Trputac (lat. Plantago) višegodišnja je zeljanica iz porodice trpučevki koja je relativno nepoznata u našem krajevima, a sastoji se od 20 rodova, dok je po trputcu kao predstavniku dobila ime. Poznatije vrste su još čestoslavica, milica, vodena zvijezda i angelonia. Latinsko ime je dobio prema riječi planta, što znači taban, jer list ženskog trputca podsjeća na žensko stopalo. Narodno ime mu je bokvica, babika ili janjeći jezik, a veoma je poznata i korištena biljka.
Trputac je višegodišnja zeljasta biljka veoma otporna na vanjske uvjete. Korijen mu je bijele boje i veoma razgranat s mnogo debljih korijena iz kojih rastu bočno korjenčići. Listovi rastu iz prizemne rozete uokolo te su deblji i tamnozelene boje s veoma istaknutim žilama. Cvjetovi se nalaze na čvrstim i visokim stabljikama te cvjetaju klasasto. Cvjeta od travnja do listopada. Oprašuje se vjetrom ili životinjama, a sjeme je skriveno u cvijetu te ispada na dodir.
Trputac je veoma poznata biljka raširena po cijelom svijetu i cijeni se zbog ljekovitih ili prehrambenih svojstava. Veoma ju je lako naći u divljini, a raste na zapuštenim zemljištima, rubovima šuma, na livadama i poljima. Može se naći do 1.500 m nadmorske visine i voli umjerenu klimu, a zbog mnoštva sjemena koje proizvodi i velike izdržljivosti može ga se naći tijekom cijele godine.
Vrste trputca
Trputac ima više od 250 vrsta koje su rasprostranjene diljem svijeta. Najveća razlika je u obliku lista i cvata, ali i u klimatskim uvjetima u kojima uspijevaju. Postoje dvije osnovne vrste, a to su muški i ženski trputac. U nastavku donosimo neke najpoznatije vrste koje se mogu pronaći ili uzgajati na našim prostorima.
Ženski trputac
Ženski ili uskolisni trputac jedan je od najrasprostranjenijih i nalazi se na području Europe, Sjeverne Amerike i Azije. Listovi su mu veoma uski s jako izraženim žilama. Veoma je prilagodljiv na sve vremenske uvjete i tipove tla, pa često preživi na samotnim područjima. Najčešće se koriste listovi kao oblozi za rane ili korijen za kuhanje čaja.
Muški trputac
Muški ili širokolisni trputac je također jedna od najrasprostranjenijih vrsta u svijetu. Veoma je izdržljiv i raste kao višegodišnje biljka na livadama. Listovi su mu široki i zaobljeni s glatkim rubom, a koriste se u narodnoj medicini kao oblozi ili za pripremu čaja. Muški trputac je ljekovitiji i često ima prednost nad ženskim.
Žljezdastodlakavi trputac
Ova je vrsta trputca raširena diljem Azije, Afrike i Europe, pa tako i na našim krajevima. Ime je dobio prema kratkim i čvrstim listićima punim žlijezda i prekrivenim dlačicama. Viši je nego obični trputac i ima jednu glavnu stabljiku iz koje se granaju manje te listići rastu u krug. Cvjetovi su žute boje, a preferira topliju klimu za rast.
Pješčani trputac
Pješčani trputac je otporna biljka raširena diljem Europe, a raste i u Hrvatskoj. Za uzgoj mu odgovara pjeskovito tlo, pa ga se često može vidjeti na tlima pomiješana s pijeskom. Visok je oko 30 cm te ima debelu i odrvenjelu stabljiku na kojoj listovi rastu kružno te su tanki i duguljasti. Cvjetovi su veliki i okrugli i nekoliko ih cvjeta na dugim stapkama na vrhu biljke. Cvate od srpnja do kolovoza, a sjeme se raspršuje vjetrom.
Srednji trputac
Srednji trputac je još jedna veoma rasprostranjena vrsta, a visinom je manji nego muški ili ženski trputac. Cvjeta većim dijelom godine, a štitasti cvat je okružen nježnim bijelo ružičastim cvjetovima. Voli brdske pašnjake i raste na većih nadmorskim visinama. Rasprostranjen je diljem Europe.
Slatinski trputac
Ova vrsta trputca je zeljasta biljka rasprostranjena diljem Europe, ali raste u vlažnim i slanim tlima, pa ju je teško naći. Na našem području raste u dolini pored Vukovara, a s obzirom na to da raste na zaslanjenom tlu, biljka može preživjeti dok je tlo vlažno. Ipak, važno je da ima kratak životni ciklus kako bi ispustila sjemenke prije nego tlo postane slano. Na našem je području strogo zaštićena vrsta.
Indijski trputac
Indijski trputac je biljka koja najviše obitava u Indiji ili na bliskom području u Aziji. Ima uske i dugačke listove i dugačak cvat. Uzgaja se zbog ljuskica koje se nazivaju psyllium i apsorbiraju vodu te nabubre i formiraju tvar sličnu želatini. Imaju neutralan okus i koriste se kao dodatak prehrani za redovitu probavu uz kaše ili žitarice.
Busenasti trputac
Iako je ovu vrstu teže pronaći na našim prostorima, veoma je značajna i raširena diljem svijeta. Listovi su mu tanki i nazubljeni, a cvijet visok i u uskom cvatu. Mladi se listovi koriste u prehrani i mekši su i bujniji nego kod drugih vrsta. Podnosi teške uvjete i jedna je od najuzgajanijih vrsta.
Uzgoj trputca
Iako je trputac jedna od najraširenijih biljnjih vrsta u prirodi i lako se pronalazi u divljini, potreba za njegovim uzgojem postoji zbog komercijalnog značaja. U nastavku donosimo savjete za najbolji mogući urod.
Slaganje kultura
Trputac je višegodišnja biljka, pa se najčešće ne uzgaja u plodoredu, ali ipak treba izbjegavati područja na kojima su se uzgajale višegodišnje biljke. Ne smeta mu blizina drugih biljaka, iako se zbog velike količine sjemenja može lako širiti, pa je potrebno odabrati mjesto udaljenije od kultiviranog vrta. Najbolje pretkulture su strne žitarice, kao što su pšenica i zob.
Zalijevanje
Trputac je veoma izdržljiva biljka, ali tijekom ljetnog razdoblja treba osigurati navodnjavanje. Nerijetko se nalazi uz puteve i raste i na najvrućim temperaturama između kamenja, međutim, trputac za uzgoj treba imati razvijenije lišće, pa je za vrijeme suše dobro koristiti navodnjavanje kap po kap. Zalijeva se navečer, a koristi se kišnica.
Gnojidba
Trputac se uzgaja zbog lišća i, iako može rasti i na siromašnom tlu, za komercijalne potrebe je tlu potrebno dovoljno gnojiva. U obradi tla je potrebno koristiti stajsko organsko gnojivo ili kompost koje je najbolje dodati u zemlju u jesen. U proljeće i početkom ljeta je biljke moguće prihranjivati mineralnim NPK gnojivom kako bi se list što bolje razvio. Može se dodavati u obliku peleta ili špricati direktno na listove u tekućem obliku. Za odmor tla, moguće je jedne godine uzgojiti djetelinu lucernu te cijeli usjev preorati kako bi se zemlja obogatila dušikom.
Razmnožavanje
Trputac se razmnožava isključivo sjemenom od kojeg se mogu dobiti presadnice za daljnji uzgoj. Sjeme se oprašuje i proširuje vjetrom ili životinjama, a potrebno ga je skupljati kako bi se dobilo dovoljno sjemena za daljnje razmnožavanje. Skuplja se krajem ljeta i početkom jeseni kada je suho i spremno za skladištenje.
Presađivanje
Trputac se može uzgajati u kontejnerima za presadnice te se kasnije presaditi na konačno mjesto rasta. Važno je svaku biljku sijati u zasebnu presadnicu kako bi se korijen ispravno razvio i kasnije ih presađivati u zasebne rupe. Biljke se presađuju u rano proljeće, nakon što se zemlja otopi.
Tlo
Trputac nije izbirljiv što se tiče tla. Odgovaraju mu prosječna tla, pa može rasti i na ilovači i pjeskovitim tlima, ali mu više odgovaraju crnica i bogata smeđa tla. Voli da su tla dobro prozračena i da imaju dobru drenaži i propust vode. Može rasti i na poplavnim tlima, ali je važno da se na njima ne zadržava voda. U obradu tla spade oranje u predsezoni za pripremu i uklanjanje korova. Neposredno prije sjetve tlo je potrebno dobro usitniti.
Klima
Trputac je biljka umjerene klime i voli topla ljeta te hladnije i vlažne zime. Može se uzgajati u nizinskim, ali i brdovitim predjelima te mu ne smeta nagib. Također, otporan je na posolicu i na nalete vjetra, pa može izdržati i surovija područja. Raste na izravnom suncu i ima veliku potrebu za svjetlom, iako uspijeva i u polusjenovitom području.
Sadnja trputca
Trputac se zbog svog ekonomskog značaja uzgaja kao kultura, a s obzirom na to da ga je veoma lako uzgajati, najčešće se koristi kao dodatan izvor zarade. Zbog jednostavne sadnje i malo ulaganja, popularan je u brdovitim krajevima. Donosimo nekoliko savjeta o pravilnoj sadnji.
Vrijeme sadnje
Trputac se može saditi dva puta godišnje. Ako se uzgaja u hladnim lijehama, potrebno ga je posijati u srpnju kako bi narastao do listopada i presadio se na željeno mjesto rasta. Ako se uzgaja u toplim lijehama, potrebno ga je posijati sredinom veljače te zasaditi u svibnju. Dobro podnosi velike temperaturne razlike, pa opstaje i na temperaturama do -20°C. Zbog iznimno izdržljivosti, jedna je od rijetkih biljaka koja se tako dobro prilagodila klimatskim promjenama.
Sadnja iz sjemena
Trputac se najčešće sije iz sjemena, u lijehe ili direktno na zemljište. Sije se u uske redove na dubinu od 1 cm te se utaba u zemlju kako bi se bolje primio. Ne smije se prekrivati zemljom jer svjetlost potiče bolji rast. Za ljetnu proizvodnju je potrebno 2 g sjemena po m2, dok je za jesensku proizvodnju potrebno 4 g po m2. Za direktnu sjetvu je potrebno oko 3 kg sjemena po hektaru. Tako se sjeme sije mehaničkim sijačicama i velike je klijavosti, a ovisno o temperaturi klija za 15 - 20 dana. Direktna sjetva se obavlja krajem ožujka ili početkom travnja te je potrebno osigurati navodnjavanje kako bi se biljke potaknulo na rast.
Sadnja sadnice
Iako je nešto rjeđa praksa, trputac se može posaditi i iz već razvijenih sadnica. Sadnice se presađuju iz kontejnera i potrebno im je 3 mjeseca da se dovoljno razviju. Nakon što se izvade iz zemlje, potrebno ih je raširiti i pregledati korijen te zatrpati rahlom zemljom na visinu do koje su trenutno bile. Kod sadnje presadnica je potrebno ostaviti 30 cm između svake te 50 cm između redova. Time se omogućuje pravilan raspored koji je lakši za daljnje održavanje.
Uzgoj u vrtu
Trputac je potrebno uzgajati dalje od drugih kultura kojima smeta gusti rast ili korov zbog tendencije velikog razmnožavanja. Izrazito je otporan, pa je to najbolji način uzgajanja. Za rast traži puno sunca, pa ga je potrebno smjestiti na svjetlo ili polusjenovito mjesto. Kod uzgoja u vrtu je važno odabrati povoljan položaj na kojem će se uzgajati i nekoliko godina.
Uzgoj u stakleniku
Uzgoj trputca u stakleniku je potreban samo za uzgoj presadnica. Biljka se sije u veljači, a potrebno je osigurati minimalnu temperaturu klijanja od 10°C. Također, u zatvorenom je potrebno osigurati navodnjavanje, a optimalno je koristiti i sustav kap po kap ili špricanje. Kod uzgoja u stakleniku je dobro zemlju oko presadnica prekriti najlonom kako bi se smanjilo isparavanje vlage i rast korova.
Uzgoj u posudama
Trputac nije lijepa i dekorativna biljka, ali se može uzgajati u posudama. Najčešće se uzgaja zbog ljekovitih svojstava. U posudi može izdržati i zimu, pa je potrebno odabrati širu posudu u kojoj se može lako raširiti. Potrebno je odabrati humusnu zemlju i osigurati dobru drenažu i protok vode. Tijekom ljetnih mjeseci ga je potrebno zalijevati barem jednom tjednom.
Održavanje i njega
S obzirom na to da je trputac veoma izdržljiv, zahtjeva minimalno ulaganja kod održavanja. Važno je slijediti sljedećih nekoliko savjeta kako bi se dobio najbolji rezultat.
Faza mirovanja
Trputac miruje nakon otpadanja cvijeta - od studenog do veljače. Ako su mladice posađene u listopadu, tijekom tog razdoblja, je potrebno zaštiti nasad malčem ili ga prekriti agrotekstilom i ne treba ga zalijevati ili prihranjivati.
Održavanje nasada
Održavanje nasada uključuje okopavanje i kultiviranje te micanje korova. Međuredno okopavanje je najbolje obaviti mehanički, a potrebno ga je ponoviti 3 - 4 puta tijekom vegetacije te prema potrebi ovisno o količini korova. Time se ne samo smanjuje korov, nego se i prozračuje tlo. Okopavanje je potrebno napraviti nakon svake berbe, da se potakne biljka na regeneraciju i smanji rast korova.
Prorjeđivanje
Trputac je potrebno prorijediti ako se na nekoj površini uzgaja nekoliko godina za redom. Kako bi se smanjila mogućnost širenja bolesti, uklanjaju se sve samonikle biljke koje narušavaju pravilan redoslijed redova. Također, prorjeđivanje je potrebno nakon direktne sjetve jer je mehaničkom sijačicom moguće izbaciti previše sjemenja.
Berba
Lišće se bere prije pojave cvata, u lipnju prve godine uzgoja te u svibnju svake sljedeće godine. Prve godine je moguće berbu obaviti 3 puta, dok se kasnijih godina može obaviti i do 5 puta. Lišće se može kositi, ali to dosta oštećuje biljku, pa se bere ručno. Nakon treće godine prinos je lošije kvalitete i slabiji, pa je potrebno obnoviti usjev. Može se sušiti na suncu ili u sušionicama na temperaturi od 50°C. Za kilogram suhog lišća je potrebno oko 5 kg svježeg. Nakon treće godine, ali i prije, od trputca se može vaditi korijen koji se niže na konac i suši u jednakim uvjetima kao i list.
Skladištenje
Osušeno lišće se skladišti u vrećama na suhom i hladnom mjestu te se pakira u manja, papirnata pakiranja za daljnju upotrebu. Osušeni list ili korijen se može čuvati dvije godine.
Bolesti
Trputac je veoma otporna biljka, a kako raste blizu tla otporna je na mnoge bolesti. Većina bolesti koje mogu napasti biljku su rješive pravilnim načinom sadnje i prevencijom, pa nije potrebno trošiti puno novaca na suzbijanje. Donosimo najčešće i kako ih spriječiti.
Pjegavost lista
Pjegavost lista je najčešće gljivična bolest koja može pogoditi trputac iz nekoliko razloga. Najčešće se radi o mehaničkim oštećenjima koja omogućavaju lakšu infekciju. Također, vlažno i toplo vrijeme pogoduje širenju gljivične zaraze. Bolest uzrokuje karakteristične smeđe pjege koje se spajaju u jednu i mogu uzrokovati sušenje lišća. Kako bi se izbjegla zaraza, potrebno je koristiti zdravu zemlju i ostavljati dovoljno razmaka. Zaražene je biljke potrebno trenutno ukloniti.
Truljenje korijena
Truljenje korijena je bolest koju uzrokuje bakterijska zaraza koja se širi u ustajaloj vodi. Nedovoljno protjecanje vode dovodi do truljenja korijena što može ugroziti čitav nasad. Biljka isprva vene, ali je kasnije vidljivo da počinje truliti. Dijagnoza se može vidjeti i po korijenu koji mijenja boju u tamnosmeđu ili crnu. Potrebno je osigurati dobru drenažu tla i konstantno protjecanje vode.
Štetnici
Trputac ima snažne listove i neugodan miris, pa nije zanimljiv štetnicima. Ipak, postoji jedan štetnik koji u značajnijoj mjeri može naštetiti biljci. U nastavku doznajte o kome je riječ.
Puževi
Puževi su nametnici koji se hrane lišćem trputca pa ga tijekom proljeća mogu značajnije oštetiti i naštetiti cijelom usjevu. S obzirom na to da je trputac jedna od prvih zelenih biljaka u proljeće, puževi se hrane lišćem i mehanički ga oštećuju. Osim toga, ostavljaju sluzav trag koji je pun bakterija i riskira se daljnje oboljenje. Riješiti ih se može klopkama s pivom u kojem se utope ili bacanjem palent od koje se napuhnu i umru. Također, učinkovito je postaviti i bakrenu žicu oko gredice. Ne preporučuje se koristiti pužomor jer se time zagađuje biljka.
Upotreba trputca
Trputac je veoma jednostavna biljka, ali ima široku upotrebu. Kako se lako nalazi u prirodi, primarna upotreba je bila koristiti ga za čišćenje i pokrivanje rana nakon pada. Osim toga, postoje i neki drugi načini na koje se koristi, a donosimo ih u nastavku.
Kulinarstvo
Od trputca se u prehrani koristi mlado lišće koje se upotrebljava za salate, dodaje se varivima i umacima, stavlja se u likere i rakiju za travaricu, a od njega se radi i pire. Trpkog je okusa, ali otvara apetit. Od indijskog se trputca uzimaju sjemenke koje se dodaju kašama ili pudinzima za pravilnu probavu.
Sve vrste trputaca su bogate vlaknima, pa se proporučuje konzumacija osobama koje pate od zatvora. Bogat je i vitaminima C i K te željezom i konzumacijom se može regulirati količina željeza u krvi. Trputac je i medonosna biljka.
S obzirom na to da je jako raširen i dugo cvjeta, njegov cvijet privlači pčele. Med od trputca se može sabirati zasebno ili dodavati u livadni med.
Kozmetika
Trputac se koristi i u kozmetici te je dio nekih preparata. Najčešće se koristi kremama te se njime tretiraju kožna oboljenja, kao što se lišajevi ili iritacije. Čistim sokom trputca čiste se i smanjuju iritacije, crvenilo te se odčepljuju pore, pa je dobar za čišćenje lica. Od soka se radi i parna kupelj za čišćenje pora, a dodaje se i u vodice za ispiranje.
Medicina
Trputac ima široku primjenu u narodnoj medicini. Najčešća primjena je kao oblog za saniranje rana jer je odličan antiseptik. Nakon pada je potrebno uzeti čist list te ga lagano razlomiti da sok počne teći i prisloniti na ranu. Sok će smanjiti oteklinu i zaustaviti krvarenje. Oblozi od lišća mogu smiriti noge nakon dugog pješačenja ili se koristiti nakon uboda insekata, a u nekim dijelovima svijeta i nakon ugriza zmija.
U ljekarnama se može kupiti sirup od trputca, iako se on može napraviti i samostalno. Sirup se radi tako da se poslažu slojevi zgnječenog lišća i smeđeg šećera te se napravi slojeva po želji. Nakon što se preko noći slegnulo, može se dodati još slojeva. Posudu u kojoj se radi sirup je potrebno držati na hladnom i mračnim, a neki izvori navode kako ju je dobro zakopati. Nakon 3 mjeseca je spreman za korištenje. Koristi se kod respiratornih i plućnih bolesti, ali najviše kod dugotrajnog kašlja. Ublažava simptome grlobolje i vraća glas nakon promuklosti.
Od suhog lišća se radi čaj koji čisti organizam, djeluje pozitivno na rad bubrega i jetre te čisti krvotok. Osim toga, koristi se kod odvikavanja od pušenja jer smiruje živčani sustav i smanjuje potrebu za duhanom.
Kod upotrebe trputca potrebno je savjetovati se s liječnikom, a trebaju ga izbjegavati osobe sa želučanim problemima. Također, važno je ne koristiti ga pretjerano jer može izazvati grušanje krvi.
Povijest
Trputac je veoma stara biljka, pa postoje nalazi koji svjedoče da se koristio i do 6.000 godina prije Krista. Poznavali su ga i stari Grci i Rimljani te nomadski narodi koji su ga koristilil za sanaciju rana i odmor životinjskih nogu nakon dugog puta. To mu je bila i najznačajnija upotreba, pa su ga lako proširili diljem svijeta. Zbog svoje je neuglednosti zanemarivan, ali se ponovno vraća u upotrebu. Također, provedena su znanstvena istraživanja kako bi se pokazala njegova ljekovitost. Osim toga, lako ga je uzgojiti i naći pa je i ekonomski isplativ. Danas je raširen po cijelom svijetu, a iako ni jedna vrsta nije otrovna, neke vrste nemaju ni nutritivnu ni ljekovitu vrijednost.
Zanimljivosti
Trputac je, osim po tome što je najraširenija biljka na svijetu, zanimljiv i po tome što je iznimno prilagodljiv i ima nevjerojatnu genetsku raznolikost. Provedeno je znanstveno istraživanje kojim je dokazano da se biljka postepeno širila, ali zahvaljujući genetskoj raznolikosti se iznimno dobro prilagođava svim uvjetima. Time, ne samo da krši pravila ekologije, već se smatra i biljkom koja može podnijeti i teške klimatske promjene. Često prenošenje biljke rezultiralo je genetskoj raznovrsnosti zbog čega je biljka prilagodljiva i u hladnoj i u vrućoj klimi.
Zanimljivo je kako se trputac koristi i u pripremi homeopatskih preparata za sprječavanje zubobolje i boli u uhu.
Foto: Romaboy / Pixabay
Odgovori