Čaj od maslačka

Maslačak je biljka latinskog naziva Taraxacum officinale, a kod nas poznat i pod nazivima žutinica, gorko zelje ili radič. Poznat je svima, pa i najmanjoj djeci, a raste po livadama, vrtovima, parkovima i poljima u proljeće. Pripada porodici Taraxacum koja ima više od 2.300 vrsta.

Maslačak ima žuti cvijet otvoren do podneva. Kada je vrijeme oblačno, cvjetovi ostaju zatvoreni. Nakon cvatnje, umjesto žutog cvijeta stvaraju se prepoznatljive bijele loptice koje se mogu otpuhati, a koje uveseljavaju i djecu i odrasle.

Podrijetlom je europska biljka, ali se proširio po cijelom svijetu. Osim što raste gotovo svugdje, raste i u velikim količinama. Maslačak ima ljekovito korijenje, listove, stabljike i cvjetove, a za njegovu ljekovitost poznato je još od  davnina.

Povijest maslačka

U stara poganska vremena maslačak se koristio prilikom vračanja, a svoje stanište je kroz povijest pronašao gotovo u svim zemljama umjerene klime poput Azije i Europe.

U narodnoj medicini se čaj od maslačka koristio za ublažavanje i liječenje mnogih tegoba. Iako se često smatrao korovom, izuzetno je ljekovita biljka.

Uzgoj i berba maslačka

Maslačak se uzgaja u planinskim i nizinskim područjima te uspijeva na visini od 2500 metara. Otporan je na niske temperature stoga prezimljava bez oštećenja. Na maslačak nepovoljno utječu visoke temperature, stoga tijekom ljeta miruje i ponovno se razvija početkom jeseni kada se poveća vlaga i padne temperatura.

Najviše se razvija u proljeće, a za uzgoj mu odgovaraju srednje teška tla bogata humusom. Potrebno je izbjegavati glinasta tla jer će se iz njih korijen maslačka teško vaditi i čistiti.

Uzgaja se u plodoredu, a najbolje pretkulture su gnojene okopavine koje napuštaju tlo što je važno za jesensku sadnju. No, budući da nakon njega ostaje puno sjemena, neće biti dobra pretkultura za neke biljke.

Prije sadnje treba obaviti osnovnu obradu i pripremu tla oranjem na dubinu od 30 cm. Prije same sadnje obavlja se predsjetvena priprema. Razmnožava se preko presadnica ili direktnom sjetvom sjemena. Tijekom ljeta se obavlja proizvodnja presadnica u hladnim ili toplim lijehama.

Direktnu sjetvu moguće je primijeniti samo na manjim površinama.

Maslačak se sadi na jesen, polovicom listopada ili početkom travnja ako je riječ o proljetnoj proizvodnji presadnica. Kod uzgoja maslačka bitno je da se tlo održava, da bude bez korova i u rastresitom stanju. Važno je i prihranjivanje jer maslačku treba osigurati veću količinu dušika.

Listovi maslačka mogu se brati tijekom cijelog ljeta. Ako se koristi za prehranu bere se u proljeće jer je tada najbolje kvalitete. Tijekom vegetacije lišće se bere 4 do 5 puta za preradu.

Ako maslačak uzgajate zbog korijena onda se list bere kada se vadi i korijen. Tijekom jeseni, na kraju vegetacije vadi se korijen jer tada ima najviše inulina.

Cvjetne stabljike i glavice beru se u vrijeme cvatnje, u proljetnim mjesecima.

Priprema čaja od maslačka

Čaj od maslačka može se pripremiti na različite načine i od svih dijelova, a u nastavku možete pročitati neke od recepata za pripremu čaja od cvjetova, listova i korijena maslačka.

• 1 do 2 žličice suhog maslačka prelijete sa 1/4 l hladne vode i stavite kuhati jednu minutu. Čaj pustite da odstoji 10 minuta te ga procijedite. Pijte ga po potrebi kako bi ublažili napadaje žučnog kamenca.
• 2 velike žlice maslačka prelijete s 1/4 l hladne vode, pojačate vatru da voda zakipi i pustite čaj da odstoji 20 minuta. Kada ga procijedite, dolijte istu količinu tople vode i popijete unutar 20 minuta. Ovako pripremljen čaj izbacuje manje bubrežne i mokraćne kamence.
• 2 čajne žličice korijena maslačka prelijete s 1/4 l hladne vode, pustite da zakipi i da se potpuno ohladi. Po želji zasladite medom. Ovaj čaj se daje djeci koja imaju osipe i druge kožne bolesti. Pije se po jedna šalica dnevno kroz 10 dana, polaganim gutljajima.
• Čaj od korijena maslačka priprema se tako da se korijen osuši i usitni te se 3 do 5 grama korijena stavi u mlaku vodu. Kuha se 10 minuta i zatim se procijedi. Ovaj čaj najbolje je piti do 3 puta na dan i to barem pola sata prije jela.
• Čaj od suhih cvjetova maslačka kuha se tako da sušene cvjetove smrvite i prelijete s 2 dl vrele vode. Ostavite da odstoji 5 minuta, procijedite i spreman je za konzumaciju. Ovakav čaj uvijek se pije svježe pripremljen.

Upotreba maslačka

Svi dijelovi maslačka su izuzetno ljekoviti, a korijen dobro djeluje na uklanjanje toksina iz tijela, smanjenje kolesterola, poticanje stvaranja žuči i uništavanje stanica raka. Maslačak se naziva superhranom jer je dostupan gotovo svugdje i prepun je hranjivih tvari kao što su inulin, titerpeni, stigmasterin, folna i nikotinska kiselina, vitamini A, B, C i K, minerali poput magnezija, mangana, natrija, silicija i željeza te karotenoidi.

Kao lijek maslačak je moguće koristiti kod manjka apetita, bubrežnih i mokraćnih infekcija, bradavica, hepatitisa, poticanja stvaranja žuči, smanjenja kolesterola, akni i nečiste kože, probavnih smetnji, zatvora, menstrualnih tegoba i mršavljenja.

Čaj od maslačka pozitivno djeluje na probavni sustav pa tako pomaže i kod mršavljenja. S obzirom na to izdvaja se poticanje sinteze žuči, diuretsko svojstvo i bolja razgradnja kolesterola.

Od maslačka se može pripremiti i ljekoviti sirup koji se radi od cvjetova. Sirup služi za liječenje prehlade, kroničnog kašlja, bronhitisa i nepravilne probave.

Od korijena maslačka može se pripremiti kava koja djeluje kao pročišćivač organizma i diuretik.

Od cvjetova maslačka priprema se ukusni med od maslačka koji možete koristiti kao vegansku zamjenu za pčelinji med.

Iako je maslačak vrlo ljekovit, potrebno je pridržavati se propisanih doza odnosno nakon dužeg uzimanja obvezno napraviti pauzu.

Moguće nuspojave konzumacije čaja od maslačka

Ako pripravke i čajeve od maslačka konzumirate u propisanim i manjim dozama, mala je vjerojatnost da će doći do štetnih nuspojava. No, već kod konzumacije veće količine maslačak može izazvati povraćanje i mučnine.

Ljudi koji pate od dijabetesa, bolesti želuca i jetre se svakako trebaju konzultirati s liječnikom prije konzumacije pripravaka od maslačka.

Sušenje i čuvanje korijena, listova i cvjetova maslačka

Listovi maslačka se suše prirodno na prozračnom i zasjenjenom mjestu ili u sušnicama gdje je temperatura do 45°C. Kod sušenja je najbitnije da listovi sačuvaju svoju zelenu boju.

Nakon berbe, korijen maslačka se pere i uzdužno razreže na 2 do 4 dijela kako bi se ravnomjerno posušio. Korijen je moguće sušiti na suncu ili također u sušnicama na temperaturi od 50 do 55°C.

Cvjetne glavice maslačka rabe se svježe ili suše u hladu, a u sušnicama na temperaturi do 40°C.

Foto: andreas160578 / Pixabay