Motar (lat. Crithmum maritimum) je polugrmovita samonikla biljka iz porodice štitarki (Apiaceae) kojoj pripadaju i vrste poput celera, peršina, kopra i korijandera. Jedina je vrsta Crithmum maritimum, a poznat je i pod nazivima morski komorač, matar, obalni petrovac, trava Sv. Petra, obalac, šćulac i slično.
Zeljasta je trajnica koja raste uz more na liticama, grebenima ili u pukotinama stijena zbog čega ima slatkast okus, a može narasti do 50 cm čije je širina nešto veća i nerijetko zauzima cijelo područje pukotine u kojoj raste. Koristi se kao dodatak salati i drugim jelima, a branje mesnatih zelenih listova za tu namjenu je najbolje u periodu od kasnog svibnja do ranog lipnja. Motar je sukulent koji ima trokutaste listove i zeleno žute cvjetove koji cvjetaju u periodu od travnja do kolovoza.
Podrijetlom je s prostora mediteranskih dijelova Europe, sjeverne Afrike i Crnog mora. Jedna je od rijetkih vrsta koja može živjeti na prostoru gdje je velika koncentracija morske soli i upravo zbog toga ga rijetko nalazimo daleko od obale. Otporan je na sušu i cvjeta isključivo u ljetnom periodu, a podnosi sušu zahvaljujući korijenu koji prodire dosta duboko dopirući do vlažnog tla. Listovi su veliki 1 - 2 cm i mesnati zato što sadrže veliku količinu vode. Cvjetovi su sitni i veličine 2 - 4 mm, bijele do žućkaste boje i pojavljuju se tek 2 - 3 godine nakon sadnje.
Od davnina se koristi kao prehrambena biljka, a ima ovalne plodove ljubičaste boje koji sazrijevaju krajem ljeta. Zimzelena je biljka čiji listovi ostaju tijekom cijele godine, a uspijeva u dobro dreniranom kamenitom ili pjeskovitom tlu čija je pH vrijednost u granicama od kiselog do neutralnog. Najbolje podnosi potpuno sunce ili djelomičnu sjenu na mjestu gdje će biti zaklonjen od direktnog udara vjetra. S obzirom na to da je mediteranska biljka podnosi dosta visoke temperature koje su tipične za ta područja, a može podnijeti i temperature do -15°C.
Srodnici
Uzgoj motara
Motar je izgledom zanimljiva biljka koja raste uz obalna područja najčešće u pukotinama stijena gdje je tlo pjeskovito. Zbog blizine mora može podnijeti uvjete poput pojačane koncentracije soli i ne zahtijeva zalijevanje pa zbog toga bez problema može podnijeti veće periode sušnog razdoblja.
Razmnožava se sjetvom sjemena izravno na planirano mjesto sadnje, a ne zahtijeva prihranjivanje ili orezivanje. Ako se uzgaja kao unutarnja biljka potrebno mu je osigurati dovoljno sunčeve svjetlosti jer će u suprotnom doći do opadanja listova i biljka neće napredovati. Sije se u posudu nekoliko tjedana prije posljednjeg mraza, a može se iznijeti na otvoreno nakon što prođe hladni period. Motar koji se sadi u posudu će zahtijevati prihranjivanje samo za vrijeme presađivanja jednom godišnje. Biljka je koja brzo raste i čija sezona branja listova može trajati cijelu godinu, a bere se isključivo ručno.
Tlo
Jedna je od rijetkih vrsta biljaka koje rastu na siromašnom tlu i može preživjeti na tlu natopljenom morskom soli. Raste na pjeskovitom ili kamenitom tlu s dobrim drenažnim sustavom bez zadržavanja viška vode, a mogu rasti čak i na mjestima gdje je vapnenačko tlo ili stijena. PH vrijednost tla u kojem raste treba biti od alkalne do neutralne iako je biljka koja može podnijeti sve razine pH vrijednosti. Najbolje će rasti na mjestu gdje mu je osigurano cjelodnevno sunce ili eventualno djelomična sjena.
Klima
Umjerena mediteranska klima je idealna za rast motara. Iako je podrijetlom s prostora Mediterana, sjeverne Afrike i Crnog mora njegova rasprostranjenost na prostoru zapadne i južne obale Britanije i Irske dovela je do toga da se vremenom se prilagodio i postao izrazito otporan sušu kao i na zimske uvjete pa kao takav može izdržati i temperature do -15°C.
Generalno najbolje podnosi više temperature, visoku količinu saliniteta i konstantnu izloženost suncu pa kao samonikla biljka često raste na grebenima, šljunčanim plažama i zidovima.
Vrijeme sadnje
Motar je višegodišnji sukulent koji se sadi u periodu proljeća i jeseni ovisno o mjestu i načinu sadnje. Kada se sadi na otvoreno ne zahtijeva prethodnu pripremu tla za razliku od sadnje u posudi. Sadnjom u posudu potrebno je osigurati drenažni sloj pijeska kako bi voda nesmetano mogla otjecati, a da bi ga zaštitili od smrzavanja možemo ga staviti u zatvoreni prostor, na terasu ili u hladni okvir.
Upravo radi lakšeg upravljanja idealno bi bilo saditi ga u posudu promjera 9 cm. Općenito se sadi na mjestu gdje je cjelodnevna prisutnost sunca, a s obzirom na to da može narasti do 60 cm promjera, sadnice se sade na međusobnoj udaljenosti od 30 cm.
Slaganje kultura
Višegodišnja je biljka koja traži izuzetno puno svjetlosti pomoću i narasti do 50 cm s promjerom oko 60 cm. Zbog razgranatosti koju može postići potrebno je biti oprezan prilikom sadnje s drugim vrstama. Zbog uvjeta u kojima raste nije jednostavna za kombiniranje, a najbolje se ipak slaže s biljkama poput luka, babine svile, šulca, lavande, grevileje i manzanite.
Faza mirovanja
Motar je zimzelena biljka koja stvara listove tijekom cijele godine jednakim intenzitetom, a plodovi se formiraju krajem ljeta pa zbog toga možemo reći da je biljka u fazi mirovanja od kasne jeseni do sredine proljeća odnosno cvjeta duži vremenski period od travnja do kolovoza pri umjerenim mediteranskim temperaturama postupno se prilagođavajući višim ljetnim. Berba plodova je rezervirana za kasno ljeto odnosno kada smo sigurni da su plodovi postigli punu zrelost. Motar sađen sjetvom sjemena u proljeće pri temperaturi od 18°C imat će klijavost od 80%.
Sadnja motara
Biljka je vrlo jednostavna kako za sadnju tako i za održavanje. Ne zahtijeva posebne uvjete prilikom sadnje nego ga je dovoljno posaditi na prethodno određeno mjesto bilo da se radi o sjemenu ili maloj sadnici. Obično se savjetuje vanjska sadnja u rujnu dok se proces sadnje u posude može odvijati cijelu godinu iako je to najbolje raditi nekoliko tjedana prije posljednjeg mraza da bi sadnica bila spremna za boravak na otvorenom gdje se iznosi kad dovoljno naraste odnosno nekoliko tjedana poslije velikog mraza. Jednostavno rečeno najbolji period sadnje je od ožujka do svibnja. Na otvorenom se obično sadi sama najčešće u kamenjarima ili kao rubna biljka uz zidove, ali je moguća i njena kombinacija s drugim pratećim biljkama.
Sadnja sjemena
Sjeme motara se sije na otvoreno direktno u zemlju bez prethodne pripreme ili u posudu na čije se dno stavlja drenažni sloj. Nakon toga posuda se ispuni zemljom u koju se sadi sjeme koje se kasnije prekriva završnim slojem zemlje. Ovaj proces se može odvijati tijekom cijele godine iako se to preferira nekoliko tjedana prije zadnjeg mraza. Sjeme je potrebno posaditi u što kraćem periodu kako ne bi došlo do sušenja uslijed kojega gubi svojstva i šanse za uspješnim klijanjem i rastom se smanjuju.
Period početka klijanja je 7 - 10 dana, a za vrijeme procesa klijanja tlo je potrebno održavati vlažnim, ali ne i mokrim, a sadnice se mogu presaditi kada dostignu određenu visinu.
Sadnja sadnice
Prije sadnje u posudu potrebno je pripremiti zemlju gdje će se saditi stavljanjem drenažnog sloja poput pijeska i organske zemlje za posude. Za sadnju na otvorenom nije potrebna nikakva prethodna priprema zemlje već se po mogućnosti sadi na mjestu gdje će joj biti osigurana cjelodnevna sunčeva svjetlost, odnosno na jugoistočnoj strani.
Iako je moguće saditi motar dosta gušće to će mu onemogućiti širenje što može dovesti do ispreplitanja korijenskog sustava za razliku od onih sadnica koje su posađene na većoj međusobnoj udaljenosti. Najbolje uspijeva u pjeskovitom, dobro dreniranom tlu iako može podnijeti i duži sušni period. Sjeme se sadi u prethodno iskopanu rupu i ne voli presađivanja, osim kada je u pitanju potreba za većom posudom. U tom slučaju mora se paziti na korijenje biljke koje se mora rastresti i međusobno odvojiti pritom pazeći na lomljenje, a nakon sadnje biljka zahtijeva temeljito zalijevanje.
Biljka ima jako dubok korijen koji u sušnim periodima može doprijeti do izvora vode. Kao samonikla biljka ne zahtjeva zalijevanje, a kao posađenoj je dovoljno osigurati jedno zalijevanje svaka 2 - 3 tjedna. Potrebno je omogućiti dobru cirkulaciju zraka kako bi se spriječila pojava plijesni što se nerijetko događa ako se biljka previše zalijeva.
Uzgoj u vrtu
Motar je biljka koju je moguće saditi samo na unaprijed određenom mjestu, kao biljku u nizu gdje se mora poštovati određen međusobni razmak, kao i razmak između redova i u kombinaciji s drugim biljnim vrstama koje se smatraju kao pratnja motaru. Ako se sade u nizu, onda razmak između redova treba biti oko 30 cm, a prethodna priprema zemlje se može izvršiti iako to biljka ne zahtjeva, posebice ako se sadi sjeme.
Sadnica koje je bliže kamenitom odnosno stjenovitom tlu ima veće šanse za uspjeh od sadnice koja se sadi na prilagođenom tlu. Blizina morske obale i pojačan salinitet neće uništiti biljku jer je navikla rasti u takvim uvjetima. Na prostoru Britanije i Irske može se vidjeti kako raste na liticama dok na mediteranskom području raste niže obično u pukotinama stijena, na plažama i uz rubove cesta.
Biljci mora biti osigurana cjelodnevna sunčeva svjetlost u suprotnom neće uspjeti, odnosno bit će nižeg rasta i listovi će postupno opadati. Relativno je prilagodljiva biljka koja može podnijeti velike temperaturne oscilacije pa tako jednako dobro podnosi temperaturu od oko 30°C, ali i nižu od -15 °C.
Uzgoj u stakleniku
Motar je biljka kojoj više odgovara sadnja na otvorenom nego u zatvorenom prostoru, iako je i to moguće, ali se zato uvjeti sadnje i održavanja dosta razlikuju. Sadnica se drži na mjestu gdje će imati dovoljno sunčeve svjetlosti s minimalno 1 m udaljenosti od izvora, a idealna sobna temperatura mora biti oko 20°C. Ako se kojim slučajem u prostoriji ne nalazi dovoljna količina svjetlosti tada se koristi deionizirana voda s vrlo niskom koncentracijom soli.
Prednost rasta u stakleniku je što biljku čuva od mraza omogućujući biljci da raste iz godine u godinu. U proljeće je biljku moguće iznijeti na otvoreno i smjestiti je u zaklon od vjetra po mogućnosti na jugoistočnu stranu.
Uzgoj u posudama
Motar, kao i svaka druga biljka, se sadi u odgovarajućim posudama koje za početak trebaju biti 9 cm promjera. Sadnja u posudu obavezno zahtijeva drenažni sloj poput pijeska preko kojeg idu različiti supstrati za rast poput mješavine perlita i vermikulita i to na dubinu od oko 0,5 - 1 cm zbog svjetlosti koja je neophodna za proces klijanja.
Kada se sadi u posudi pH vrijednost zemlje ne bi trebala biti veća od 8,1 dok je to drugačije ako se radi o sadnji na otvorenom gdje bez problema biljka podnosi alkalna tla čija je pH 9,5. Sjeme biljke se mora sijati u vrlo kratkom periodu od branja jer je podložno brzom isušivanju, a nakon sjetve, tlo se mora održavati vlažnim, ali ne i mokrim gdje će pri temperaturi od 20°C klijavost biti veća od 90%.
Idealno bi bilo biljci osigurati 11 sati sunca i 13 sati mraka. Motar će u takvim uvjetima početi klijati za 7 - 10 dana, a sam proces traje ukupno 3 - 6 tjedana, a u nekim slučajevima i 21 dan.
Održavanje nasada
Motar se sadi na određenoj međusobnoj udaljenosti koja može varirati, uglavnom oko 30 cm. Biljku je idealno kombinirati s biljkama poput lavande jer je kao i motar biljka s mediteranskog područja navikla na klimu može imati sušniji vremenski period. Sadnicu motara, kao i ostale sadnice koje se sade uz njega, potrebno je pokušati zaštititi od napada štetnika.
Motar je biljka koja traži cjelodnevnu izloženost sunčevoj svjetlosti pa se često može vidjeti na pješčanim plažama uz more gdje je dnevna količina sunca maksimalna. Zbog osjetljivosti listova na vjetar obično se sadi ili drži u posudama na jugoistočnoj strani vrta ili balkona kako bi se spriječilo lomljenje listova. Prije sadnje, motar se ne zalijeva dok poslije sadnje biljka zahtijeva tek minimalnu količinu vode odnosno 1 žlica morske soli u 1/2 l vode.
Održavanje i njega
Biljku je jednostavno održavati jer ne zahtijeva redovno orezivanje, zalijevanje kao niti prihranjivanje. Osušeni listovi se mogu ukloniti ručno, ali će u većini slučajeva biljka to sama učiniti bez ikakve vanjske intervencije. Ova biljka uspijeva u kamenitom ili pjeskovitom tlu i idealna je za kombinaciju s drugim biljkama koje podnose iste uvjete rasta poput lavande.
Upravo zbog vrste tla u kojem se sadi ne zahtijeva dodatno malčiranje. S obzirom na to da je niska vrsta biljke koja može narasti do 50 cm mjesto sadnje su obično rubovi ceste ili zidova. Minimalnim tretiranjem osigurat će se biljci zdrav i nesmetan rast što će rezultirati zdravim i zelenim listovima.
Zalijevanje
Motar je samonikla biljka koja se ponaša kao pustinjska biljka, nema velike potrebe za zalijevanjem i može izdržati duži sušni period. Oslanja se na vremenske prilike, a dodatno zalijevanje kao biljke posađene u pukotinama stijena ili na liticama nije potrebno iako je konstantno izložen sunčevoj svjetlosti.
Ako se sadi u posudu kao kućni sukulent onda je tretiranje biljke drugačije. Sadi se u posudu koja na dnu mora imati šljunak kako bi se poboljšala drenaža, a zalijeva se po potrebi odnosno tlo se između dva zalijevanja obavezno mora osušiti. Količina vode koja je potrebna za rast i održavanje motara posađenog u posudi je jedna šalica vode svakih 9 dana kada nema izravnog sunca i ako je posuda promjera 12 cm.
Gnojidba
Kao i kod zalijevanja biljka ne zahtijeva prihranjivanje s obzirom na to da može bez problema rasti na siromašnom tlu bez hranjivih tvari, a najbolje raste u pjeskovitom ili ilovastom tlu čija je pH vrijednosti u granicama od kisele do neutralne, a može podnijeti i slana tla. Jedino prihranjivanje koje možemo omogućiti biljci je prilikom presađivanja u novu posudu što je obično jednom godišnje kada se dodaje zemlja koja sadrži dosta hranjivih tvari potrebne za rast.
Razmnožavanje
Motar je biljka koja se može razmnožavati sjemenom ili dijeljenjem. U slučaju da se razmnožava sjemenom, dovoljno je sjeme posijati na planirano mjesto bez ikakve prethodne pripreme zemlje, najidealnije u rujnu gdje razmak između redova treba biti oko 30 cm. Preporučena količina biljaka po 1 m2 bi trebala biti 10 - 11.
Ako se sjeme sije u posudu s ciljem da motar bude kućna biljka onda je taj proces rezerviran isključivo za jesen odmah nakon što sazrije. Sadi se u prethodno pripremljenu posudu sa zemljom koja obavezno mora sadržavati drenirani sloj poput pijeska ili šljunka za dobro propuštanje vode. Nakon sjetve sjemena površina se prekrije tankim slojem komposta ili pijeska i ostavi se da klija što obično traje 3 - 6 tjedana pri čemu bi temperatura trebala biti oko 15°C.
Nakon sadnje biljka će procvjetati tek za 2 - 3 godine i to je period prilagodbe biljke na uvjete u kojima je posađena. Za to vrijeme iz tla izbijaju novi izdanci koji stvaraju svaki svoj korijen omogućivši tako vegetativni način razmnožavanja odnosno razmnožavanje dijeljenjem koje se obično odvija u proljeće.
Presađivanje
Motar je biljka koja ne voli pretjerana tretiranja što je i slučaj kada je u pitanju presađivanje, a prvo presađivanje je moguće tek kada naraste oko 10 cm. Jednom posađen, ne zahtijeva stalno premještanje jer mu se onemogućava razvijanje i prilagođavanje na uvjete tla u kojima je posađen. Upravo zbog toga motar se sadi na predviđeno mjesto poput kamenjara ili procjepa stijena gdje će imati dovoljnu površinu za širenje koje može biti i do 60 cm.
Ako se sadi u posudu kao kućna biljka onda je presađivanje potrebno samo kada biljka preraste posudu i kada je to zaista neophodno. Presađivanje se u tom slučaju može vršiti u bilo kojem periodu u godini.
Pomlađivanje
S obzirom na to da je izvorno samonikla biljka koja ne zahtijeva zalijevanje, prihranjivanje i presađivanje tako ne zahtijeva ni pomlađivanje. Jedini način na koji možemo pomladiti biljku koja se sadi u posudi kao kućna biljka je uklanjanjem procvjetalih cvjetnih stabljika i to tijekom cijele godine. Kao samonikla se pomlađuje tako što listovi otpadaju i sami se mijenjaju bez ikakvog vanjskog utjecaja.
Prorjeđivanje
Motar je jednostavna biljka koja ne zahtijeva nikakvo posebno tretiranje pa ni prorjeđivanje. Biljka se sama prorjeđuje tijekom cijele godine odbacujući suhe listove i grane koje su završile s periodom cvjetanja. Ako je kućna biljka, rijetko će sama izvršiti proces prorjeđivanja i to je potrebna čovjekova intervencija uklanjanjem procvalih grana i suhih listova. Stabljike s listovima nije potrebno brati i uklanjati nego jedino pojedine listove sa stabljike. S obzirom na to da biljka raste na siromašnom tlu nema korova oko biljke, a samoprorjeđivanjem se poboljšava proizvodnja lišća.
Priprema za sljedeću sezonu
S minimalnim tretiranjem biljka se priprema za sljedeću sezonu. Vrtne sadnice nije potrebno tretirati zalijevanjem, rezanjem cijele sadnice do dna kao u nekih biljaka ili uklanjanjem suhih grana jer kao samonikla biljka ne zahtijeva preveliku pažnju. Sobna biljka treba povremeno zalijevanje (svakih 9 dana), a kada se nalazi van perioda cvjetanja zalijevanje je rjeđe. Dovoljno je onoliko puta tek da se tlo održava vlažnim kako bi odgovarajuća voda mogla doći do korijenskog sustav omogućujući da višak izađe iz posude kroz drenažni sloj pijeska ne zadržavajući se što može štetiti korijenu biljke koji je jako osjetljiv na preveliku količinu vlage.
Bolesti
S obzirom na to da biljka nije osjetljiva tako i nije zabilježena dosad nijedna bolest od koje bi biljka mogla oboljeti, a koju uzrokuju neke gljivice ili bakterije.
Štetnici
Kao i s bolestima tako je slično i sa štetnicima. Jedini poznati štetnik koji može napasti motar iako je i to vrlo rijetko su puževi.
Puževi su štetnici koji se hrane ukrasnim biljem poput sukulenata. Osobito napadaju mlade sadnice jedući im listove kao i trulo lišće koje se nalazi ispod sadnice. Ostavljaju sluzavi trag i prave rupe u lišću uslijed kojeg lišće opada. Ne mogu se iskorijeniti, ali se mogu poduzeti posebne mjere za zaštitu. Iako se za ovu vrstu biljke to ne preporučuje, moguće ih je kontrolirati presađivanjem sadnice, grabljenjem tla i uklanjanjem otpalog lišća kao i stavljanjem zapreka.
Sadnjom metvice ili primjerice lavande u podnožju i oko biljke smanjuje se mogućnost napada kao i korištenjem taloga kave ili zdrobljene ljuske jajeta koji se zasipaju oko motara.
Upotreba motara
Kao biljka bogata vitaminom C ima široku primjenu u kulinarstvu, kozmetici i medicini. Bogat je eteričnim uljima, pripisuju mu se i terapijska svojstva, a nekad se koristio protiv ugriza zmija. Nekada se koristio kao izvor sode u industriji stakla i sapuna zbog visokog sadržaja natrijevog karbonata.
Berba
Biljku je moguće brati tijekom cijele godine zbog njegovih zimzelenih listova. Ipak najbolji period za branje listova motara je za vrijeme sezone odnosno u proljeće i ljeto kada su listovi mekani i svježi za razliku od listova koji se beru izvan preporučenog perioda pa često budu žilavi i drvenasti. Sjeme biljke se skuplja isključivo u periodu od kolovoza do rujna. Motar je potrebno odrezati oštrim škarama ili nožem i nakon toga lagano zaliti.
Skladištenje
Ubrani motar se može bez problema skladištiti u hladnjaku do 9 dana pri temperaturi 2 - 7°C. Sjeme skupljeno iz cvijeta biljke skupljaju se u kasno ljeto nakon što sazriju, skladište se tako što se stavljaju u papirnatu vrećicu da se osuše, a nakon procesa sušenja stavljaju se u posudu u kojoj će se dalje nastaviti čuvati. Iako je sjeme motara moguće skladištiti zbog prijetnje brzom sušenju potrebno ga je u što kraćem periodu nakon berbe ponovno posaditi.
Kulinarstvo
Listovi motara imaju slan i aromatičan okus zbog čega se koriste u kulinarstvu, a okusom podsjeća na šparoge i koromač. Odličan su izvor vitamina C, mineralnih soli, joda, organskih kiselina, fenolnih spojeva i omega 3 i omega 6 masnih kiselina. Motar koji se nerijetko naziva i morskim povrćem izvrsno se slaže s mahunama i omletom, koristi se u salatama, umacima, prženi ili u octu. Iako postoje brojne verzije pripreme ove biljke mnogi se slažu da je najjednostavnija ujedno i najbolja odnosno jednostavno blanširan ili pržen na maslacu. Nekada su se od ove biljke pravile juhe, rižota, pite i složenci.
Kozmetika
Biljka je bogata eteričnim uljima koji se koriste u kozmetici, a sadržaj je različit u različitim dijelovima biljke. Njegov sadržaj u lišću je oko 0,5%, u stabljici je znatno niži dok udio ulja u cvijetu čak iznad 2%. Glavne komponente eteričnog ulja su monoterpeni. Klorogenska kiselina koja se nalazi u biljci ima brojna pozitivna farmakološka svojstva. Također biljka sadrži nekoliko drugih eteričnih ulja poput eugenola, timola, karvakrola i crtihmene.
Medicina
U drevnoj medicini motar se koristio kao laksativ, a dijelovi biljke poput korijenja, sjemenki i lišća su se kuhali u vinu i koristili za zadržavanje mokraće i za žuticu. Također mu se pripisuju i terapeutska svojstva i koristi se za poboljšanje funkcije jetre ili urinarne insuficijencije, a izvrstan je kao tinktura pripremljena u alkoholu ili vinu. Poznato je da pomaže kod tegoba sa želucem i mjehurom. Ukratko rečeno motar je biljka koja jača imunološki sustav, pomaže kod reguliranja tjelesne težine, jača kontrakciju mišića, smanjuje upalu, pomaže u cirkulaciji krvi i ima niz drugih blagotvornih učinaka.
Zanimljivosti
Puni naziv biljke Crithmum maritimum dolazi od dvije riječi grčke i latinske. Grčka riječ crithmum znači ječam zbog sličnosti sjemenke i te biljke, a riječ maritimum dolazi od latinske riječi što znači blizu mora što se odnosi na mjesto gdje najbolje raste.
Prije 400 - 500 godina traženje motara bilo je prilično teško i opasno zanimanje jer je uključivalo muškarce i dječake koji su visjeli s litica pričvršćeni za užad i boreći se s obalnim vremenom. Pomorci su ukiseljene listove motara u vinskom octu nosili na duge plovidbe kao prirodni lijek protiv skorbuta.
Engleski botaničar William Arnold Bromfield je pripovijedao da su vlasnici dopuštali veliki porez na skupljanje motara u svojoj zemlji, a danas je u Engleskoj zaštićena biljka čije je branje strogo zabranjeno.
Motar je pronađen na području između Velike Britanije i Francuske ispod tunela La Manche gdje se skupljao s litica.
Turšija od komorača je je tradicionalno jelo u Italiji, Crnog Gori i Hrvatskoj.
Foto: juanmrg / Pixabay
Odgovori