• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Vrtlarica.hr

sadnja i uzgoj biljaka

  • Cvijeće
  • Grmlje
  • Drveće
  • Sukulenti
  • Voće
  • Povrće
  • Samoniklo bilje
  • Industrijske biljke
  • Gljive
  • Začini
gljiva resasti igličar

Resasti igličar

Autor: Anita

  • 1 Uzgoj resastog igličara
  • 2 Berba i skladištenje
  • 3 Kulinarstvo
  • 4 Medicina

Resasti igličar (lat. Hericium Erinaceus) je jestiva i ljekovita gljiva iz porodice igličara. Kod nas je poznatija pod nazivom lavlja griva, jer izgledom podsjeća upravo na nju. Iako je neobičnog izgleda, riječ je o jako ukusnoj gljivi koja može biti sastojak različitih ukusnih jela. Osim što je dobrog okusa, u posljednjih dvadeset godina otkriveno je da posjeduje brojna ljekovita svojstva. U Europi je resasti igličar rijetka gljiva, ali prirodno je rasprostranjen u Japanu, Kini i Sjevernoj Americi.

Može se pronaći na različitim vrstama listopadnog drveća, ali prvenstveno raste na hrastovima i bukvama. Razvija se na živim stablima i ponekad na panjevima, a isto tako može rasti i na odumrlom drveću. S obzirom na to da je resasti igličar u Europi jako rijedak u odnosu na gore spomenuta područja, prakticira se uzgoj u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima, gdje se mogu osigurati uvjeti koji su identični uvjetima koji vladaju u prirodnom okruženju ove gljive. U Hrvatskoj ova gljiva prirodno raste na području Gorskog kotara te kod Podstrane.

Resasti igličar ima kratak mesnati stručak iz kojeg se razvijaju bodlje koje su priljubljene jedna uz drugu i vise prema dolje, a duže su od jednog centimetra. Cijela gljiva može biti široka 25 cm ili više. Bodlje resastog igličara su debele i dosta elastične. Dok je gljiva mlada one su bijele boje, a starenjem gljive poprimaju svijetlo žutu boju. Resasti igličar ima debelo, ali krhko meso bijele boje. Miris mesa je blag i ugodan, a okus je slatkast. Spore ove gljive ostavljaju trag blijedo žute boje.

Resasti igličar je zbog svog kompaktnog izgleda i relativno dugih šiljaka lako prepoznatljiv, tako da ne postoji veća opasnost od zamjene s nekim drugim vrstama gljiva. Jako je cijenjen zbog svojih ljekovitih svojstava, ali i zbog toga što se u kulinarstvu može pripremati na razne načine. Gljiva se može pronaći krajem ljeta i gotovo tijekom cijele jeseni.

Jestive gljive

  • Bukovača
  • Šampinjoni
  • Smrčak
  • Sunčanica

Uzgoj resastog igličara

Resasti igličar se može uzgajati na tradicionalan način, odnosno na oblicama, ali i na supstratu od piljevine. Isto kao i shiitake gljiva, zečarka ili bukovača. Za uzgoj na oblicama uglavnom se koristi drveće bukve, brijesta i hrasta. Na oblicama dugima od pola do jednog metra rade se rupe u koje se zatim dodaje micelij gljiva. Oblice se nakon faze inkubacije drže na vlažnom i sjenovitom mjestu.

Za uzgoj na supstratu upotrebljava se piljevina i strugotina bukve, sterilizirane na temperaturi od 120 stupnjeva. Supstrat se nakon hlađenja zasijava micelijem i ostavlja u prostoriji u kojoj temperaturu treba održavati između 22 i 24 stupnja. Uz povoljne uvjete, proces inkubacije završava otprilike nakon 16 do 20 dana.

Nakon toga slijedi proraštanje micelija, za što je potrebno osigurati temperaturu od 20 do 25 stupnjeva i vlažnost zraka od 95%. Svjetlost u ovoj fazi nije potrebna, ali je važno osigurati visoku koncentraciju ugljikovog dioksida. Nakon proraštanja slijedi plodonošenje. Temperaturu u toj fazi razvoja treba spustiti na 10 do 15 stupnjeva, a relativnu vlažnost i dalje održavati na 95%. Plodna tijela gljiva bi se u ovim uvjetima trebala pojaviti nakon sedam dana, a za to je vrijeme potrebno i povremeno provjetravati prostoriju u kojoj se uzgajaju gljive.

Gljive mogu rasti i razvijati se i pri temperaturi od 18 do 20 stupnjeva i vlazi od 85 do 95%. Budući da prevelika količina svjetlosti može zaustaviti plodonošenje, potrebno je kontrolirati svjetlo.

Plodonošenje resastog igličara se može i ubrzati, ako je to potrebno. Ubrzava se tako da se gljive na sedam dana podvrgnu šoku, odnosno da se drže na temperaturi nižoj od preporučene.

Berba i skladištenje

Berba resastog igličara može se obavljati u tri vala, svakih 14 do 20 dana. Od supstrata zapremnine 2,5 l moguće je dobiti oko 400 grama gljiva tijekom tri vala berbe.

Ubrane gljive se mogu narezati na rezance pa odmah pripremati za konzumaciju ili osušiti i samljeti pa pohraniti u staklenke koje se mogu dobro zatvoriti. Osušene i samljevene gljive se mogu sačuvati na duže vrijeme.

Kulinarstvo

Resasti igličar se ubraja u najcjenjenije jestive šumske gljive, a okusom je sličan škampima. Ova gljiva je jako ukusna dok je mlada. Ne može se konzumirati u sirovom obliku, nego ju je potrebno termički obraditi. Iako je jako ukusna kao samostalno jelo, može se pripremati u kombinaciji s drugim jestivim gljivama.

Pripremati se može tako da se dinsta, poha ili dodaje rižotu te gulašu od gljiva. Mišljenja o tome treba li ovu gljivu oprati prije upotrebe su različita. Jedni smatraju da voda utječe na njena svojstva i okus, dok drugi tvrde da je obavezno treba prati prije upotrebe.

Resasti igličar se odlično slaže s raznim povrćem, a Japanci i Kinezi su poznati po svojim specijalitetima u kojima je ova gljiva jedan od glavnih sastojaka.

Medicina

Resastog igličara često nazivaju hranom za neurone jer sadrži aktivne sastojke koji pomažu obnavljanju živčanog sustava i poboljšavanju moždanih funkcija. Uzimajući u obzir to i činjenicu da je 21. stoljeće proglašeno stoljećem uma, poznati japanski stručnjak za gljive, profesor Kawagishi, nazvao je resastog igličara gljivom 21. stoljeća.

Američki i kineski znanstvenici su tijekom istraživanja iz ove gljive uspjeli izdvojiti dva aktivna sastojka koja potiču proizvodnju faktora neuronskog rasta (eng. nerve growth factor). Faktor neuronskog rasta ima važnu ulogu u opstanku i diferencijaciji nekoliko populacija živčanih stanica koje se nalaze u središnjem i perifernom živčanom sustavu.

Resasti igličar, za razliku od drugih vrsta ljekovitih gljiva, ima manju molekularnu masu pa ga tijelo zbog toga lakše apsorbira. Osim što obnavlja živčane stanice, ova gljiva pomaže i u obnovi živčanih ovojnica, povećava mijelinizaciju i poboljšava provodljivost signala, što je jako značajno u liječenju multiple-skleroze.

Najvažniji sastojci pronađeni u resastom igličaru su beta-D-glukan, hetero beta glukan, diterpenoidi, glikoksilan, mano glikoksilan te erinacini Q i R. Sadrži i rijetke enzime poput tirozinaze, katalaze, GSH reduktaze i peroksidaze.

Ova gljiva je korisna u borbi protiv anoreksije, bulimije i pretilosti, ali i za obnovu sluznice, kod ulkusa u crijevima, dvanaesniku i želucu te kod gastritisa. U Kini je koriste u liječenju raka jednjaka i želuca.

Pozitivno djeluje na imunološki sustav, pomaže u regulaciji kolesterola i šećera, sprječava upale i povećava prag tolerancije na bol. Negdje se upotrebljava i za liječenje živčanih oboljenja, kod demencije, Alzheimera, neuronske degeneracije, depresije, autizma, šizofrenije, Rettovog sindroma, multiple skleroze i distrofije mišića.

U Japanu su 2010. godine provedene kliničke studije čiji su rezultati pokazali da su se žene u menopauzi, koje su konzumirale ovu gljivu, osjećale manje depresivno i tjeskobno, a sposobnost koncentracije im je bila poboljšana. Drugo japansko istraživanje koje je provedeno nad 30 muškaraca kojima su dijagnosticirani blagi kognitivni poremećaji i oštećenja pokazalo je da konzumacijom ove gljive može doći do znatnog poboljšanja. Poboljšanja su trajala dokle god su ispitanici uzimali gljivu.

Osobe oboljele od dijabetesa također mogu imati koristi od resastog igličara, budući da ova gljiva snižava razinu glukoze, sprječava polidipsiju i obuzdava snažnu žeđ koja je karakteristična za šećerne bolesti.

Zahvaljujući polisaharidima, resasti igličar ima blagotvorno djelovanje i na probavni sustav, a nedavno provedena istraživanja pokazala su da ima povoljno djelovanje i na kožu. Naime, polisaharidi iz ove gljive potiču nastanak antioksidativnih enzima, pa ona tako postaje saveznik u borbi protiv starenja.

Foto: Rob Hille / Wikimedia Commons

Provjera činjenica

  • Velika ilustrirana enciklopedija Vrt; The Royal Horticultural Society: Encyclopedia of Gardening; 2005.
  • Enciklopedijski priručnik Vrt; Handbuch Garten BLV Verlagsgesellschaft; 2003.
  • Zdravi vrt; Encyclopedia of Organic Gardening; 2010.
  • Mali staklenici i plastenici; Eva Schumann, Gerhard Milicka: Das Kleingewächshaus, Technik und Nutzung; 2010.
  • Mira Vučetić: Velika knjiga kuharstva; 2013.

Okušajte se u pripremi zimnice!

zimnica u staklenkama

Zimnica

Ako nemate veliko iskustvo u pripremi zimnice, a imate vremena, strpljenja i želju pripremiti nešto domaće, dobro će vam doći nekoliko osnovnih … [više] about Zimnica

čajevi

Čajevi

Jeste li znali da od biljaka u svom vrtu možete sami napraviti čaj? Uz poznate vrste čajnih mješavina i čajeva, sada možete i sami raditi svoje čajeve … [više] about Čajevi

Savjeti za vrtlarenje

zalijevanje vrta

Zalijevanje vrta ljeti

Biljke je potrebno zalijevati kako bi im nadomjestili tekućinu koju upijaju kroz korijen i lišće, a gube isparavanjem i … [više] about Zalijevanje vrta ljeti

uređenje dvorišta

Ideje za jeftino uređenje dvorišta

Dvorište je moguće urediti na jednostavan i jeftin način, a da pri tom jako lijepo izgleda. U nastavku vam donosimo … [više] about Ideje za jeftino uređenje dvorišta

Hrđa na travi

Hrđa na travi jedan je od problema koji može zadesiti vaše travnjake. Najčešće se javlja u obliku narančastožutih pjega, … [više] about Hrđa na travi

vrtna zemlja

Važnost pH tla

Svaki dobar vrtlar mora dobro poznavati tlo koje ima u vlastitom vrtu jer je ono najvažnija značajka. Tlo daje uporište … [više] about Važnost pH tla

tulipani

Kako se sade lukovice

Lukovičaste biljke obilježavaju sezonske promjene svojim prekrasnim cvjetovima, od zlatnih sunovrata koji najavljuju … [više] about Kako se sade lukovice

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Primarni stupac

Novije

Najbolji mini bager za 5.000 eura: što odabrati i zašto?

tartufi

Tartufi

vinka cvijet

Vinka

trnina, trnjina

Trnina ili trnjina

šimšir

Šimšir

zlatni puzavac

Zlatni puzavac

platana

Platana

biljka lan

Lan

RSS Vege.hr

  • Himalajska sol
  • Kakao maslac
  • Seitan
  • Granola
  • Aquafaba - zamjena za jaja
  • Što je gluten
  • Sojino mlijeko
  • Kokosovo mlijeko
  • Bademovo mlijeko
  • Mlijeko od sjemenki bundeve

Footer

Informacije

  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Gastro Mreža

  • Gastronomija.hr
  • Moja Zimnica
  • Vege.hr
  • Vrtlarica.hr

Vrtlarica.hr

Vrtlarica je najveća enciklopedija biljaka, nastala iz ljubavi prema zelenilu. Na Vrtlarici radi tim vrtlara s godinama iskustva u sadnji, uzgoju i održavanju biljaka. [više]

english | slovenščina | srpski

Copyright © 2018.–2025. by Gastro Mreža. Sva prava pridržana. Web: Informativka