Crni ili šumski sljez (lat. Malva sylvestris) dvogodišnja je ili trajna biljka koja pripada porodici Malvaceae (sljezovke). Prirodna staništa crnog sljeza su područja južne Europe i srednje Azije, ali danas ga možemo pronaći gotovo svugdje ispod 1200 m nadmorske visine. Samoniklo raste uz kuće, puteve, u vrtovima te po poljima i njivama.
Ima mesnat i razgranat korijen, kao i razgranatu stabljiku koja može narasti i više od 1 m u visinu. Stabljika je prekrivena dlačicama, a može biti polegnuta ili uspravna. Listovi se nalaze na peteljkama, slabije su dlakavi, tamnozeleni i nazubljenih rubova. Na stabljici su predani naizmjenično, a mogu biti okruglog ili bubrežastog oblika.
Cvjetovi crnog sljeza nastaju u pazušcima listova. Mogu biti ružičaste ili blijedoljubičaste boje s tamnim prugama, a sastavljeni su od pet obrnuto jajastih latica. Samonikle vrste cvjetaju od svibnja do rujna, a plod dozrijeva od srpnja do sredine listopada.
Za uzgoj crnog sljeza najčešće se koristi podvrsta Malva sylvestris ssp. mauritanica koja ima krupnije cvjetove i listove.
Uvjeti sadnje: travanj, osunčana mjesta zaštićena od vjetra
Tlo: rastresito tlo dobrog kapaciteta za vodu i zrak
Vrijeme cvatnje: od svibnja do rujna
Vrsta razmnožavanja: sjemenom i vegetativno
Sadnja crnog sljeza
Crni sljez samoniklo raste posvuda, ali za njegov uzgoj su najpogodnija osunčana mjesta koja su zaštićena od vjetra. Nije zahtjevna biljka kada je u pitanju tlo, ali najbolje će uspijevati u rastresitim tlima pjeskovito ilovaste teksture, koja su dobrog kapaciteta za vodu i zrak i bogata hranjivim tvarima.
Potrebno je izbjegavati sadnju crnog sljeza na mjestima gdje su prije rasle druge biljke iz porodice Malvaceae, a pogodne pretkulture ovoj biljci su korjenasto povrće i žitarice.
Razmnožava se sjemenom ili presadnicama. Ako se odlučite na razmnožavanje sjemenom, sadnja sjemena crnog sljeza obavlja se ručno početkom travnja. Dubina sadnje iznosi oko 2 cm, a razmak između redova treba biti 100 cm. Biljke će u povoljnim uvjetima niknuti nakon desetak dana.
Presadnice crnog sljeza proizvode se u plastenicima početkom ožujka, a za sadnju su spremne nakon mjesec ili dva, odnosno kad biljke formiraju od 4 do 6 listova.
Uzgoj crnog sljeza
Ova biljka dobro prezimljava u našim krajevima, a do oštećenja može doći jedino u mjestima s izuzetno hladnom klimom. Kada biljka formira 4-5 stalnih listova, potrebno je obaviti okopavanje i prorijediti nasad. Okopavanjem ćemo održati rastresitost tla i uništiti korov, a tijekom vegetacije se obavlja dva puta.
Istovremeno s prvim i drugim okopavanjem obavlja se i prihranjivanje.
U fazi nicanja i ranoj fazi razvoja traži veću količinu vlage. Veća količina vlage potrebna je i na početku cvatnje. Sezona cvjetanja će se produžiti ako biljke navodnjavate tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Ipak, s vodom treba biti oprezan, jer ako je tlo previše vlažno na lišću se može pojaviti hrđa.
Bolesti i štetnici
Kao što je spomenuto, od bolesti se može pojaviti hrđa. Ona se javlja kao posljedica pretjerane vlage i to se najčešće događa tijekom srpnja i kolovoza.
Berba crnog sljeza
Berba crnog sljeza može se obavljati od sredine lipnja pa sve do rujna. Crni sljez se po sunčanom i suhom vremenu bere svakodnevno. Cvjetovi se tijekom berbe spremaju u drvene letvarice ili pletene košare. Prostorije u kojima se suše moraju biti zaštićene, čiste, suhe i prozračne. Osušeni cvjetovi se pakiraju u papirnate vrećice u čuvaju na čistom i suhom mjestu.
Ljekovita svojstva
Crni sljez je jedna od najljekovitijih biljaka i u te se svrhe koristi od davnina. Cvjetovi, listovi i korijen crnog sljeza prikupljaju se od lipnja do rujna, a s obzirom na to da sljez pri sušenju gubi količinu sluzi, najbolje ga je koristiti dok je još svjež. Međutim, suhi sljez i dalje sadrži dovoljno ljekovitih svojstava.
Crni sljez ima antibakterijsko i protuvirusno djelovanje, razrjeđuje sluz i tako olakšava iskašljavanje. Sluz koju sadrži ova biljka smiruje upalu i oblaže upaljenu sluznicu grla, a pomaže i za brže zarastanje rana. Sljez koji ćemo koristiti u ljekovite svrhe moramo brati daleko od zagađenih područja. Njegov najljekovitiji dio su cvjetovi, ali lišće i korijen se također upotrebljavaju.
Cvjetovi i listovi se sakupljaju samo po suhom vremenu, kada su potpuno otvoreni. Suše se na toplom i prozračnom mjestu, u jako tankom sloju. Mlado lišće crnog sljeza obiluje vitaminima i mineralima, kao i sluzi, pa je zato korisna namirnica za one koji imaju problema sa sporijom probavom. Priprema se kao bilo koje drugo lisnato povrće, kuhano ili na salatu.
Cvjetovi sljeza sadrže polisaharide, antocijan i mineralne tvari. Upotrebljavaju se smirivanje upaljene sluznice usne šupljine te za pripremu umirujuće kupke ili obloga za liječenje hemoroida i čireva.
Čaj od crnog sljeza
Korijen crnog sljeza koristi se za pripravljanje čaja koji se primjenjuje kod različitih upalnih stanja, poput upalnih procesa na koži lica, upale crijeva ili upale kože zbog kroničnih problema s venama. Osim toga, čaj od sljeza je jako djelotvoran kod začepljenosti nosa pa njime možete ispirati nos par puta na dan. Siguran je i blag pa se može primjenjivati i kod male djece.
Čaj od crnog sljeza priprema se tako da se 2 žlice korijena preliju s 2,5 dl mlake ili hladne vode. Posuda se pokrije i ostavlja sat ili dva kako bi se stvorila dovoljna količina sluzi, a nakon toga se čaj zagrije i može se konzumirati. Po želji možete dodati malo limuna, med ili šećer.
Ovaj čaj je koristan i u borbi protiv kašlja, ali osobe koje uzimaju lijekove i trudnice bi se prije konzumacije trebale posavjetovati s liječnikom.
Foto: Hans/Pixabay
Odgovori