, u loncima za balkone i terase.
Tlo
Kako bi potočnicu uspješno uzgojili potrebno ju je pravilno posaditi. Biljka preferira rahla, umjereno hranjiva i vlažna tla. Također voli dobro drenirana tla koja se nalaze u polu-sjenovitom području. Ako se sadi na vrlo bogatim tlima onda će razviti snažan grm koji će imati malo ili uopće neće imati cvjetova.
Klima
Potočnica je prirodno rasprostranjena u Europi, Aziji i istočnoj Africi. Kao strana vrsta naselila se u Sjevernoj Americi i Australiji. Vrtni oblik biljke se uzgaja gotovo po cijelom svijetu. Raste u listopadnim, mješovitim ili rjeđe crnogoričnim šumama. Voli vlažna, polu-sjenovita područja.
Vrijeme sadnje
Najbolje vrijeme za sadnju potočnice sjemenkama je svibanj ili lipanj. Biljka koja se sadi sjemenkama će cvjetati tek sljedeće godine. Sadnja sadnicama je najbolja krajem kolovoza.
Sadnja reznicama je najbolja kada je grm potočnice dobro uzgojen. Stabljika se stavi u vodu da pusti korijenje pa se sadi u zemlju. Potočnice je moguće presaditi čak i za vrijeme cvjetanja metodom dijeljenja grma.
Slaganje kultura
Potočnica je nježna biljka koju je najbolje saditi na rubu gredica te se može kombinirati s mnogo vrsta biljaka. Idealna sadnja potočnice je između lukovica narcisa i tulipana koji cvjetaju u rano proljeće. Prvo će se javiti cvijet lukovice, a zatim potočnice, s malim preklapanjem što daje lijepu sliku. Također se mogu sijati uz ruže kako bi prekrile trnoviti dio stabla ruže. Dok ruža cvijeta na vrhu stabljike, u dnu će se šepuriti potočnica sa svojim zavodljivim cvjetovima. Ako se sije u sjeni onda se može kombinirati s paprati i hostama.
Prilikom sadnje uz potočnice ne treba zaboraviti na dodavanje zelenila, pa se tako potočnica može kombinirati s paprati, hostama i hajherom. Od pokrivača tla, dobro će mu odgovarati divlji đumbir i pakujac.
Faza mirovanja
Biljka potočnica miruje tijekom zime, a podnosi temperature do 0°C. Ako temperature idu u minus biljku je potrebno staviti u zatvoren prostor (podrum, plastenik, kućni prostor) kako bi je zaštitili od oštećenja, iako dosta dobro podnosi mraz. Kada prođe razdoblje većih mrazeva biljka se može vratiti na otvoreno i tada kreće ponovno s vegetacijom.
Sadnja potočnice
Sadnja potočnice je jednostavna i nije zahtjevna, pustit će korijenje na bilo kojem sjenovitom mjestu. Nježno plavi cvjetovi javljaju se tijekom svibnja, a neke sorte cvjetaju do kasne jeseni. Neka pravila kojih se treba držati prilikom uzgoja su da se ne smije dopustiti zgušnjavanje nasada i da se ne smije previše zalijevati i gnojiti. Potočnice su otporne na proljetne mrazeve, a na direktnom suncu vrijeme cvatnje će se smanjiti za 20 dana. Sadnja je moguća sjemenom, sadnicama, reznicama i dijeljenjem grma.
Sadnja sjemena
Sadnja sjemena je najčešće korištena metoda za sadnju potočnice. Pripremljeno sjeme se umoči u slanu vodu, otklone se sjemena koja plutaju jer vjerojatno neće moći klijati, a preostala sjemena se osuše. Sjeme se sije površno na zbijenu, vlažnu i ravnu površinu te se pospe zemljom ili pijeskom. Tlo se održava vlažnim zalijevanjem iz bočice s raspršivačem, a prve sadnice se pojavljuju nakon 5 - 6 dana. Krajem kolovoza i početkom rujna biljka čini gusti grm lišća. U ovom obliku sade se na predviđeno mjesto na razmak od 15 - 25 cm i zalijevaju.
Sadnja sadnica
Sadnice potočarke se uzgajaju dok biljke ne narastu 4 - 5 cm visine. Nakon toga sadnice se mogu saditi na predviđeno mjesto s razmakom 15 - 20 cm. Najbolje vrijeme sadnje mladih sadnica na otvoreno tlo je krajem kolovoza. Karakteristika potočnice je otpornost na presađivanje, nakon preseljenja na otvoreno tlo gotovo sve biljke uspiju. Važno je da se nakon presađivanja biljke dobro zaliju. Procvat ovako posađene biljke dolazi sljedećeg proljeća.
Sadnja reznicama
Reznice se režu na duljinu 4 - 5 cm, a uzimaju se s dobro uzgojenog grma. Nakon rezanja, reznice se mogu odmah posaditi na stalno mjesto kako bi počeo proces ukorjenjivanja, a mogu se i staviti u vodu i sačekati da se razvije korijen. Kako bi poboljšali postupak biljku je potrebno prekriti staklenom posudom ili izrezanom plastičnom bocom. Ako se ovaj postupak uradi na proljeće, razdoblje cvatnje će početi iste sezone, ali neće biti mnogo cvjetova.
Dijeljenje grma
Metoda presađivanja potočnica dijeljenjem grma se može provoditi tijekom cijele godine, čak i za vrijeme cvjetanja. Biljka ima vlaknasti korijenski sustav te radi toga brzo pušta korijenje. Kada se biljka s korijenom izvadi iz tla, odvoji se od grma, lagano se otrese zemlja s korijena te se presadi na drugo mjesto.
Uzgoj u vrtu
Ako se odlučimo na uzgoj potočnice u vrtu, na otvorenom, treba odabrati polu-sjenovito područje. Na otvorenom prostoru biljka se sadi najčešće sjemenom, jer ima izvrsnu klijavost. Ako se potočnica posije u srpnju cvjetat će sljedeće godine.
Za uspješan uzgoj potočnice u vrtu potrebno je pripremiti tlo. Poželjno je da tlo bude hranjivo, rastresito, lagano i dobro drenirano. Potočnica ne voli previše hranjiva tla, u takvim uvjetima snažno raste ali daje mali broj cvjetova.
Uz pravilnu njegu sadnice će se pojaviti oko 2 tjedna nakon sjetve. Potrebno je prorijediti sadnice na razmak minimalno 5 cm, a sadnice koje smo uklonili mogu se dalje presaditi na drugo mjesto.
Uzgoj u stakleniku
Ako se potočnica uzgaja za zimsko i proljetno cvjetanje, odnosno kada postoji deficit cvijeća, uzgaja se u stakleniku. Sjeme se sije krajem svibnja ili početkom lipnja i stavlja se u hladni i uvijek zasjenjeni staklenik. Kada sjeme sazrije, presađuje se u posude i vraća u staklenik radi boljeg ukorjenjivanja.
U srpnju i kolovozu biljka se iznosi u otvoreni vrt, na prostor u sjeni, i redovito zalijeva. U listopadu se biljke prenose u grijani staklenik i drže na temperaturi od 3 - 5°C, a kad se pojavi cvijet temperaturu treba podići na 12°C i češće zalijevati. Ako se uzgaja u stakleniku, potočnica počinje cvjetati u siječnju i cvijeta do ožujka.
Uzgoj u posudama
Ovi skromni plavi cvjetovi mogu se uzgajati i u posudama, bilo sijanjem ili presađivanjem. U jesen se posude s potočnicama smještaju na tamno mjesto (podrum) gdje temperatura ne pada ispod 0°C. U veljači se mogu prenijeti na prozorsku dasku, a već u ožujku će se pojaviti prvi cvjetovi.
Održavanje nasada
Potočnica se uzgaja u nasadima u komercijalne svrhe. Održavanje nasada se svodi na redovno prorjeđivanje biljaka. Ako dođe do guste sadnje biljka neće biti dovoljno kvalitetna te je sklona raznim oboljenjima. Također je bitno pridržavati se savjeta o pravilnom zalijevanju, da tlo nije previše vlažno, ali ni suho.
Održavanje i njega
Održavanje potočnice nije zahtjevno, samo se treba držati nekih pravila i biljka će biti lijepa i zdrava. Najvažnije je biljku pažljivo zalijevati u korijenu na dobro dreniranom tlu. Ako se biljka poplavljuje može doći do truljenja i uvenuća. Ako je tlo suho, biljka će izblijedjeti.
Zalijevanje
Potočnica preferira sjenovita područja na kojima je zalijevanje minimalno, ali ako je vlaga u tlu dovoljno velika uspijevaju i u sunčanim područjima. Zalijeva se po potrebi, a kada se zalijeva mlaz vode treba biti usmjeren ispod biljke. Poželjno je obilno zalijevanje jednom tjedno. Pretjerano zalijevanje može dovesti do truljenja korijena biljke. Dobro drenirano tlo omogućuje kontrolu vlage te olakšava uzgoj biljke. Ako dođe do nedostatka vlage razdoblje cvjetanja biljke se skraćuje.
Gnojidba
S gnojidbom tla za uzgoj potočnice treba biti oprezan, na previše hranjivom tlu biljka brzo raste, a slabo cvjeta. Mladu biljku je potrebno hraniti nekoliko tjedana nakon sadnje i to složenim mineralnim gnojivima. U jesen se gnoji organskom tvari ili složenim gnojivom. U proljeće se zemlja može obogatiti s malo humusa ili tresetom.
Razmnožavanje
Potočnica se može uzgajati iz sjemena, sadnicama, reznicama i dijeljenjem grma. Najčešća metoda uzgoja je uzgoj iz sjemena. Sije se u svibnju i lipnju u vrtu ili lončanice s plodnom zemljom. Zasijano sjeme se vlaži raspršivačem, a nakon 5 - 6 dana se javljaju prve sadnice. Sadnice je potrebno povremeno zalijevati, tlo se opušta i uklanja se korov.
Sadnice se uzgajaju dok biljke ne narastu 4 - 5 cm visine. Nakon toga se sade na mjesto stalnog rasta s razmakom 15 - 20 cm. Mlade sadnice je najbolje saditi na otvoreno tlo krajem kolovoza. Nakon presađivanja, biljku je potrebno dobro zaliti.
Reznice potočnice se režu na duljinu 4 - 5 cm, odmah ih je potrebno posaditi na stalno mjesto rasta te vrh pokriti staklenom posudom ili izrezanom plastičnom bocom. Najbolje ih je presaditi u proljeće.
Presađivanje
Potočnica se lako presađuje podjelom grma koje se može provoditi tijekom cijele sezone, čak i za vrijeme cvjetanja. Brzo pušta korijenje zahvaljujući vlaknastom korijenskom sustavu te je zahvalna za presađivanje.
Pomlađivanje
Potočnicu bi trebalo pomladiti kako bi se osiguralo njen zdrav i bijan rast, što se može postići tako da se uklanjaju stari i slabi izdanci i presađuju u svježu zemlju svake 2 - 3 godine. Također, potrebno je redovito hraniti biljku, pratiti vlažnost zemlje i osigurati dovoljno svjetla.
Prorjeđivanje
Nakon sjetve potočnica, uz pravilnu njegu, sadnice će se pojaviti za oko 2 tjedna. Nakon pojave sadnica iste je potrebno prorijediti, idealan razmak između sadnica je oko 5 cm. Klice koje se uklone prilikom prorjeđivanja mogu se posaditi na drugo mjesto.
Kada se grm već gormira, sjeme će se na kraju sezone raspršiti što će dovesti do novih grmova. Grmlje je potrebno prorijediti jer gusto posađena potočnica neće imati mnogo cvjetova i isti će biti svjetlije boje.
Rezidba
Potočnice obično ne zahtijevaju rezidbu. Ako se neki dijelovi biljke osuše, potrebno ih je laganim rezanjem ukloniti.
Zaštita od vjetra
Potočnicu bi trebalo zaštititi od vjetra kako bi se spriječilo oštećenje njenih izdanaka i listova. Utjecaj vjetra može rezultirati time da biljka bude suha i slaba, što dovodi do slabijeg rasta i manjeg cvjetanja. Savjetuje se saditi ju na mjestu zaštićeno od vjetra ili staviti zaštitnu barijeru poput zida ili ograde oko biljke.
Priprema za sljedeću sezonu
Potočnica nije otporna na veće mrazeve te ju je potrebno zaštititi preko zime i pripremiti za sljedeću sezonu. Više je načina zaštite, ali najpopularnije je da se biljka izvadi iz tla u kojem je bila tijekom ljeta i do jeseni, presadi u posude i stavi na sigurno mjesto (bez minusa). Potočnica se preko zime može prekriti otpalim lišćem, granama smreke ili tresetom, a sve kako bi se izbjeglo smrzavanje.
Bolesti
U slučaju nepravilne njege potočnice mogu biti osjetljive na mnoge bolesti, iako su po prirodi izdržljive biljke i manje osjetljive. Bolesti koje mogu utjecati na potočnicu su trulež i pepelnica.
Trulež korijena
Ako se potočnica pretjerano zalijeva, a tlo nije dobro drenirano, biljku pogađa smeđa trulež korijena. Bolest napada stabljiku koja postaje smeđe boje, a cvjetovi opadaju. Kada se pojavi ova bolesti potočnicu je potrebno posaditi na drugo mjesto. Učinkovito je i obrezivanje zahvaćenih reznica. Problemi se mogu izbjeći ako se redovito rahli tlo, pridržava pravilnog zalijevanja (ne pretjerano) i sprječava zgušnjavanje sadnica redovitim prorjeđivanjem.
Pepelnica
Ako se ne poštuje udaljenost između sadnica može se pojaviti pepelnica. Ova bolest se očituje kao bijela prevlaka na listovima biljke. Protiv pepelnice se bori prskanjem fungicidima.
Štetnici
Potočnica ne stvara posebne probleme prilikom uzgoja ako se drži pravila razmaka i pravilnog zalijevanja. Biljku treba povremeno pregledati kako bi se na vrijeme otkrila pojava štetnika. Štetnici koji napadaju potočnicu su lisne uši.
Lisne uši se često talože na donjoj strani lista. U borbi protiv lisnih uši se preporučuje tretiranje karbofosom u količini 2 g / 10 m2.
Upotreba potočnice
Potočnica se često koristi u dekorativne svrhe, ali i u svrhu liječenja. Latice potočnice sadrže antocijane zbog kojih postaju plave. Antocijani u velikoj mjeri određuju ljekovita svojstva biljke - protuupalno djelovanje, uklanjanje sluzi iz pluća, smanjuje znojenje i zaustavlja krv.
Berba
Biljka nezaboravak je ljekovita biljka te se često bere i suši u ljekovite svrhe. Sortni i hibridni oblici nisu dobri za svrhu liječenja, a najboljom se smatraju poljske i šumske vrste. Potočnica se također koristi kao ukrasna biljka te se prilikom cvjetanja bere i koristi kao ukras u domovima, u buketima cvijeća u kombinaciji s drugim cvjetovima i dr.
Skladištenje
Sirovine za pripremu ljekovitih pripravaka potočnice se pripremaju tijekom cvjetanja. U tu svrhu se koriste stabljike, listovi i cvjetovi. Biljka se suši u prozračnoj sobi, u hladu, bez propuha. Nakon sušenja se drobi i čuva do godinu dana u staklenim, keramičkim posudama ili papirnatim vrećicama.
Dekoracija
U vrtovima se najčešće uzgajaju sorte potočnice koje su evoluirale iz šumskih, alpskih i močvarnih potočnica te se koriste u dekorativne svrhe. Sitne potočnice mnoge šarmiraju svojim brojnim cvjetićima te je često korištena biljka za dekoraciju (buketi, ukras za stol, vrt, balkon, itd.). Osim plave i bijele, postoje i sorte ružičaste boje. Sorte s krupnim cvjetovima se koriste kao rezano cvijeće, a glavna primjena potočnica je sadnja u gredicama ili u ukrasnim posudama.
Medicina
Biljka sadrži antocijane, saponine, flavonodine, linolnu kiselinu, kalij i druge elemente u tragovima. Jedan od poznatih naziva za potočnicu je i "febrilna biljka" jer se koristi za ublažavanje iscrpljujućeg kašlja. Prema nekim vjerovanjima potočnica pomaže kod ugriza zmije i škorpiona. U narodnoj medicini se koristi poljska potočnica.
Zanimljivosti
Više je izvora o porijeklu biljke potočnice, od Švicarskih Alpi do regije sjeverne Europe. Danas potočnica raste na gotovo svim kontinentima (Azija, Europa, Južna Amerika, Sjeverna Amerika i Australija). Odgovaraju joj područja s vlažnom klimom.
U prirodi se plava potočnica može naći na sunčanim livadama, obalama rijeka i potoka. Najpopularniji naziv ove biljke koji se koristi na svim jezivima je "nezaboravak", "ne zaboravi me".
Prema legendi, Flora, božica biljnog svijeta, nije primijetila mali plavi cvijet i zaboravila mu je dati ime. Cvijet je se uplašio i počeo tiho ponavljati: "Ne zaboravi me". Flora je čula cvjetić i nadjenula mu ime "ne zaboravi me". Od tada se vjeruje da potočnica, nezaboravak, ima moć vratiti izgubljeno sjećanje.
Foto: Teodor / Pixabay
Odgovori