Kamelija (lat. Camellia) rod je cvjetnica iz porodice čajevki (Theacea) koju čine grmolike ili stablaste biljke najčešće s područja jugoistočne Azije, a najpoznatije su kineski i indijski čajevac. Kamelije su veoma raznolik rod koji se sastoji od više od 170 grmova, trajnica ili stabala.
Latinsko ime je dobila prema botaničaru Georgeu Josephu Kamelu koji ju je donio u Europu. Zbog sličnosti s ružom i kasnim cvjetanjem, naziva se i zimska ruža. Pripada razredu dvosupnica u kojoj se nalaze i vrijesovke poput kivija, borovnica, brusnica i brazilskog oraha, a vrlo je slična ciklami i magnoliji.
Kamelija je vazdazelena trajnica, a raste u nekoliko oblika. Iako se najčešće nalazi kao grm, neke vrste mogu narasti i iznad 10 m te tvoriti stabalce. Korijenski sustav je veoma raširen i čini ga jedan glavni korijen s mnoštvo manjih i razgranatih. Stabljika je uspravna i tijekom vremena odrveni, dok kod nekih svake godine rastu nove zelene stabljike. Listovi su tamnozeleni, glatki i sjajni te lagano nazubljeni po rubovima.
Cvijetovi su veliki i slični ruži s velikim i izraženim žutim tučkom u sredini. Mogu biti od bijele do ružičaste boje, rijeđe žute. Ovisno o vrsti, kamelija može procvjetati u jesen ili krajem zime. Plod je zelena kukuljica u kojoj se nalaze 3 veće smeđe sjemenke.
Kamelija potječe s područja jugoistočne Azije gdje raste kao autohtona vrsta, ali se zbog lijepog i izražajnog cvijeta proširila po cijelom svijetu. Danas se masovno uzgaja diljem svijeta i radi se na prilagođavanju vrsta. Zbog svoje je ljepote biljka poslužila i kao inspiracija mnogim umjetnicima, pa je česta u slavnim vrtovima.
Vrste kamelija
Rod kamelije sadrži oko 170 sorti koje su se prilagodile prostoru na kojem su rasle i razlikuju se po boji cvijeta ili obliku biljke. Ipak, križanjem vrsta u potrazi za izdržljivijim sortama i ljepšim cvjetovima, stvoreno je nekoliko stotina hibrida, a novi se javljaju svake godine. U nastavku slijede neke od najpoznatijih vrsta.
Camellia sinensis
Kineski čajevac potječe s juga Kine, iako je raširen po cijeloj jugoistočnoj Aziji. Ova je vrsta najuzgajanija zbog svog lišća od kojeg se radi čaj. Osjetljiva je na hladnoću, pa se uzgaja u toplijim krajevima. Osim zbog gospodarske iskoristivosti, uzgaja se i zbog velikih i mirisnih bijelih cvjetova s žutim tučkom u sredini i jednim redom latica.
Camellia chrysantha
Ova je kamelija veoma popularna zbog zlatno žute boje cvjetova. Pripada tropskim kamelijama, pa za uzgoj traži toplu i vlažnu klimu. Zbog prekrasnih cvjetova, vrsta je s najviše hibrida, a cilj je stvoriti čim otporniji. U prirodnom staništu raste u gustim tropskim šumama i može doseći i do 5 m, dok u uzgoju tvori niže grmove.
Camellia cuspidate
Ova je kamelija veoma popularna jer dobro podnosi hladnije klime i teže uvjete rasta. Cvjeta krajem zime i cvjetovi su smješteni na kratkim stabljikama, bijele boje s ružičastim rubovima i veoma mirisni. Često se koristi kao podloga za uzgoj hibrida.
Camellia japonica
Japanska kamelija najuzgajanija je vrsta na našem području zbog otpornosti na teže uvjete, ali i lijepe voštane cvjetove koji mogu biti u bijeloj, žutoj, ružičastoj ili crvenoj boji. Cvjeta od veljače do svibnja i cvjetovi su veoma mirisni te privlače insekte. Može rasti kao stabalce te u prirodi može doseći i do 9 m visine.
Camellia sasanqua
Ova vrsta je također jedna od najraširenijih jer je najotpornija vrsta koja podnosi i tlo loše kvalitete i izmjene u temperaturi. Otporna je i na napade bolesti i štetnika, pa se najčešće uzgaja na otvorenom. Može cvjetati od kasne jeseni do početka proljeća, a cvjetovi su brojni, mirisni i u raznim bojama. Također, popularna je jer tvori gust grm, a može se koristiti i za izradu bonsaija.
Camellia lutchuensis
Ova vrsta kamelija je najpopularnija za uzgoj u vrtovima toplijih krajeva, a posebno se ističe listovima s brončanim obrubom. Cvjetovi imaju jedan red latica te su svijetloružičaste boje s istaknutim žutim tučkom. Cvjeta tijekom cijele godine, a slatkim mirisom privlači insekte.
Uzgoj kamelija
Kamelija ima dugu tradiciju uzgoja zbog ljepote svojih cvjetova, a smatra se srednje lakom biljkom za uzgoj. U nastavku donosimo savjete kako ju pravilno uzgajati da bi rezultati bili zadovoljavajući.
Tlo
Kamelija je vrlo osjetljiva na tlo, pa neće uspjeti na alkalnih tlima. Za rast traži kisela tla od 5 do 6,8 pH. Veoma im odgovara ispod crnogorice jer ona prirodno kiseli tlo, a iglice djeluju kao prirodan malč. Voli mješavinu ilovastog i pjeskovitog tla. Također, važno je da je tlo dobro drenirano i da ne zadržava višak vode.
Klima
Stanište kamelija uvelike ovisi o vrsti koja se uzgaja, pa tako su neke izričito tropske biljke koje uspjevaju jedino u toplim i vlažnijim krajevima, dok neke bez problema podnose niske temperature i hladnoću. Najbolje im općenito odgovara umjerena klima s toplim i vlažnim ljetima te blagim zimama. Također, veoma su prilagodljive staništu, pa neke vrste mogu rasti i na 2000 m nadmorske visine. Također, neke vrste traže izloženost suncu, dok neke bolje uspijevaju na sjenovitim mjestima. Ipak, zajedničko im je da u povoljnim uvjetima uspjevaju kao dugogodišnje biljke i da relativno sporo rastu.
Vrijeme sadnje
Ovisno o vrsti, kameliju je moguće posaditi i tijekom jeseni, ali i u proljeće. Ukoliko se sadi u jesen, nasad je potrebno dobro zaštititi od hladnoće. Za uzgoj iz sjemena potrebno je osigurati minimalnu temperaturu od 20°C.
Slaganje kultura
Kamelija je biljka tropskih šuma i dobro podnosi gušće zasađena područja te joj odgovara blizina cvjetnica i grmova. Voli kiselo tlo, pa će dobro uspjeti uz crnogoricu, kao što je čempres ili tuja. Odgovaraju joj i grmovi, pa se slaže s magnolijom ili rododendronom. Od nižih vrsta, uspijeva uz kukurijek, tustiku ili jedić. Dobro uspijeva i ako se gušće zasadi te u zasjeni.
Faza mirovanja
Svaka vrsta kamelije miruje ovisno o vremenu cvatnje. Mirovanje započinje najčešće zimi i nakon otpadanja cvjetova kada se biljka priprema za daljnju vegetaciju. Tijekom mirovanja, biljku na otvorenom je poželjno zaštititi agrotekstilom, a korijen pokriti malčem. Tijekom razdoblja mirovanja važno je prestati s gnojenjem te smanjiti zalijevanje.
Sadnja kamelija
Kameliju je potrebno pravilno zasaditi kako bi se primjerak dobro primio. Kako spade među egzotične biljke, cijena sadnice je nešto viša, pa donosimo savjete da se kupovina isplati.
Sadnja sjemena
Plod kamelije su par ili 3 veće sjemenke koje je potrebno odmah zasaditi jer svježe sjeme ima najveću klijavost koja se stajanjem gubi. Sjeme se može zasijati i tijekom zime, odmah po dozrijevanju u čahuri. Sije se u mješavinu treseta i pijeska te se pokrije tankim slojem zemlje i pošprica vodom. Kako bi se ubrzalo klijanje, potrebno je osigurati optimalnu temperature i održavati supstrat vlažnim. Sadnice koje isklijaju su osjetljive, pa ih je potrebno držati na toplom i vlažnom mjestu i polako prilagođavati na vanjske uvjete prije konačnog preseljenja na otvoreno.
Sadnja sadnice
Kod sadnje sadnice potrebno je koristiti biljke izrasle u kontejnerima i s razvijenim korijenom kako bi se bolje primile na konačno mjesto rasta. Biljku je najbolje presaditi u proljeće kako bi se tijekom ljeta ikorijenila i pripremila za zimu. Sade se jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice kojima je potrebno i do 5 godina da prvi put procvjetaju. Kod sadnje u zemlju potrebno je razrahliti korijenje kako bi se lakše raširilo u novom staništu.
Kalemljenje
Kamelija se često razmnožava cijepljenjem jer se uzgajivači trude pronaći vrstu s lijepim i brojnim cvjetovima koja je otporna na surovije vremenske uvjete. Kod cijepljenja se najčešće cijepi na drugu vrstu kamelije, a posebno su popularne one vrste koje se pokažu veoma otporne, ali imaju neuglednije cvjetove.
Uzgoj u vrtu
Na našem se području kamelije na otvorenom najviše uzgajaju u priobalnom području jer su otporne na posolicu i odgovaraju im toplije i vlažnije zime. U tim se krajevima nerijetko sade i za žive ograde. Kada se sade na otvorenom, potrebno ih je zaštititi od izravnog sunca i vjetra. Iako su i starije biljke osjetljive na vjetar, mlade biljke mogu izgubiti pupove. Najbolje ih je saditi ispod crnogoričnog stable ili u zavjetrini te pokraj zaštitnog zida. Također, malo jača kiša može oštetiti cvijet, pa ga sadnja uz zid dodatno štiti.
Uzgoj u stakleniku
Uzgoj kamelija u stakleniku je popularan kod uzgoja presadnica jer kasnije raste kao stablo u visinu. Kod uzgoja u stakleniku je važno održavati temperature od 10°C, ali izbjegavati veća grijanja zimi. Najbolje ih je zalijevati špricanjem jer se tako povećava i vlažnost zraka. Također, staklenik je potrebno redovito provjetravati i zaštititi od izravnog sunca.
Uzgoj u posudama
Uzgoj kamelija u posudama popularan je u kontinentalnom dijelu zbog hladnijih zima. S obzirom na to da sporo rastu, nije ih potrebno presađivati svake godine, već pri prvoj sadnji u posudu odabrati barem dva puta veću posudu od trenutne. Važno je da je supstrat u koji se sadi kiseliji te da je tlo dobro drenirano i ima protok vode.
Prije sadnje, na dno je potrebno staviti sloj kamenja koji će pomoći s protjecanjem vode. Biljka se iznosi na otvoreno u proljeće na mjesto gdje je zaštićena od izravnog sunca. Krajem jeseni se unosi u zatvorenu prostoriju koja nije grijana već miruje na nižim temperaturama, maksimalno do 13°C te u potpunosti udaljena od izvora umjetnog grijanja.
Održavanje nasada
Održavanje nasada kamelija uključuju micanje korova i prozračivanje zemlje. Micanjem korova omogućujemo korijenu da se pravilno razvije i da biljka ne bude prezagušena. Korov se najčešće uklanja ručno, pogotovo ako su sadnice još mlade. Razbijanjem pokorice i prevrtanjem gornjeg dijela zemlje se ona obogaćuje kisikom što omogućava bogatiji rast biljke.
Održavanje i njega
Pravilnim održavanjem kamelije možete dobiti dugogodišnji grm koji će ukrašavati svaki vrt. U nastavku donosimo nekoliko ključnih savjeta.
Zalijevanje
Kamelija ne podnosi previše vode, pa je važno biti umjeren sa zalijevanjem. Zimi se može zaliti jednom u dva tjedna, dok se u proljeće potreba za vodom povećava. Vlažno je supstrat održati vlažnim, a ne pretjerano mokrim. Također, pojavom prvih pupova zalijevanje se smanjuje na svaka dva tjedna. Za zalijevanje se koristi meka voda ili kišnica.
Gnojidba
Kameliju je potrebno prihranjivati kako bi se razvili bogatiji cvjetovi. Za prihranjivanje se koriste tekuća umjetna gnojiva za miješovito cvijeće te se dodaje jednom mjesečno do travnja do kolovoza. Za bolje cvjetanje im je potrebna veća doza kalija i fosfora. Važno je biljku odmah nakon prihranjivanja zaliti. Zimi se gnojenje u potpunosti obustavlja.
Razmnožavanje
Kamelije se razmnožavaju sjemenom i reznicama. Iako je razmnožavanje sjemenom efektivno, najčešće se razmnožava reznicama. Biljku je moguće u jesen razmnožiti i povaljenicama. To je tehnika u kojoj se grana savija do tla i zarezuje pod kutem od 3 cm te se taj dio prekrije zemljom. Takav način uzgoja je efektivan jer se mogu dobpiti biljke u nizu, a nova biljka ima konstatan dotok hranjiva i vode iz matične biljke te se lakše ukorijeni.
Za uzgoj reznicama potrebno je uzeti jednogodišnje grančice te ih zasaditi u hladno klijalište tijekom ljeta. Reznice se uzimaju u srpnju ili kolovozu i sade se u rahlo tlo te se potiču hormonom za rast.
Presađivanje
Kamelija veoma sporo raste, pa presađivanje je potrebno obaviti tek svakih 2 do 3 godine ili ako korijen nema više mjesta za rast. Kod presađivanja se vadi cijela biljka s korijenjem te se ono rastvori i podreže škarama. Biljka povoljno reagira na podrezivanje korijena te se zaustavlja rast grana, ali se potiče rast cvjetova. Najbolje ju je presaditi za vrijeme mirovanja dok nema pupova na istu dubinu u kojoj je bila i do tada. Kod presađivanja je potrebno pripaziti da je korijen u cijelosti prekriven zemljom.
Pomlađivanje
Kamelija se pomlađuje presađivanjem i obrezivanjem korijena, a nakon cvatnje se mogu ukloniti svi osušeni cvjetovi ili osušene grane kako bi se krošnja zgusnula.
Prorjeđivanje
Kod kamelije nije potrebno prorjeđivati cijelu biljku, već cvjetne pupove kako bi se dobili bogatiji i veći cvatovi. Cvjetni pupovi su okrugli, za razliku od lisnih koji su šiljasti. Na glavnoj grani se najčešće ostavljaju dva cvjetna pupa, dok na sporednim po jedan. Pupovi se mogu ukloniti i tako da između svakog bude dva do tri lista. Prorjeđivanje cijelih biljaka potrebno je kod sijanja više biljaka u jedan kontejner. Mjesec dana nakon klijanja biljke je potrebno zasaditi u vlastite kontejnere kako bi razvile korijen.
Rezidba
Kamelija nema velike potrebe za orezivanjem dok je mlada, ali se starije biljke moraju orezivati. Najbolje ih je orezivati nakon cvatnje te se uklanjaju sve grane iz unutrašnjosti koje sprječavaju dotok svjetla. Osim toga, mogu se ukloniti predugački ili oronuli izbojci. Stare biljke posebno dobro reagiraju na intenzivnije orezivanje. Pri orezivanju je potrebno koristiti oštre škare jer je potreban ravan rez, a mjesto na kojem je biljka orezana može se zaštititi voćarskim voskom.
Bolesti
Kamelija je osjetljiva biljka na uvjete rasta, ali i na bolesti koje mogu oštetiti cijelu biljku. Posebno je važno paziti na simptome bolesti koje ugrožavaju daljnji rast biljke, a u nastavku donosimo najčešće.
Rak kamelije
Rak kamelije je najčešća bolest koja prijeti cijeloj biljci, a posebno je opasna tijekom toplog i vlažnog vremena. Uzrokuje je gljivica i prvi simptom je otpadanje lišća i mladih izbojaka i pupova. Kasnije se pojavljuju sive lezije na kori iz kojih kaplje sok te biljka polako počinje odumirati. Bolest se može spriječiti korištenjem zdravih sadnica i fungicida.
Palež cvijeta
Palež cvijeta kamelije je još jedna česta bolest koja napadacvjetove te je estetski problem. Bolest uzrokuje gljivica zbog prevelike vlage te se očitava kao smeđe mrlje po laticama koje se šire dok cijeli cvijet ne otpadne. Bolest je moguće liječiti fungicidima.
Trulež korijena
Trulež korijena još je jedna gljivična bolest koja prvenstveno napada korijen, ali se biljka s vremenom suši i odumire. Korijenje je crvene ili crne boje te ima karakterističan smrad, umjesto bijele boje zdravog korijena. Bolest može uzrokovati i stajanje vode, pa je potrebno osigurati dobru drenažu. Nakon nekog vremena cijela biljka bespovratno odumire.
Mozaik lista
Moizak lista je virusna bolest koja se prenosi kapljično i uzrokuje mrlje na listovima ili cvjetovima. Iako bolest nije štetna za rast biljke, uzrokuje žute mrlje koje smanjuju estetsku vrijednost biljke i cvjetova.
Štetnici
Ako se uzgaja na otvorenom, kameliji mogu prijetiti i neki od štetnika koji napadaju i druge biljke. Donosimo koji su to i kako se od njih zaštititi.
Štitaste uši
Štitaste uši su mali insekti koji se mogu vidjeti tek kao nakupina na listovima ili stabljici. Hrane se sokovima kamelije koje polako sišu, ali se brzo razmnožavaju i štete biljci. Isprva se lišće kovrča, da bi došlo do otpadanja lišća i uvenuća cijele biljke. Pri prvom primjećivanju prisutnosti potrebno ih je tretirati insekticidima.
Gusjenice
Gusjenice su nametnici koji se hrane listovima i mogu estetski naštetiti biljci. Iako postoje neke invazivne vrste, kao što su sovice, iz puno njih se kasnije razvijaju leptiri, pa ih je potrebno sakupljati i uklanjati ručno. Također, može ih se ukloniti od biljke ako im se ostave mladi listovi za prehranu u blizini.
Upotreba kamelija
Kamelija je biljka poznata stoljećima, pa ne čudi da se njezina upotreba dobro istražila i moguće ju je pronaći u raznim društvenim i gospodarskim segmentima, a u nastavku donosimo najčešće načine upotrebe.
Berba
Ovisno o vrsti, mogu se ubirati listovi kamelije za proizvodnju čaja. Berba zrelih listova izvodi se isključivo ručno, a kasnije slijedi sušenje koje traje ovisno o vrsti. Također, trajanjem i načinom fermentiranja listova dobivaju se različite vrste čaja. Na našem se području kamelija uzgaja više zbog dekorativnih razloga, pa se beru rascvjetale grane za bukete.
Skladištenje
Sušeni listovi kamelije se drže na hladnom i tamnom mjestu, najčešće u dobro zapakiranim spremnicima kako bi se sačuvali od vlage. Sjemenke se skladište u vrećama koje se kasnije šalju na daljnju proizvodnju.
Kulinarstvo
Najrazvijenija upotreba kamelije je upotreba lišća za pripremu čaja. Ubiranje listova i uzgoj vrste kamelije za čaj je najraširenije u jugoistočnoj Aziji, ali je ispijanje čaja rašireno diljem svijeta. I drugi dijelovi kamelije su jestive, pogotov latice koje se koriste u kuhinjama diljem svijeta. Njezin je cvijet sladak i mirišljav, pa privlače pčele koje od njega proizvode med. Latice kamelije se mogu koristiti i za izradu slatkih likera.
Kozmetika
Od nekih se vrsta kamelije dobiva ulje iz sjemenki koje se često koristi u kozmetici. Najpoznatija primjena je u industriji šminke gdje se često dodaje u ruževe kako bi se lakše razmanzali i dulje trajali. Također, dodaje se i u šampone za kosu, balzame za tijelo i mirise.
Medicina
Pozitivne učinke kamelije u narodnoj medicine su prvenstveno prepoznali Kinezi. Osuđeni dijelovi kamelije se melju u prah koji se koriste za bolesti bubrega i krvožilnog sustava, a kofein pomaže kod funkcioniranja središnjeg živčanog sustava. Smatra se da njezino konzumiranje potiče probavu i djeluje pozitivno na krvožilni sustav. Oblozi od kamelije su se koristili za ublažavanje posljedica opeklina.
Zanimljivosti
Kamelija je otkrivena u staroj Kini gdje je postal obožavana biljka kineskih careva zbog ljepote cvijeća. Prvi spomeni datiraju i 2000 godina prije Krista. Tijekom povijesti se širila po cijeloj jugoistočnoj Aziji te su nastajale i nove vrste koje se se prilagođavale okolini. Tijekom 17. stoljeća dolazi do Europe gdje se pokušava pokrenuti proizvodnja čaja, ali ne uspijeva. Njezin uzgoj održavaju Talijani i Francuzi, pa s vremenom dolazi i na naše prostore. Danas je raširena diljem svijeta te se u drugim dijelovima, osim Azije, prventsveno uzgaja kao ukrasna biljka.
Kamelija je veoma simboličan cvijet, još iz stare kineske i japanske kulture. Nekada se smatrao samurajskim cvijetom, a bio je i znak carske obitelji te je smatram simbolom plemenitosti i hrabrosti. Danas kamelija označava dugovječnost i trajnost, a smatra se simbolom rezerviranih osoba. Zanimljivo je kako je kamelija bila i simbol japanskih katolika kada im je bilo zabranjeno korištenje kršćanskog križa.
Kamelija je često i korištena kao motiv mnogim slikama ili u radovima umjetnika. Nadahnula je i poznatog pisca Aleksandra Dumasa koji je napisao roman Dama s kamelijama koji je tijekom godina uprozoren i kao kazališna predstava i opera. U romanu se radi o kurtizani oboljeloj od tuberkuloze koja svoje mušterije obavještava o svom stanju noseći bijelu ili crvenu kameliju.
Od jedne vrste kamelije se dobiva i čaj, jedno od najpopularnijih pića od davnina. Prema legendi, kineski car je bio u lovu kada mu je u vruću vodu upao list čaja te ga je privukao njegov miris i okus. Danas na svijetu postoji nekoliko vrsta čajeva, a to su bijeli, crni, zeleni i žuti koji se dobivaju fermentacijom lišća.
U Hrvatskoj se Opatija smatra gradom kamelija zbog njihove raširenosti i tradicije uzgoja te ih se često može vidjeti kao žive ograde uz rivijeru. Iako se mislilo da je i prva kamelija u Hrvatskoj posađena u Opatiji, dokazano je da je posađena 1829. u vrtu trogirskih plemića.
Foto: MH Rhee / Pixabay
Odgovori