Čaj od koprive

Kopriva je zeljasta trajnica koja nosi latinski naziv Urtica dioica, a kod nas je poznata pod nazivima velika ili obična kopriva te žegavica. Već stoljećima se koristi u narodnoj medicini, a može se pronaći na većini zelenih površina jer je samonikla biljka.

Svima je vrlo dobro znana, a kada joj se dotaknu listovi može nas opeći i još dugo nakon toga žariti, a može izazvati i osip. Iako nas listovi mogu opeći, jestivi su i koriste se već dugi niz godina u kulinarstvu za pripremu juha, čajeva, sokova i tinktura.

Povijest koprive

Povijesni zapisi o koprivi i njenoj upotrebi sežu još u brončano doba kada je pronađena tkanina napravljena od koprive na mjestima gdje su živjeli ljudi. Stari Rimljani koristili su je kao lijek i hranu.

Kopriva je simbolizirala boga munje u germanskoj mitologiji, otkuda potječe narodno vjerovanje da munja nikada neće udariti u koprive. Isto tako postoji mit da će kokoši snijeti više jaja ako jedu listove sušene koprive.

U Grčkoj se kopriva koristila za masažu kod reumatskih bolova, a od 1986. godine održava se natjecanje u jedenju kopriva u Ujedinjenom Kraljevstvu koje se naziva Stinging Nettle Eating Championship. U Velikoj Britaniji ima veliki značaj za povezanost ljudskih naselja i zgrada. Životinjski i ljudski otpad mogu biti odgovorni za višu razinu fosfora i dušika u tlu što čini odlično okruženje za koprivu.

Tradicionalno se koprive beru na Veliki četvrtak i petak. Kopriva se spominje čak i u knjizi poznatog pisca Hansa Christiana Andersena pod nazivom De vilde svaner u kojoj je princeza morala satkati kaput od koprive kako bi razbila urok koji je bačen na njezinu braću.

Kao zeljasta višegodišnja biljka većinom raste u Europi, Africi, Sjevernoj Americi i Aziji najčešće na zapuštenim mjestima. U izobilju raste na pacifičkom sjeverozapadu, posebno na mjestima gdje na godinu padne velika količina kiše. Europska podvrsta koprive U.dioica dioica uvedena je u Južnu i Sjevernu Ameriku.

Uzgoj i berba koprive

Dvije su vrste koprive koje postoje u našim područjima, a to su velika kopriva i mala kopriva (poznatija kao žarnjača). Najcjenjenije koprive su one mlade koje se beru u proljeće i koje su tek počele rasti. Svježe ubrani listići mlade koprive koriste se za jelo, a osušeni listovi u ljekovite svrhe.

Najčešće raste na plodnom tlu u blizini ograda i kuća, u prorijeđenim šumama ali i na smetlištima. Kopriva se bere samo na mjestima koja su udaljena od prometnica i grada.

Velika prednost koprive je ta što u rano proljeće kada su temperature još relativno niske (iznad 6 stupnjeva), gotovo da i nema druge biljke sličnih hranjivih vrijednosti.

Ako je želite uzgojiti u svojem vrtu, morate znati da se razmnožava i vegetativno i generativno, no najčešće presadnicama.

U slučaju sjetve, sjeme se sije u jesenskim mjesecima prije mrazeva ili u proljetnim mjesecima kada se deset dana prije toga čuva pohranjeno u hladnjaku.

Sije se na razmak od 70x30, a budući da raste vrlo brzo tako se i obračunava s korovom. Budite oprezni jer koprivu je teško iskorijeniti.

Najbolje će uspjeti na plodnim tlima s puno hraniva. Prije oranja apliciranje kompleksno gnojivo, a posebno će joj goditi ono dušično. Prva prihrana u proljeće zahtijeva od 150 do 200 kilograma KAN-a po hektaru, a nakon svake košnje potrebno je dodati još 50 do 100 kilograma KAN-a po hektaru.

Održavanje koprive znači redovito okopavanje, briga oko gnojidbe i zalijevanje. Budući da nisu zabilježeni štetnici i bolesti koji bi joj posebno zasmetali, može se lako uzgojiti i organski.

Prilikom branja kopriva važno je upotrijebiti kožne ili gumene rukavice kako se ne biste opekli. Razlozi zašto kopriva žari su serotonin, histamin, acetilkolin, leukotrieni i mravlja kiselina.

Priprema čaja od koprive

Svi biljni dijelovi koprive su ljekoviti, ali prvenstveno korijen odnosno podanak.

Čaj od korijena koprive

Za čaj od korijena koprive potrebno je 20 grama korijena kuhati 10 minuta u 5 dcl vode. Nakon što se čaj skuha treba ga procijediti i piti 3 puta na dan prije svakog glavnog obroka.

U narodnoj medicini vjeruje se da čaj od korijena može smanjiti intenzitet upale i omekšati tkivo prostate.

Čaj od mladih listova koprive

Za čaj od mladih listova koprive potrebno je svježe ili suho lišće koprive. Nekoliko listova svježe koprive prelijte s 200 ml vrele vode i ostavite da odstoji 5 do 10 minuta. Čaj nikako nemojte pripremati u metalnoj šalici ili posudi. Nakon 10 minuta procijedite čaj te ga po želji zasladite. Potrebno je umjereno konzumiranje čaja od koprive te se ne preporučuje konzumirati ga prije spavanja.

Čaj od koprive za kosu

Čaj od koprive za kosu već je dugo poznat kao prirodni lijek protiv opadanja kose jer minerali i vitamini iz koprive potiču rast kose. Isto tako dobar je i za prhut, a za razliku od agresivnih šampona neće djelovati iritirajuće na kožu. Pogodan je i za osobe koje imaju seboreju jer ima blago djelovanje, ali snažan učinak.

Čaj od koprive za kosu priprema se tako da se nekoliko svježih ili suhih listova prelije vrelom vodom i ostavi najmanje 45 minuta.

Potrebno je obratiti pozornost na količinu s obzirom na to da ćete čajem prati kosu. Jedna žličica suhih listova stavlja se na jednu šalicu vode.

Nakon što ste procijedili čaj, lagano ga umasiravate u kosu počevši od korijena. Potom se kosa zamata u foliju ili vrećicu da bi svi hranjivi sastojci ostali na kosi i ušli što dublje u korijen.

Upotreba koprive

Kopriva je vrlo bogata različitim mineralima, osobito željezom, kalcijem, kalijem i fosforom te vitaminima A, C i K. Od nje se priprema sok, čaj, juha i varivo. Bogata je flavonoidima koji povoljno djeluju na rad organizma.

Za jelo - juhe, pire i čajeve od koprive koriste se isključivo mladi listovi koji su bogati vitaminima i mineralima. Od minerala posebno se ističe željezo zbog čijeg nedostatka se kopriva najčešće konzumira i pije. Kopriva se pokazala kao odlična biljka za prirodno liječenje anemije.

Preporučuje se za liječenje niza bolesti jer:

• čisti krv i obnavlja crvena krvna zrnca
• čisti tijelo od nepoželjnih i štetnih tvari
• liječi teške trbušne tegobe, menstruacijske i druge ženske tegobe
• pomaže kod slabog mokrenje i bolesti mokraćnih organa, upale mjehura, i teških bubrežnih oboljenja
• liječi čir na želucu, crijevima i plućima, čisti pluća od sluzi
• liječi teško disanje i astmu
• jača cjelokupni živčani sustav
• liječi nesanicu

Navedene ljekovite upotrebe koprive nisu znanstveno potvrđene, no pronađeni su izolirani spojevi koji djeluju protuupalno i antioksidativno. To su pigmenti lutein, luteoksantin i beta karoten te polifenoli kavena kiselina, kumarini, kvercetin i kempferol.

Zbog toga postoje indikacije pozitivnog učinka koprive na:

• zdravlje jetre
• smanjenje upalnih procesa u tijelu
• trenutačno smanjenje vrijednosti krvnog tlaka
• simptome rinitisa
• simptome povećane prostate

Moguće nuspojave konzumacije čaja od koprive

Prije primjene čaja ili nekih drugih pripravaka od koprive svakako se treba konzultirati s liječnikom jer konzumacija može uzrokovati osjećaj pečenja kože, edem, iritaciju sluznice želuca ili oliguriju odnosno smanjeno izlučivanje mokraće.

Potreban je poseban oprez ako se koriste lijekovi suprotnog ili istog djelovanja koprivi.

Prilikom dojenja i u trudnoći kopriva se treba izbjegavati. Čaj od koprive ne smiju konzumirati osobe koje imaju oštećenje bubrega ili boluju od srčanih bolesti.

S obzirom na to da kopriva djeluje na pojačano mokrenje, ako se duže vremena koristi potrebno je nadoknaditi razinu kalija u organizmu.

Sušenje i čuvanje koprive

Nabrane listiće koprive potrebno je ostaviti na prozračnom, suhom i hladnom mjestu da se osuše. Kada se listovi djelomično osuše, skidaju se sa stabljike, a moguće ih je sušiti tijekom cijelog ljeta.

Suhi listovi spremaju se u platnene vrećice i spremni su za konzumaciju.

Foto:  ivabalk/Pixabay