• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Vrtlarica.hr

sadnja i uzgoj biljaka

  • Cvijeće
  • Grmlje
  • Drveće
  • Sukulenti
  • Voće
  • Povrće
  • Samoniklo bilje
  • Industrijske biljke
  • Gljive
  • Začini
bijeli sljez

Bijeli sljez

Autor: Anita

  • 1 Vrste sljeza
  • 2 Sadnja bijelog sljeza
  • 3 Uzgoj bijelog sljeza
  • 4 Bolesti
  • 5 Štetnici
  • 6 Berba
  • 7 Medicina
  • 8 Upotreba bijelog sljeza
    • 8.1 Čaj od korijena bijelog sljeza
    • 8.2 Macerat od sljeza
    • 8.3 Sirup od sljeza
  • 9 Zanimljivosti

Bijeli sljez (lat. Althaea officinalis) je višegodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici sljezovki (Malvaceae).

Ima snažan, razgranati i mesnati korijen. Korijen je iznutra bijele, a izvana svijetložute boje. Iz korijena izbija nekoliko ravnih stabljika koje dosežu 1,5 - 2 m. Lišće je po stabljici raspoređeno naizmjenično, a cvjetovi su smješteni pojedinačno ili kao cvat ispod lista. Cijela biljka je obrasla nježnim srebrnosivim dlačicama.

Srodnici

  • Bamija
  • Crni sljez
  • Hibiskus
  • Lipa
  • Sljez
  • Vrtni hibiskus

Vrste sljeza

Bijeli sljez je višegodišnji rođak crnog sljeza. Izgledom su jako slični, a razlikuju se po boji cvijeta.

Samonikli sljez je moguće pronaći gotovo svuda u svijetu, ali zbog velike potražnje se sve više uzgaja. Korijen uzgojenog sljeza je mesnatiji, mekši i deblji te sadrži više sluzi od korijena samoniklog sljeza.

Divlji sljez raste na vlažnim riječnim nanosima i obalama kanala, a postoji i vrsta koja se može uzgajati u vrtu - vrtni sljez ili trandovilje (Alcea rosea L.)

Sadnja bijelog sljeza

Bijeli sljez je biljka umjerene kontinentalne klime, ali dobro podnosi i niske zimske temperature. Najbolje uspijeva u područjima s godišnjom količinom oborina od 600 mm.

Biljka zahtijeva vlažno i rahlo tlo kako bi se mogao razviti bujan korijen i nadzemni dio biljke. Ne pogoduju mu duge suše. Za uzgoj bijelog sljeza se ponekad mogu koristiti i površine koje su povremeno poplavljene jer sljez pod vodom može biti 10-15 dana.

S obzirom na to da je riječ o višegodišnjoj kulturi pa je sadnja sljeza obavlja se u plodoredu, tako da se na istom području uzgaja svake 3-4 godine. Kao pretkulture dobre su sve one koje iza ostavljaju nezakorovljeno i rastresito tlo.

S obzirom na to da usjev ostaje na istom mjestu nekoliko godina, tlo se prije sadnje sljeza kultivira više puta kako bi se što bolje prozračila zona korijena.

Uzgoj bijelog sljeza presadnicama obavlja se u hladnim lijehama i ovaj način razmnožavanja je skuplji, ali pouzdaniji. Sjeme se polovicom lipnja sije u redove među kojima je razmak 15-20 cm, a za jedan kvadratni metar lijeha potrebno je 3-5 g sjemena.

Sjeme uz redovito zalijevanje niče za 21 dan, a presadnice se presađuju kad biljke narastu 10-12 cm i razviju nekoliko listića. Obično se obavlja u ranu jesen, odmah nakon prvih obilnih kiša i sadnja bijelog sljeza se vrši ručno u redove koji su udaljeni 50-70 cm, a razmak između biljaka je 20-30 cm.

Sjeme se sije na dubinu 1-2 cm, u redove među kojima je razmak od 50-70 cm. Za direktnu sadnju bijelog sljeza je potrebno 3-4 kilograma sjemena po hektaru i ona se može obavljati samo na površinama koje nisu jako zakorovljene višegodišnjim korovima.

Sjeme sporo klija i u početnoj se fazi sporo razvija pa mu je iz tog razloga potrebno posvećivati veliku pozornost.

Direktna sadnja bijelog sljeza se može obaviti krajem studenog i početkom prosinca, odnosno kad više ne postoji mogućnost da sjeme proklija. Sjetva se može obaviti i krajem kolovoza jer se mlade biljke potpuno razviju do zime i prezimljuju bez oštećenja.

Ako se propusti jesenski rok, sjetvu je moguće obaviti i krajem veljače, ali u svakom slučaju, površina na koju se sije mora biti dobro pripremljena i usitnjena.

Može se razmnožavati preko presadnica ili sadnjom korijenovih glava od starijih biljaka, ali u današnje vrijeme se sve češće sije izravno.

Bijeli sljez se najjednostavnije razmnožava korijenom. Od starih biljaka se odmah tijekom vađenja korijena režu glave s pupoljcima i sade se samo oni dijelovi koji imaju 2-3 pupoljka. Sadnja se odvija na isti način kao i kod presadnica, a ovisno o veličini, za sadnju je potrebno 800-1000 kg korijenovih glava po hektaru.

Uzgoj bijelog sljeza

Bijeli sljez je potrebno plijeviti, okopavati i prihranjivati, a kod direktne sjetve sjemena, potrebno je i razrjeđivati usjeve. Okopavanje i plijevljenje se obavlja čim se ukažu redovi, a kad biljke dobiju prve listove može se obaviti prvo međuredno kultiviranje.

Kod direktne sjetve, tijekom prvog okopavanja se obavlja i prorjeđivanje tako da se između biljaka ostavi 20-30 cm razmaka. Drugo okopavanje se obavlja 3-4 tjedna kasnije, odnosno kad biljke dosegnu visinu od 20-30 cm. Biljke nakon drugog okopavanja brzo rastu i granaju se, pa se tako same bore protiv korova.

Uzgoj bijelog sljeza zahtijeva i prihranjivanje se obavlja dva puta. Prvi put se obavlja prilikom prvog okopavanja i u tu svrhu se koristi 100-150 kg dušičnog gnojiva po hektaru, dok se drugo prihranjivanje obavlja tijekom drugog okopavanja i koristi se ista količina dušičnog gnojiva.

Bolesti

Od bolesti se često javlja trulež.

Štetnici

Uzgoj bijelog sljeza može ugroziti poprilično velik broj biljnih štetočina, a najopasnije od njih su buhači. Buhači se lako uništavaju primjenom insekticida u rano proljeće, odmah s pojavom prvih listova.

Berba

Korijen bijelog sljeza vadi se u jesen prve ili u proljeće druge godine uzgoja. Treće godine korijen ima manju masu i znatno gubi na kvaliteti pa se uglavnom uzgaja kao dvogodišnja kultura. Najbolji način vađenja korijena je plugom s kojeg je uklonjena plužna daska.

Korijenje se nakon toga ručno skuplja i čisti. Uklanjaju se glave s drvenastim dijelovima, kao i oštećene žile. Korijen se pere u hladnoj vodi i ostavlja se da povene, a nakon toga se guli. Oguljeni korijen se uzdužno razreže na 4 dijela kako bi se bolje sušio.

Suši se u sušnicama na temperaturi 50-60°C, a sušenje prirodnim putem nije pouzdano jer se korijen u tom slučaju često upljesnivi. Dobro osušeni korijen treba biti bijele ili svijetložute boje.

List je moguće brati 2-3 puta godišnje, najbolje prije i tijekom cvjetanja. Bere se samo zdravo i neoštećeno lišće. Kako se ne bi ugrozio razvoj biljke, u prvoj godini se ne smije pobrati više od jedne trećine listova. Lišće se u tankom sloju suši na prozračnom i tamnom mjestu. Na primjer, od 6 kg svježeg lišća može se dobiti 1 kg suhog lišća.

Cvjetovi se beru u prvoj i drugoj godini uzgoja, a nakon berbe se suše na suncu.

Medicina

Svi dijelovi bijelog sljeza su upotrebljivi. U medicinske svrhe koriste cvjetovi, listovi i korijen, ali korijen svakako prednjači svojim korisnim svojstvima. Prema provedenim analizama, korijen obiluje pektinom, biljnom sluzi i taninom, dok list, osim sluzi, sadrži i flavonoide, minerale itd.

Zbog svojih ljekovitih svojstava, bijeli sljez je koristan kod različitih tegoba probavnog, dišnog i urinarog sustava. Sluz zbog svoje skliske i mekane strukture prianja na sluznicu i tako je oblaže, štiti i ublažava iritacije.

Bijeli sljez zbog toga vrlo učinkovito ublažava i smiruje suh nadražajni kašalj te olakšava iskašljavanje umirujući spazam mišića dišnog sustava.

Koristi se i za vanjsku primjenu pa je čest sastojak masti koje se koriste za liječenje varikoznih vena i čireva. Poznat je i kao odlično hidratizirajuće sredstvo.

Pedijatri kod upala respiratornog sustava kod beba preporučuju korištenje čaja od bijelog sljeza u funkciji kapi za nos kako bi se olakšalo disanje.

Upotreba bijelog sljeza

Sljez, točnije njegov korijen, može se koristiti i kao hrana. Osušeni korijen bijelog sljeza sadrži mnogo hranjivih tvari, a s obzirom na to da sadrži oko 75% ugljikohidrata, dobar je izvor škroba i šećera pa se u slučaju nestašica može koristiti za pripremanje hrane.

Korijen bijelog sljeza je spužvast i slatkast, a u prošlosti se koristio kao povrće. Danas se proizvode kolačići od sljeza koji se kasnije prže i prelijevaju vrućom čokoladom.

Čaj od korijena bijelog sljeza

Čaj od bijelog sljeza povoljno djeluje na bronhitis, kašalj i plućni katar, a preporučuje se kod bolnog mokrenja ili teškog zadržavanja mokraće, kod bronhalne astme i početne tuberkuloze pluća, u liječenju bolesti cijelog probavnog trakta, osobito kod upale debelog crijeva, proljeva, povraćanja s proljevom kod dojenčadi, srdobolje itd.

Čaj od bijelog sljeza se danas rjeđe upotrebljava i uglavnom je dodatak čajevima protiv kašlja, ali njegovo djelovanje pojačava sluz koja stvara zaštitni sloj. U mješavini s kamilicom djeluje smirujuće kod akutnih upala želučane sluznice.

Čaj se priprema i konzumira drugačije nego ostali čajevi jer se pogrešnom pripremom gubi ljekovitost. Pravilno se priprema tako da 2 žlice korijena bijelog sljeza preliju s 2,5 dl mlake ili hladne vode i ostave barem jedan sat, a idealno bi bilo dva sata (kako bi se stvorilo dovoljno sluzi). Nakon toga se malo zagrije, doda se malo meda i pije se tri puta na dan.

Čajem od bijelog sljeza se također može ispirati nos. Kapaljkom ili sprejalicom se stavlja 1-2 kapi tri puta na dan.

Macerat od sljeza

Radi se tako da se 1-2 žlice korijena sljeza potope u 2-4 dl hladne vode i ostave 2-3 sata. Potrebno je nekoliko puta protresti posudu kako bi se izdvojila sluz. Korijen nije poželjno prelijevati ključalom vodom ni kuhati, jer se tada izdvaja škrob koji tekućinu čini mutnom, pregustom i kvarljivom te se umanjuje ljekovitost.

Macerat od sljeza se koristi kod upala sluznice, respiratornih, urinarnih, spolnih i probavnih organa.

Sirup od sljeza

Za pripravljanje sirupa od sljeza potrebno je uzeti 50 g korijena i potopiti ga u 3 dl vode sobne temperature. Sadržaj se tako ostavlja 12 h, a nakon toga se procijedi i dodaje se 1 kg meda ili voćnog sirupa od malina ili višanja.

Sirup se čuva u hladnjaku jer se jako brzo kvari. Koristi se tako da se svaka 2 h pije po jedna žlica.

Zanimljivosti

Bijeli sljez se zbog visokog sadržaja sluzi smatra jednim od najboljih sredstava za oblaganje sluznice. Njegovo latinsko ime Althea potječe od grčke riječi althaino što znači izliječiti. Koristio se kao sredstvo za ublažavanje i omekšavanje tkiva otvrdnulog i otečenog zbog infekcije.

U srednjem vijeku se upotrebljavao pod imenom bismalva i mismalva. Koristio se protiv vrućice, prehlade, kašlja, glavobolje i začepljenja dišnih organa.

Foto: Alberto Salguero / CC

Provjera činjenica

  • Velika ilustrirana enciklopedija Vrt; The Royal Horticultural Society: Encyclopedia of Gardening; 2005.
  • Enciklopedijski priručnik Vrt; Handbuch Garten BLV Verlagsgesellschaft; 2003.
  • Zdravi vrt; Encyclopedia of Organic Gardening; 2010.
  • Mali staklenici i plastenici; Eva Schumann, Gerhard Milicka: Das Kleingewächshaus, Technik und Nutzung; 2010.
  • Mira Vučetić: Velika knjiga kuharstva; 2013.

Okušajte se u pripremi zimnice!

zimnica u staklenkama

Zimnica

Ako nemate veliko iskustvo u pripremi zimnice, a imate vremena, strpljenja i želju pripremiti nešto domaće, dobro će vam doći nekoliko osnovnih … [više] about Zimnica

čajevi

Čajevi

Jeste li znali da od biljaka u svom vrtu možete sami napraviti čaj? Uz poznate vrste čajnih mješavina i čajeva, sada možete i sami raditi svoje čajeve … [više] about Čajevi

Savjeti za vrtlarenje

zalijevanje vrta

Zalijevanje vrta ljeti

Biljke je potrebno zalijevati kako bi im nadomjestili tekućinu koju upijaju kroz korijen i lišće, a gube isparavanjem i … [više] about Zalijevanje vrta ljeti

prirodno bojanje jaja

Bojanje uskršnjih jaja prirodnim bojama

Svake godine, pred Uskrs, internet portali i časopisi pišu o novim načinima bojanja uskršnjih jaja, no što je s onim … [više] about Bojanje uskršnjih jaja prirodnim bojama

ljuske od jajeta

Kako koristiti ljuske jaja u vrtu

Ljuske jaja su korisne u vrtu i mogu se koristiti za sve, od organskog gnojiva do deratizacije. Kako, pitate se? … [više] about Kako koristiti ljuske jaja u vrtu

tuja-u-posudi

Kako uzgajati četinjače u posudama

Četinjače su biljke kojima pripada crnogorično drveće i grmlje te su podrazred golosjemenjača. Karakteristične su po … [više] about Kako uzgajati četinjače u posudama

vertikalni uzgoj rajčice

Vertikalni vrtovi - kako ih napraviti

Za vrijeme svog boravka u Tajlandu, Patric Blanc je primijetio biljke koje rastu i odlično uspijevaju na vertikalnim … [više] about Vertikalni vrtovi - kako ih napraviti

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Novije

maćuhica

Maćuhica

maslina

Maslina

kalanhoa

Kalanhoa

divlji muškatni oraščić

Muškatni oraščić

marakuja

Marakuja

gavez

Gavez

plućnjak

Plućnjak

loboda

Loboda

RSS Vege.hr

  • Himalajska sol
  • Kakao maslac
  • Seitan
  • Granola
  • Aquafaba - zamjena za jaja
  • Što je gluten
  • Sojino mlijeko
  • Kokosovo mlijeko
  • Bademovo mlijeko
  • Mlijeko od sjemenki bundeve

Footer

Informacije

  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Gastro Media

  • Gastronomija.hr
  • Moja Zimnica
  • Vege.hr
  • Vrtlarica.hr

Vrtlarica.hr

Vrtlarica je najveća enciklopedija biljaka, nastala iz ljubavi prema zelenilu. Na Vrtlarici radi tim vrtlara s godinama iskustva u sadnji, uzgoju i održavanju biljaka. [više]

EN | RS | SI
english | slovenščina | srpski

Copyright © 2018.–2023. by Gastro Mreža. Sva prava pridržana. Web: Informativka