Pampas trava (lat. Cortaderia selloana) je brzorastuća ukrasna biljka iz porodice trava (Poaceae). Ima oko 12.000 vrsta biljaka od kojih su najpoznatije trava, kukuruz, pšenica, ječam i proso dok se vrste poput bambusa koriste kao građevinski materijal. Pampas trava je podrijetlom iz južne Amerike, točnije s područja Čilea, Argentine i Brazila, a popularna je u mnogim krajevima diljem svijeta. Najbolje uspijeva u vrućim klimama i podnosi visoku vlažnost. Zanimljivo je da također podnosi i niže temperature pa čak i snijeg.
Biljka brzo raste i vrlo je invazivna pa tako u kratkom periodu može narasti 1,5 - 3 m s oko 2 m širine. Dobro podnosi vjetar i sušu i otporna je na većinu bolesti i štetnika. Raste u vlažnom i dobro dreniranom tlu, a preporučuje se dodavanje komposta jer obogaćuje tlo i potiče drenažu. Iako je biljka koja voli vlažno tlo pretjerana vlažnost može dovesti do problema s gljivicama. Relativno je otporna na sušu i samo u slučaju ekstremne suše zahtijeva dodatno tretiranje vodom.
Raste na punom suncu ili djelomičnoj sjeni, a takvi uvjeti pomažu u stvaranju uskih i bujnih listova tamnozelene boje koji su slični travi. Period cvatnje je od srpnja do listopada, a oprašuju se isključivo vjetrom. Najbolje uspijevaju u alkalnom, neutralnom i kiselom tlu. Obrezuje se svake godine obično u proljeće prije cvjetanja ili u jesen nakon cvjetanja. Ako rastu u području gdje su jake zime, poslije obrezivanja potrebno je tlo oko biljke dobro malčirati kako bi se spriječilo smrzavanje korijena.
Srodnici
Vrste pampas trave
Cvjetovi biljke nalikuju perju i dolaze u raznom spektru boja poput bijele, roze ili sive boje. Pampas trava je dvodomna i ima muške i ženske biljke koje rastu odvojeno. S obzirom na to da je brzorastuća biljka koja se jednako tako i širi, međusobna udaljenost između dvije sadnice je 2 m. Invazivna je biljka na području Australije, Novog Zelanda i nekih Havajskih otoka. U svijetu postoji oko 20 vrsta biljke od kojih su najpoznatije patuljasta pampas trava, roza pampas trava i andska pampas trava.
Patuljasta pampas trava
Patuljasta pampas trava (lat. Cortaderia pumila) je najviše rasprostranjena vrsta koja može narasti 60 - 150 cm u visinu i oko 50 cm u širinu. Podnosi sunčano, sjenovito i polusjenovito mjesto, a zbog svoje visine je idealna za sadnju u malim i modernim vrtovima. Raste u dobro dreniranim tlima i zahtijeva vrlo malo njege, a naša klima i vremenski uvjeti su idealni za rast ove biljke. U periodu između rujna i listopada stvara bijele cvjetove koji su dugi otprilike 25 cm i obično cvjeta 6 - 8 tjedana. Orezivanje je rezervirano za proljeće na visinu 15 - 20 cm iznad zemlje.
Roza pampas trava
Roza pampas trava (lat. Cortaderia rendatleri) je vrsta koja može doseći visinu oko 2,5 m sa širinom od oko 1 m, a uspijeva u dobro dreniranom, bogatom i ilovastom tlu. Raste u djelomičnoj sjeni i na punom suncu i voli topliju klimu. Period cvjetanja joj je od kraja lipnja do početka srpnja i traje veći dio jeseni. Cvjetovi su dužine 25 - 40 cm i pojavljuju se otprilike 2 godine nakon sadnje. Zahtijeva plodno i dobro drenirano tlo gdje je pH vrijednost 5 - 6,5. Najbolje uspijeva u mediteranskoj klimi s blagim zimama kao što su primjerice u južnoj Europi, južnoj Africi, Australiji i Novom Zelandu. Prilikom zalijevanja listovi ne smiju biti mokri, a cvjetovi se mogu rezati tek u proljeće.
Andska pampas trava
Andska pampas trava (lat. Cortaderia jubata) ili ljubičasta pampas trava je jedna od najviših vrsta koja može narasti do otprilike 6 m. Cvjeta u srpnju i traje do kasne jeseni, preferira izloženost punom suncu ali bez problema raste u djelomičnoj sjeni. najidealnija je sadnja u pjeskovito i glinasto tlo koje je dobro drenirano i čija je pH vrijednost 6,5 - 7,5. Da bi brže rasla i cvjetala zahtijeva zalijevanje barem jednom tjedno. Na Novom Zelandu zabranjena je prodaja, razmnožavanje i distribucija ove biljke, a smatra se jednom od najinvazivnijih vrsta i savjetuje se izbjegavati njeno sađenje.
Uzgoj pampas trave
Pampas trava raste na području gdje je mediteranska klima, s blagim zimama i temperaturom između 19 - 32°C. Ima dubok korijenski sustav koji raste i do 3 m dubine i zato se preporučuje sadnja na minimalnoj međusobnoj udaljenosti od 2 m. Voli vlažno, dobro drenirano tlo, ali pretjerano zadržavanje vlažnosti dovodi do uništavanja korijena u smislu truljenja što uzrokuje propadanje cijele biljke.
Obično zahtijeva zalijevanje jednom tjedno, ali u periodu ekstremnih suša to zalijevanje može biti i češće. Ovisno o vrsti može rasti na punom suncu, djelomičnoj sjeni ili potpunom hladu. Za vrijeme niskih temperatura tlo oko biljke je potrebno zaštititi debljim slojem malča kako bi se spriječilo prodiranje nepotrebne količine vode.
Tlo
Pampas trava je biljka koja najviše voli vlažno, dobro drenirano tlo bogato organskom tvari. Uspijeva na tlu koje je pjeskovito i malo kamenito, a izbjegava se sadnja na mjestima gdje je velika mogućnost zadržavanja vode. Sadi se u blizini kuća gdje će biti zaštićena od direktnog udara vjetra.
Najbolje podnosi alkalno, neutralno i kiselo tlo pa u skladu s tim raste u području gdje je pH vrijednost 5,4 - 6,5, a ako je tlo previše kiselo možemo dodati vapno za podizanje pH vrijednosti. U svakom slučaju, bez obzira na vrstu tla, biljku je potrebno malčirati organskim kompostom kako bi se zaštitila od niskih temperatura i udara vjetra u zimskom periodu.
Klima
Pampas trava raste u mediteranskoj klimi s blagim zimama, a najbolje uspijeva pri temperaturama između 19 - 32 °C. Podnosi jednako dobro sadnju u hladu kao i na suncu. Zalijeva se jednom u dva tjedna, a ostala zalijevanja se oslanjaju na vremenske prilike. Prilikom presađivanja ili nove sadnje iz sjemena biljka zahtijeva češće zalijevanje dok se ne uspostavi korijenski sustav.
Najzastupljenija je u južnoj Europi, a najinvazivnija u Australiji i Novom Zelandu. Izuzetno je prilagodljiva i preživljava na niskim temperaturama posebice ako je pravovremeno zaštićena malčiranjem.
Vrijeme sadnje
Pampas trava je biljka koja može narasti 1,5 - 3 m u visinu i oko 1 m u širinu. Sadi se na sunčanom, dobro dreniranom mjestu i na mjestu gdje će imati dovoljno prostora za rast. Ako se sadi na betoniranom području potrebno joj je osigurati dovoljno vode. Najčešće se sadi u rano proljeće nakon što prođe zadnji mraz. Može podnijeti temperature niže od 15°C, ali neće tolerirati temperature ispod 10°C.
Poznato je da je pampas trava otporna na hladna okruženja i neće zahtijevati mnogo njege tijekom zime, ali isto tako neće cvjetati ako su temperature preniske. Ako biljka doživi hladnoće, a vrh pampas trave je oštećen još uvijek se može oporaviti jer će korijenje ostati zdravo. Upravo zato je potrebno biljku obrezati i tlo zaštititi slojem malča kako bi se spriječilo uništavanje korijena niskim temperaturama i pretjeranim upijanjem vode.
Slaganje kultura
Ovo je jako invazivna vrsta koja brzo raste i brzo se širi. Zato je potrebno redovno obrezivanje biljke kako bi se moglo kontrolirati njeno širenje. Često se sadi na mjestima gdje se nalaze umjetni ribnjaci ili kamenja, a može se saditi uz ogradu ili terasu. Zbog toga što zauzima puno prostora često se savjetuje da se sadi sama na određenom dijelu vrta ili livade.
Unatoč tome izvrsno ide uz neke druge biljne vrste poput ukrasnih trava ili biljaka koje strukturom podsjećaju na trave kao što su verbena, stolisnik ili divovska pupovica. S obzirom na to da ne daje nikakve plodove koristi se kao ukrasna biljka najčešće u Europi, sjevernoj Americi i Australiji.
Često raste uz željezničke pruge, stara industrijska mjesta ili rubove cesta zbog čega se smatra korovskom biljkom. Na takvim mjestima tlo je uglavnom pjeskovito i siromašno, a upravo zbog njene prilagodbe raširena je diljem južne Europe. Ne treba se saditi pored malih ili jednogodišnjih biljaka jer zbog svog brzog rasta može ugušiti susjednu biljku.
S obzirom na kontrast boja moguće ju je saditi uz iris ili peruniku, ognjicu, ljubičastu ehinaceju, hajheru, žednjak, lavandu i sivoplavu vlasulju.
Pampas je visoka biljka koja zahtijeva puno svjetlosti i prostora stoga se preporučuje izbjegavati sadnju uz visoke biljke kao što su suncokreti i kukurijek, biljke koje zahtjevaju puno svjetlosti poput rododendrona, hortenzija i ruže i druge invazivne biljke koje su sklone širenju u vrtu poput luka i bršljana.
Uzgojni oblik
Iako je trava, postoji nekoliko uzgojnih oblika pampas trave, a razlikuju se po veličini, boji perja i obliku grma. Neki od najčešćih uzgojnih oblika pampas trave uključuju "Rosea" oblik gdje trava ima ružičasto perje i stvara više usko usmjeren grm, "Andes Silver" uzgojni oblik sa srebrno-bijelim perjem formiranim u širok grm, "Pumila" uzgojni oblik koji je nizak i formira širok grm sa žućkasto-bijelim perjem te "Sunningdale Silver" sa srebrno-bijelim perjem formiranim više u usko usmjeren grm.
Faza mirovanja
Pampas trava je biljka koje ne treba pretjeranu njegu jer je na nekim područjima čak i samonikla biljka. Kada prođe sezona cvjetanja biljka ulazi u fazu mirovanja što je u periodu od kasne jeseni do ranog proljeća. Iako je prilagodljiva biljka i glasi kao ona vrsta koja podnosi zimu, temperature ispod 10°C mogu joj praviti problem pa zbog toga zahtijeva malčiranje tla. Savjetuje se da se biljka sadi na mjestu gdje će biti zaštićena od vjetra koje povećava mogućnost sušenja tla oko biljke.
Sadnja pampas trave
Pampas trava se sadi u proljeće ili u jesen kada je temperatura odgovarajuća. Ako se sadi u jesen to treba biti prije prvih mrazova, a ako se sadi u proljeće onda je potrebno pričekati da prođe zadnji mraz. Tada će biljka trebati najmanje 6 sati izravne sunčeve svjetlosti dnevno i češće zalijevanje nego inače da bi se ojačao njen korijenski sustav.
Potrebno je saditi na mjesto u vrtu gdje će joj biti osigurano sunce iz različitih kutova. Sadi se u vlažno i dobro drenirano tlo, a pH vrijednost tla mora biti između 5,4 - 6,5 da bi biljka rasla. Ako je tlo previše kiselo dodavanjem vapna podižemo pH vrijednost. Iako glasi za vrtu biljke koja podnosi zimske uvjete, ekstremna hladnoća i jako niske temperature mogu je uništiti.
Sadnja sjemena
Biljka se može saditi iz sjemena na otvoreno ili u posudu koja će biti ispočetka u zatvorenom prostoru. Sjeme pampas trave se može posijati na otvoreno u rano proljeće na mjesto gdje će cijeli dan imati izravnu sunčevu svjetlost. Nakon sjetve sjemena nije potrebno stavljati sloj zemlje preko jer su toplina sunčeve svjetlosti i lagano zalijevanje sve što je sjemenu potrebno za klijanje. Dovoljno je samo prijeći grabljama preko tla prije sjetve. To će pomoći prorahliti tlo i osigurati prozračivanje korijena trave. Ako se pampas trava sadi u području s puno ptica onda se mora mjesto sijanja prekriti mrežom kako bi spriječili ptice da pojedu sjeme.
Sije se oko 5 sjemenki u posudu s kompostom za sadnice na otprilike 6 mm dubine nakon čega slijedi zalijevanje. Klijanje pampas trave se može očekivati za otprilike 21 dan, a nakon što budu dovoljno velike moguće ih je presaditi na otvoreno. U početku kada su sadnice male sade se u redovima na udaljenosti od oko 30 cm. U slučaju da je neka sadnica propala moguće ju je zamijeniti novom. Kako biljka raste tako zahtijeva novo presađivanje jer udaljenost od 30 cm više nije moguća. Veće biljke zahtijevaju minimalnu međusobnu udaljenost od 2 m.
Sadnja sadnice
Prije sadnje potrebno je pripremiti zemlju gdje će se saditi pampas trava prihranjivanjem i stavljanjem drenažnog sloja. Sadi se na mjestu gdje će joj biti osigurano minimalno 6 sati sunčeve svjetlosti dnevno. Iako je biljka koje preferira sunce izuzetno je prilagodljiva na uvjete djelomične ili potpune sjene. Podnosi gotovo sve vrste tla pa se može saditi u alkalnom, neutralnom i kiselom tlu, a jedino što zahtijeva je dobra drenaža.
Nakon što je sjeme proklijalo i sadnica dovoljno narasla sadi se u prethodno iskopanu rupu koja je ispunjena mješavinom soli i perlita u omjeru 2:1. Dodavanjem perlita u tlo omogućuje se bolja drenaža što je ujedno jedan od uvjeta za bolji rast biljke.
Uzgoj u vrtu
Za biljku uzgojenu u rasadniku potrebno je iskopati rupu iste visine i širine kao korijenska kugla biljke i potom dodati malo malča ili višenamjenskog gnojiva u rupu. Nakon toga biljka se izvadi iz posude i razdvoji joj se korijenje vrhovima prstiju. Stavi se u prethodno iskopanu rupu nakon čega se prekrije zemljom. Biljka nakon sadnje zahtijeva umjereno zalijevanje vodom kako bi se pomoglo u razvijanju njenog korijenskog sustava.
Veće sadnice se sade na minimalnoj udaljenosti od 1,2 m jer je sadnicama potrebno osigurati dovoljno okolnog prostora kako bi korijenska kugla mogla rasti. Nakon sadnje ne možemo očekivati cvjetanje biljke jer je za to potrebno proći i do nekoliko godina.
Uzgoj u stakleniku
Idealno vrijeme za uzgoj u stakleniku je rano proljeće odnosno period između veljače i travnja. Zemlju u koju je posijano sjeme treba održavati vlažnom i držati u prostoru s jakim i neizravnim svjetlom kako bi se potaknuo njen rast pri čemu idealna temperatura mora biti oko 15 - 18°C. Idealno je sadnicu prethodno staviti u vrećicu, a klijanje se očekuje u periodu između 2 - 3 tjedna. Kada je sadnica dovoljno velika spremna je za presađivanje u veću posudu sa zrnatim kompostom i to tako da se posuda s biljkom nagne na stranu i lupka po vanjskom dijelu lonca dok se korijenje ne oslobodi.
Prije presađivanja potrebno je provjeriti postoje li drenažni otvori u prethodno izabranim posudama. Kad postane grmolika treba je posaditi na otvoreno nakon što nestane sva opasnost od mraza.
Uzgoj u posudama
Prethodno posađeno sjeme je potrebno lagano pokriti bogatom zemljom koja dobro drenira nakon čega se posuda prekriva plastičnim vrećicama ili kupolama. Tako prekrivena posuda se stavlja na osunčanu prozorsku klupicu. Potrebno joj je osigurati idealnu temperaturu za klijanje i rast. Sadi se u posude s jednakom mješavinom zemlje i komposta.
Ako se presađuje mlada sadnica potrebno ju je posaditi u posudu s kolcem kako bi podržali rast biljke. Kolac se zabija u tlo nakon čega se pampas trava labavo pričvrsti za njega vrtnom vezicom. Iako je vrsta koja naraste velika postoje neke patuljaste vrste poput Cortaderia pumila koja je relativno mala i može bez problema rasti u posudi.
Održavanje nasada
Biljka se sadi na određenoj međusobnoj udaljenosti od 2 m, a za vrijeme vegetacije tlo je potrebno malčirati organskim kompostom kako bi se zadržala potrebna vlažnost i spriječilo nekontrolirano prodiranje vode unutar korijenskog sustava. Mlade sadnice je potrebno saditi na mjestu gdje neće biti izložene direktnom udaru vjetra i gdje im se može osigurati dovoljno sunčeve svjetlosti.
Potrebno je uklanjati osušene cvjetove jer prijeti opasnost od nekontroliranog širenja, a sadnice posađene u posude presađuju se u vrt kada postignu dovoljnu veličinu. Ova višegodišnja biljka se mora redovnije zalijevati kad je tek posađena zbog korijenskog sustava, a vremenom se potreba za zalijevanjem smanjuje dok se ne dođe na zalijevanje jednom tjedno.
Održavanje i njega
Pampas travu je jednostavno održavati jer zahtijeva samo godišnje orezivanje i zalijevanje jednom tjedno, a u slučaju ekstremnih suša potrebno je češće zalijevati. Ova otporna trava podnosi vjetar, sušu i prskanje soli s obalnih područja i kao takva idealna je za sadnju u mediteranskim klimama koje su u glavnom u južnoj Europi. Također je otporna na većinu bolesti i štetnika.
Obrezivanjem biljke u rano proljeće održavamo njezino okruženje čistim i potičemo novi rast svake sezone. U početku kada su biljke male obrezivanje nije potrebno nego je dovoljno samo čišćenje područja oko biljke. Kasnije je biljku potrebno obrezati na visinu od 10 cm nakon čega zahtijeva prihranjivanje organskim kompostom. Tako možemo kontrolirati biljku budući da se smatra invazivnom i postoji opasnost od nekontroliranog širenja.
Zalijevanje
Iako voli vlažno tlo i može podnijeti ekstremnu vlagu, jednom ustanovljena postaje jako otporna na sušu. Potrebno je zalijevanje jednom tjedno, a ostale potrebe za vodom trebala bi dobiti od prirodnih oborina osim ako nije ekstremna suša. Nove biljke zahtijevaju obilno zalijevanje nakon sadnje.
Pampas trava zahtijeva redovito zalijevanje tijekom prve vegetacijske sezone kako bi održali korijenski sustav zdravim. Ako je posađena u posudi onda zahtijeva dodatno zalijevanje jer se zemlja u posudi brže isušuje. Posebice se to odnosi na onu koja je presađena ili podijeljena, a zatim ponovno posađena. Najbolje doba dana za zalijevanje biljke je jutro jer tada dolazi do isparavanja stajaće vode.
Gnojidba
Prihranjivanje pampas trave savjetuje se isključivo nakon rezidbe u proljeće kad počinje ponovno rasti nakon zimske pauze. Za poticanje novog rasta primjenjuje se uravnoteženo gnojivo poput 15-10-5 ili 20-20-20 koje ima jednak udio dušika, fosfora i kalija. Iako je hranjiva tvar koja je neophodna svakoj biljci, previše dušika može dovesti do propadanja biljke.
Ne preporučuje se korištenje mineralnih gnojiva zbog njihovog kratkog djelovanja, a ako se koriste onda moraju imati umjerenu količinu dušika. Prirodni kompost ili stajsko gnojivo je najidealnije za pampas travu dok je gnojivo alpake jedno najkvalitetnijih prirodnih gnojiva.
Razmnožavanje
Pampas trava se razmnožava sjetvom ili dijeljenjem. Sjeme se sije u rano proljeće na osunčanom mjestu i nije ga potrebno prekrivati zemljom jer je za klijanje potrebna svjetlost i umjereno zalijevanje. Preporučuje se prekrivanje sjemena kako bi se spriječile ptice da pojedu sjeme. Na isti način se sije sjeme u posude koje se kasnije može presaditi na željeno mjesto.
Razmnožavanje dijeljenjem se odvija tako da biljku podrežemo do zemlje. Oštrom lopatom se biljka prorezuje kao i njen korijenski sustav. Nakon toga potrebno je iskopati rupu i prenijeti podijeljenu biljku na željeno mjesto. Ako se sadi u blizini postojećih trava međusobna udaljenost mora biti najmanje 2 m.
Presađivanje
Presađivanje pampas trave odvija se u rano proljeće nakon rezidbe. Biljka se reže na visinu do 30 cm od tla. Kada se biljka obreže suha trava koja se ostavi bude oštra pa se savjetuje korištenje rukavica prilikom rukovanja. Nakon rezidbe potrebno je prekopati tlo oko biljke uklanjajući što veću količinu korijenja. Presađivanje se odvija sadnjom korijenske kugle u prethodno pripremljene rupe koje su otprilike dvostruko šire i dvostruko dublje od korijenske kugle koja se presađuje.
Zbog svoje otpornosti, stopa presađivanja je prilično visoka. Rupa u koju se presađuje mora biti ispunjena drenažnim materijalom u kombinaciji s postojećom zemljom. Nakon toga tlo oko biljke je potrebno malčirati i zalijevati češće nego inače dok biljka ne stvori odgovarajući korijenski sustav.
Pomlađivanje
Pomlađivanje je ključno jer se tako produžuje njen životni vijek i poboljšava izgled. Kao višegodišnja biljka rastom gubi oblik pa zahtijeva redovito oblikovanje, posebice poslije perioda cvjetanja. Zbog brzog rasta za vrlo kratko vrijeme može izgubiti oblik pa ju je potrebno redovno pomlađivati uklanjanjem žutih listova. Pomlađivanje se savjetuje u rano proljeće ili kasnu jesen nakon perioda cvjetanja. Prvo pomlađivanje se savjetuje tek nakon što biljka dostigne starost od 5 godina. Prije toga samo se uklanjaju suhi listovi i stari cvjetni klasovi.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje se vrši u kasno proljeće kako bi se potaknuo novi rast biljke. Prvih 5 godina biljka ne zahtijeva prorjeđivanje nego je dovoljno očistiti tlo oko biljke. Kasnije kada se krene s prorjeđivanjem biljka to zahtijeva svaki mjesec za razliku od klasičnog obrezivanja koje se radi jednom godišnje ili eventualno svake dvije godine. Pampas trava ima oštro lišće pa se savjetuje nositi rukavice i zaštitne naočale. Prvo prorjeđivanje je moguće napraviti odmah nakon što biljka procvjeta, a najbolji način je da jednom rukom držati gornji dio biljke, a drugom rukom rezati škarama.
Zaštita od vjetra
Pampas trava može biti podložna štetama od jakog vjetra, posebno ako se uzgaja u otvorenim prostorima bez zaštite. Stoga se preporučuje zaštita od jakog vjetra kako bi se spriječile štete i osigurala zdrava i dugotrajna biljka. Jedan način zaštite je sadnja u zaštićeno mjesto primjerice uz bedem ili živicu. Također, može se koristiti zaštita od vjetra poput živih ograda ili mreža koje će smanjiti učinak vjetra na biljku.
Drugi način zaštite je sadnja u posude koje se mogu premjestiti u zaštićeno mjesto. Uklanjanje suvišnog perja također može smanjiti rizik od šteta od vjetra, tako da je potrebno redovito čistiti i uklanjati perje sa stabljika.
Priprema za sljedeću sezonu
Uklanjanjem osušenih cvjetova i grana poslije perioda cvjetanja kao i malčiranjem osigurat ćemo da biljka u sljedećoj sezoni cvjetanja ima bujnije listove praćene većim brojem cvjetnih stabljika.
Potrebno je poštivati uvjete tla, temperature i dnevne svjetlosti kako bi bili sigurni da će biljka uspjeti sljedeću sezonu. U zimskom periodu tlo je potrebno zaštititi slojem malča kako bi se spriječile velike temperaturne promjene koje dovode do propadanja korijena i cijele biljke budući da je vrsta kojoj odgovara mediteranska klima i koja je navikla na blage zime.
Patuljaste vrste pampas trave posađene u posude unose se unutar staklenika gdje im se osigurava temperatura otprilike 15 - 18°C, a u proljeće se iznose iz zatvorenog ili se sade na prethodno predviđeno mjesto gdje će joj se osigurati zaštita od vjetra i određena izloženost suncu.
Bolesti
Pampas trava može patiti od brojnih bolesti od kojih su neke uzrokovane mineralima koji su prisutni u tlu. Korištenje odgovarajućih vrsta gnojiva smanjit će šanse da biljka oboli od bolesti. Jedna od najčešćih bolesti koja napada pampas travu je pjegavost lišća.
Pjegavost lišća (lat. Alternaria porri) je gljivična infekcija koja može ubiti biljku. Na donjem dijelu listova javlja se smeđa okrugla pjega koja kasnije prelazi u smeđu boju i širi se po listovima. Da bi spriječili ovu bolest potrebno je na biljku nanijeti jednaki omjer mješavine vode i fenarimola, osobito na donje dijelove listova i tlo biljke. Tretman je potrebno ponavljati jednom tjedno i u tom periodu savjetuje se ne izlagati biljku direktnom suncu nego je na neki način pokušati zaštititi. Ako se ne uspije uništiti ova bolest jedino rješenje je zamjena biljke ili presađivanje zaražene biljke na mjesto gdje neće biti izložena direktnom suncu.
Štetnici
Pampas trava je jedna od rijetkih vrsta biljaka koja nema problema sa štetnicima zbog strukture listova. Jedini problem prave bolesti uzrokovane gljivicama koje se u većini slučajeva uspješno otklanjaju. U jako rijetkim slučajevima pojavljuje se pepelnica, ali to je toliko rijetko da je gotovo zanemarivo.
Upotreba pampas trave
Pampas je višegodišnja biljka koja se koristi isključivo kao ukrasna vrsta i ne upotrebljava se u kulinarstvu, medicini ili kozmetici. Pored svoje estetske funkcije koristi se za izradu papira pomoću vlakana dobivenih iz papira. Listovi biljke se beru u jesen i režu na male koji se potapaju 24 sata u čistoj vodi. Zatim se kuhaju 2 sata s lužinom nakon čega se usitne miješalici.
Berba
Pampas trava je prvenstveno ukrasna biljka koja cvjeta u kasno ljeto ili jesen. Njena berba je rezervirana za period kada se cvjetovi u potpunosti pojave, prije nego sazru i počnu trusiti. Obično se beru svi odjednom i kao takvi se suše i skladište, a nakon branja potrebno je ukloniti sve listove kako bi se ubrzao proces sušenja.
Skladištenje
Cvjetovi se koriste kao ukrasi u cvjetnim aranžmanima, a sve se više koristi kao ukras u interijerima. Da se ne bi pojavio problem s truljenjem, cvjetovi se suše na hladnom i tamnom mjestu nakon čega se lagano poprskaju lakom za kosu. Kada se uberu cvjetne grane pampas trave potrebno ih je zamotati s malo žice i objesiti naopako na hladno mjesto oko 3 tjedna. Savjetuje ih se objesiti na vješalicu lagano nekom tankom žicom ili zubnim koncem.
Zanimljivosti
Pampas trava je dobila naziv pampas po ravnicama Pampasa (južnoamerička nizina koje pokriva i argentinske pokrajine Buenos Aires, La Pampu, Santa Fe, Córdobu, cijeli Urugvaj i najjužniju brazilsku državu Rio Grande do Sul). Latinski naziv cortaderia (rezač) potječe od argentinsko-španjolskog imena koji se odnosi na oštro lišće.
U Europi se prvi put pojavljuje u 18. stoljeću i njena prvotna namjena bila je za sprječavanje erozije i kao zaštita od vjetra, a u Kaliforniju su je uveli mornari za vrijeme zlatne groznice. Joseph Sexton je uvezao sjeme iz Argentine nakon čega je uzgojio nekoliko stotina biljaka, a nedugo nakon toga, 1872. godine stvorio je industriju.
Visoka zapaljivost biljke je slučajno otkrivena u Santa Barbari kada je prolaznik šibicom dotaknuo pampas travu koja je u trenutku bila obavijena plamenom. Ovaj događaj je doveo do lokalne uredbe kojom se zabranjuje njihova uporaba kao javnog ukrasa.
Za pampas se može reći da je i jedna vrsta korovske biljke jer može u potpunosti ugušiti domaće biljke, ne pruža hranu ni zaklon za divlje životinje, a grubi korijenski sustavi zahtijevaju tešku opremu za njihovo uklanjanje.
Ako ostavimo osušeno i odrezano cvijeće i stabljike u svom vrtu ptice će ih koristiti za izradu gnijezda.
Meko srebrno bijelo cvijeće raste na ženskoj biljci dok muška biljka ima grublje, sivkasto ružičaste cvjetove.
Foto: Nelly VINCENT / Pixabay
Odgovori