• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Vrtlarica.hr

sadnja i uzgoj biljaka

  • Cvijeće
  • Grmlje
  • Drveće
  • Sukulenti
  • Voće
  • Povrće
  • Samoniklo bilje
  • Industrijske biljke
  • Gljive
  • Začini
gljiva jablanovača

Jablanovača

Autor: Anita

  • 1 Vrste jablanovače
  • 2 Uzgoj jablanovače
  • 3 Berba i skladištenje
  • 4 Kulinarstvo
  • 5 Medicina
  • 6 Zanimljivosti

Jablanovača ili topolovka (lat. Agrocybe aegerita) je jestiva gljiva iz porodice strnišnica. Postoji još nekoliko znanstvenih naziva za ovu gljivu, a to su: Pholiota cylindracea, Pholiota leochroma, Agaricus cylindraceus i Togaria cylindracea. Nazive jablanovača i topolovka dobila je zbog toga što raste u blizini jablana i topola.

Klobuk gljive jablanovače je mesnat i može biti širok od 5 do 20 cm. U početku je žuto smeđe boje, visoko je ispupčen i ima svijetao rub. Kasnije poprimi smeđu boju te postane ispucan i spljošten, odnosno plitko udubljen. Ispod njega se nalazi slabi vjenčić. Listići su poprilično tanki, ali su široki i gusto smješteni ispod klobuka. U početku su bijele, eventualno žutosive boje, a kasnije poprime smeđu boju i srastu sa stručkom. Stručak jablanovače je tanak i bijel. Obično je nakrivljen, a što se tiče veličine, može biti visok od 4 do 15 cm i debeo od 1 do 2 cm. Meso klobuka je debelo, mekano i sočno, dok je kod stručka vlaknasto i musavo, ali jako ukusno. Jablanovača ima miris koji podsjeća na užeglo brašno, dok je okusom slična lješnjaku. Ima eliptične i glatke spore koje ostavljaju smeđi otisak.

Ova gljiva raste od svibnja do listopada, najčešće na vlažnim površinama poput podnožja drveća ili na odumrlim listopadnim stablima te trulim panjevima (uglavnom jablana, ali i topola i vrba, dok u manjoj mjeri raste na ostacima lipe, jasena, bazge, jabuke i divljeg kestena). Sve dok drvo na kojem raste ne bude sasvim uništeno, jablanovača će se razmnožavati i stvarati plodove. Zabilježeno je da se plodna tijela pojavljuju na istim mjestima nakon branja čak tri do četiri puta godišnje.

Jestive gljive

  • Bukovača
  • Šampinjoni
  • Smrčak
  • Sunčanica

Vrste jablanovače

Iako je jablanovaču lako razlikovati od drugih vrsta gljiva, valja napomenuti da ipak postoji vrsta koja joj je slična. Riječ je o razornoj čehavki (Pholiota populnea ili Pholiota destruens). Razorna čehavka raste na mrtvim topolama, kao i jablanovača, ali ona se pojavljuje u manjim grupama nego što je to slučaj kod jablanovače. Također, čehavka ima ljuskice i stručak bjelkaste boje, ali nema prsten i to je ono po čemu se razlikuje od jablanovače. Nije otrovna gljiva, ali se ne može upotrebljavati za jelo.

Uzgoj jablanovače

Jablanovača se uzgaja na jednak način kao i bukovača. Za uzgoj jablanovače najvažnije je pronaći prostor s dovoljnom količinom svjetlosti, dobrim protokom zraka i visokim postotkom vlage. Najbolji supstrat za uzgoj jablanovače je slama (moguće je birati između pšenične, ječmene i ražene slame), kukuruzovina te piljevina vrbe ili topole. Piljevinu od bukovih drva treba izbjegavati jer se nije pokazala dobrom.

Slamu prvo treba staviti u vreće za krumpir i sat vremena grijati u kotlu punom vode. Bitno je da se slama cijelo vrijeme nalazi pod vodom. Nakon sat vremena se vadi iz vreće, cijedi i stavlja na hlađenje.

Kada se slama ohladi, miješa se micelijem gljiva i stavlja u plastične vreće. Sve je potrebno dobro nabiti kako bi se micelij kasnije mogao probijati kroz slamu. Idealna temperatura za fazu inkubacije iznosi oko 24 stupnja, a vreće mogu biti smještene na otvorenom ili u zatvorenom prostoru.

Sve dok miceliji ne prorastu supstrat, vreće treba držati na toplom mjestu. Nakon proraštanja micelija, na vrećama se sa svih strana buše rupe široke dva do tri centimetra. Vreće nakon toga treba držati u prostoriju u kojoj je moguće zadovoljiti uvjete koji su potrebni za uspješan uzgoj, a to je dovoljna količina svjetlosti, vlage i svježeg zraka. Optimalna vlažnost bila bi negdje između 75 i 95%. Ako se vreće sa supstratom i gljivama drže u zatvorenom prostoru, potrebno je redovito obavljati prozračivanje. Nakon što gljive krenu rasti iz rupa na vrećama, na svakih deset kvadrata prostorije trebala bi se nalaziti po jedna žarulja od 100 W.

Berba i skladištenje

Jablanovače se mogu brati u nekoliko valova, otprilike svakih mjesec dana. Od zasijavanja micelija do pojave prvih gljiva treba proći od 25 do 35 dana. Berba se može obavljati sve dok se supstrat potpuno ne iscrpi. Naravno, tijekom prvog vala se postiže najveći prinos, a svaki sljedeći je sve siromašniji.

U prirodi se jablanovača može pojaviti nekoliko puta na istom mjestu, pa se berba može obavljati tri do četiri puta godišnje. Micelij se pojavljuje sve dok drvo na kojem gljiva raste ne postane potpuno iscrpljeno.

Svježe i neobrađene jablanovače možemo čuvati u hladnjaku otprilike tjedan dana, a na duže ih možemo sačuvati i tako da ih zamrznemo ili spremimo u ulju.

Kulinarstvo

Jablanovača se ubraja među najkvalitetnije gljive, a može se pripremati na nekoliko različitih načina. Posebno je popularna u francuskoj kuhinji, osobito na jugu te zemlje. Smatra se posebno pogodnom za pripremu mediteranskih jela, a za konzumaciju se upotrebljava klobuk gljive.

Dobro se slaže sa svinjskim mesom, kobasicama, tjesteninom, rižom i palentom. Posebno se preporučuje pirjati je, pržiti ili peći na žaru, a nećete pogriješiti ni ako je dodate juhama, umacima ili marinadi.

Medicina

Jablanovača je jako bogata aminokiselinama (sadrži ih čak osam) pa se tako u 100 grama ove gljive nalazi 81,33 mg aminokiselina. Od svih aminokiselina koje sadrži posebno se ističe metionin. Aminokiselina metionin je jako važna za normalnu funkciju organizma, a najvećim dijelom pomaže u regulaciji krvnog tlaka i pravilnoj izmjeni tvari u ljudskom organizmu. Pomaže i u liječenju povišenog krvnog tlaka ili  hipertenzije.

Mnogi jablanovaču nazivaju "ljekovitom gljivom Kine" i smatraju da redovitom konzumacijom možemo spriječiti glavobolju, vrtoglavicu, groznicu i mučnine.

Sadrži lektin, spoj koji pomaže u snižavanju razine glukoze u krvi, a djeluje i kao imunomodulator kod raka. Također je dobar izvor peptida agrocibina, koji pomaže pri liječenju velikog broja bolesti uzrokovanih parazitskim gljivama i bakterijama.

U tradicionalnoj kineskoj medicini ovu gljivu koriste kao diuretik.

Zanimljivosti

Jablanovača ili topolovka se upotrebljavala još u drevnim vremenima, a njen okus su posebno cijenili stari Rimljani. O njenom uzgoju je pisao još Plinije stariji u svom djelu Naturalis Historia. Engleski naziv za jablanovaču je poplar mushroom, a njemački nazivi su Südlicher Schüppling i Südliche Ackerling.

Široko je rasprostranjena na području suptropskog pojasa, a uspješno raste i u planinskim predjelima te na ravnicama. U Hrvatskoj je često možemo pronaći u Dalmaciji, Istri i na Kvarneru, dok u kontinentalnim dijelovima zemlje rijetko raste.

Iako se jablanovača konzumira i u Americi, Australiji, Kini, Koreji i Japanu, najpopularnija je na jugu Europe.

Foto: Jose Luis Cernadas Iglesias / Wikimedia Commons

Provjera činjenica

  • Velika ilustrirana enciklopedija Vrt; The Royal Horticultural Society: Encyclopedia of Gardening; 2005.
  • Enciklopedijski priručnik Vrt; Handbuch Garten BLV Verlagsgesellschaft; 2003.
  • Zdravi vrt; Encyclopedia of Organic Gardening; 2010.
  • Mali staklenici i plastenici; Eva Schumann, Gerhard Milicka: Das Kleingewächshaus, Technik und Nutzung; 2010.
  • Mira Vučetić: Velika knjiga kuharstva; 2013.

Okušajte se u pripremi zimnice!

zimnica u staklenkama

Zimnica

Ako nemate veliko iskustvo u pripremi zimnice, a imate vremena, strpljenja i želju pripremiti nešto domaće, dobro će vam doći nekoliko osnovnih … [više] about Zimnica

čajevi

Čajevi

Jeste li znali da od biljaka u svom vrtu možete sami napraviti čaj? Uz poznate vrste čajnih mješavina i čajeva, sada možete i sami raditi svoje čajeve … [više] about Čajevi

Savjeti za vrtlarenje

sobno-bilje

Uzgoj sobnih biljaka

Vrtlarenje u zatvorenom prostoru otvara mogućnost kreiranja različitih cvjetnih efekata, od ukrasnih stolnih aranžmana … [više] about Uzgoj sobnih biljaka

crna ruža

Najljepše cvijeće u crnoj boji

Zbog predivnog izgleda i raznobojnih nijansi, cvijeće unosi radost i energiju u naš dom i vrt. A jeste li znali da … [više] about Najljepše cvijeće u crnoj boji

vrtna zemlja

Važnost pH tla

Svaki dobar vrtlar mora dobro poznavati tlo koje ima u vlastitom vrtu jer je ono najvažnija značajka. Tlo daje uporište … [više] about Važnost pH tla

miš jede

Kako zaštititi zimnicu od glodavaca

Krajem ljeta i jeseni brojna kućanstva rado se okreću pripremi zimnice od svježeg voća i povrća koju skladište u … [više] about Kako zaštititi zimnicu od glodavaca

jesensko povrće

Koje biljke saditi u jesen

Mnogi početnici u sadnji ne znaju da se i zimi može uzgajati velik broj vrsta voća, povrća i cvijeća. Ako želite … [više] about Koje biljke saditi u jesen

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Novije

platana

Platana

biljka lan

Lan

visibaba

Visibaba

jela

Jela

hortenzija

Hortenzija

plodovi duda

Dud

pasji trn

Pasji trn

impatiens - lijepi dečko

Impatiens (Lijepi dečko)

RSS Vege.hr

  • Himalajska sol
  • Kakao maslac
  • Seitan
  • Granola
  • Aquafaba - zamjena za jaja
  • Što je gluten
  • Sojino mlijeko
  • Kokosovo mlijeko
  • Bademovo mlijeko
  • Mlijeko od sjemenki bundeve

Footer

Informacije

  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Gastro Media

  • Gastronomija.hr
  • Moja Zimnica
  • Vege.hr
  • Vrtlarica.hr

Vrtlarica.hr

Vrtlarica je najveća enciklopedija biljaka, nastala iz ljubavi prema zelenilu. Na Vrtlarici radi tim vrtlara s godinama iskustva u sadnji, uzgoju i održavanju biljaka. [više]

EN | RS | SI
english | slovenščina | srpski

Copyright © 2018.–2023. by Gastro Mreža. Sva prava pridržana. Web: Informativka