• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Vrtlarica.hr

sadnja i uzgoj biljaka

  • Cvijeće
  • Grmlje
  • Drveće
  • Sukulenti
  • Voće
  • Povrće
  • Žitarice
  • Samoniklo bilje
  • Industrijske biljke
  • Vrtlarenje
  • Maslinarstvo
  • Vinogradarstvo
  • Gljive
  • Začini
  • Čajevi
  • Zimnica
ljupčac

Ljupčac

Autor: Anita

  • 1 Sadnja ljupčaca i razmnožavanje
  • 2 Uzgoj ljupčaca i održavanje
  • 3 Bolesti i štetnici
  • 4 Berba i sušenje ljupčaca
  • 5 Sastav i upotreba
    • 5.1 Ljekovita svojstva ljupčaca
    • 5.2 Ljupčac u kulinarstvu
  • 6 Zanimljivosti o ljupčacu

Ljupčac, latinskog naziva Levisticum officinale, višegodišnja je začinska i ljekovita biljka iz porodice štitarki. Smatra se da je porijeklom iz zapadne Azije, a u Europu je stigao u srednjem vijeku, zahvaljujući benediktincima. Poznat je i pod nazivima selen, maggi, jubček, luštrik, belestika, lesandrina, selim, milobud, trojevac, miloduh, biljka vegeta itd. Uglavnom se uzgaja kao začinska biljka, a možemo ga pronaći i u prirodi, najčešće u planinskim krajevima.

Ljupčac ima račvast korijen, a nadzemni dio biljke raste u obliku grma. U prvoj godini uzgoja iz korijena izbijaju listovi koji rastu na dugim peteljkama i formiraju lisnu rozetu. Tamnozeleni listovi ljupčaca su mesnati, sjajni te dvostruko ili trostruko perasti. Jajastog su oblika i imaju nazubljene rubove. Kasnije se na stabljici razvijaju manji i jednostavniji listovi.

Zelena, mesnata i cjevasta stabljika ljupčaca izraste u drugoj godini uzgoja. Stabljika može biti duga do 2 m, a na njenim ograncima se formiraju štitasti cvatovi koji se sastoje od 5 do 15 žutih cvjetova. Sjeme ljupčaca je plosnato, dugo 2 - 3 mm.

Uvjeti sadnje: od veljače do svibnja, u rahlo i propusno tlo s visokim sadržajem humusa
Način razmnožavanja: sjemenom i dijeljenjem biljaka
Visina: do 1,5 m
Upotreba: začin u kulinarstvu

Sadnja ljupčaca i razmnožavanje

Sadnja ljupčaca najčešće se obavlja od veljače do svibnja, ali ova biljka se može saditi i tijekom kolovoza ili rujna. Za proizvodnju sadnica ljupčaca sjeme se u proljeće sije u plitice u zatvorenom prostoru gdje temperatura iznosi 15°C. Sjeme će proklijati nakon 10 - 14 dana, a kada sadnice ojačaju, presađuju se u vrt na razmak od 60 cm.

Ljupčac se osim sjemenom može razmnožavati i dijeljenjem. U tom slučaju se uzimaju dijelovi biljke na kojima su već razvijeni pupovi. Dijeljenje biljaka obavlja se u proljeće ili jesen.

Kako bi se u biljkama stvaralo što više eteričnog ulja, preporučuje se uzgoj ljupčaca na osunčanim mjestima. Ljupčac ne bi trebalo saditi na mjestima na kojima je prethodno uzgajano korjenasto povrće poput mrkve, celera ili peršina.

Za uzgoj ljupčaca idealno je rahlo i propusno tlo s visokim sadržajem humusa koje prije sadnje treba prekopati ili preorati i pognojiti. Za osnovnu gnojidbu se u tlo unosi dušik u količini od 70-80 kg/ha, fosfor u količini od 100 kg/ha te kalij u količini od 120-140 kg/ha. Uz osnovnu gnojidbu dodaje se i folijarna prihrana s mikroelementima, u ovom slučaju s bakrom, magnezijem, željezom i molibdenom.

Uzgoj ljupčaca i održavanje

Ako se uzgaja u mjestima s hladnom klimom, ljupčacu treba osigurati puno sunca, dok se u mjestima s toplijom klimom uzgaja u djelomičnoj sjeni. Za uspješan uzgoj potrebno ga je redovito zalijevati, a najveća potreba za vlagom javlja se u fazi klijanja te pred samu cvatnju.

Optimalne dnevne temperature za normalan rast i razvoj biljne mase iznose 18 - 23 stupnja, dok bi temperatura tijekom noći trebala iznositi 12 ili više stupnjeva. Hladnije vrijeme može doprinijeti slaboj oplodnji i niskim prinosima.

Kako biste potaknuli pojavu novih listova, ljupčac možete obrezati tijekom toplog vremena. Teško se nosi s korovom pa ga treba redovito plijeviti.

Ako se uzgaja zbog korijena, potrebno je zakidati cvjetne stabljike jer se u suprotnom korijen iscrpljuje i smanjuje se njegova kvaliteta. Poslije 3 do 5 godina intenzivnog uzgoja ljupčaca potrebno je promijeniti površinu.

Bolesti i štetnici

Od bolesti se kod ljupčaca mogu pojaviti pjegavost lista, hrđa i pepelnica, a najčešći štetnici su buhači i lisne uši. Zaštita se provodi tek kada se bolesti pojave.

Listove koje su napali štetnici ili bolesti treba ukloniti i uništiti, a biljke prikratiti do visine tla. Nakon rezanja je potrebno prihraniti biljke.

Berba i sušenje ljupčaca

Berba listova ljupčaca može se obavljati od proljeća do kasne jeseni. Iako se listovi mogu sušiti, najbolje je koristiti ih svježe ili ih zamrznuti.

Sjeme se skuplja onda kada poprimi smeđu boju, a štitke sa sjemenom treba brati po suhom vremenu. Sjeme ljupčaca se nakon skupljanja sprema u papirnatu vrećicu koja se objesi i drži na suhom i prozračnom mjestu.

Korijen ljupčaca vadi se u jesen tijekom druge ili treće godine uzgoj. Vađenje se obavlja posebno pripremljenim plugovima koji prodiru do 40 cm u tlo, a korijen se nakon toga skuplja, opere, razreže i suši.

Sastav i upotreba

Svi dijelovi ljupčaca imaju jak aromatičan miris koji potječe od eteričnih ulja. Najveća koncentracija eteričnog ulja je u korijenu (0,5 - 1%) i sjemenkama (0,8 - 1,5%), dok ostali dijelovi biljke sadrže manju količinu. Glavni sastojak eteričnog ulja ljupčaca je ftalid (70%), a zatim slijede eugenol i karvakrol. Osim eteričnog ulja, korijen ljupčaca sadrži i jabučnu kiselinu, šećere, tanine i nešto masti.

Ljekovita svojstva ljupčaca

Ljupčac se u narodnoj medicini već godinama upotrebljava kao pomoć kod želučanih tegoba, posljedica loše probave, gihta, reume, migrene, bolesti bubrega i mjehura te menstrualnih bolova.

Potiče izlučivanje vode, a korijen i suhi listovi ove biljke koriste se za pripremu čajeva koji pomažu kod želučanih problema i čiste krv. Eterično ulje ljupčaca koje se dobije od listova postupkom destilacije vodenom parom koristi se u liječenju jetre.

Ljupčac ne bi smjele konzumirati trudnice ni osobe koje imaju visoku tjelesnu temperaturu.

Ljupčac u kulinarstvu

Okus ljupčaca je pikantno-slatkast i malo podsjeća na celer. Kao začin se koriste korijen, sjemenke te svježi ili osušeni listovi ljupčaca. S obzirom na to da ima dosta intenzivan miris, treba ga koristiti u manjim količinama.

Korijen koji će se koristiti kao začin uzima se od jednogodišnjih biljaka. Izvana je smeđe boje, a na prerezu bijel i ispušta sok žute boje. Korijen se najčešće suši i melje pa se u tom obliku dodaje različitim jelima.

Listovi ljupčaca dodaju se umacima od rajčice, juhama, raguima i ostalim jelima od mljevenog mesa, dok se svježe stabljike mogu dodavati salatama ili blanširati i jesti kao i stabljike rabarbare.

Ljupčac se može koristiti i za začinjavanje variva, sireva, namaza, sendviča, složenaca i ribe. Dobro se slaže s majčinom dušicom, mažuranom, lukom, vlascem i češnjakom.

Svježe listove ljupčaca možemo sačuvati 3 -4 dana u plastičnoj vrećici u hladnjaku, a ako ih zamrznemo u posudi za led, možemo ih držati i do 4 mjeseca.

Osušene listove treba usitniti i u hermetički zatvorenoj posudi čuvati na hladnom i tamnom mjestu, a na isti način se čuvaju i sjemenke.

Zanimljivosti o ljupčacu

Ljupčac je bio omiljeni začin starih Grka i Rimljana koji su žvakali njegove sjemenke kako bi olakšali probavu. Rimljani su biljku ljupčac smatrali afrodizijakom i nazivali su je biljkom ljubavnika. Nakon što su je benediktinci prenijeli na sjever Europe, počeo s koristiti i naziv biljka redovnika.

Foto: MAKY_OREL/Pixabay

Provjera činjenica

  • Velika ilustrirana enciklopedija Vrt; The Royal Horticultural Society: Encyclopedia of Gardening; 2005.
  • Enciklopedijski priručnik Vrt; Handbuch Garten BLV Verlagsgesellschaft; 2003.
  • Zdravi vrt; Encyclopedia of Organic Gardening; 2010.
  • Mali staklenici i plastenici; Eva Schumann, Gerhard Milicka: Das Kleingewächshaus, Technik und Nutzung; 2010.
  • Mira Vučetić: Velika knjiga kuharstva; 2013.

Savjeti za vrtlarenje

banane

Kora od banane kao prirodno gnojivo

U svim kućanstvima, u kojima je prisutan vrt, zasigurno se skuplja kompost od ostataka hrane koji čini odlično prirodno … [više] about Kora od banane kao prirodno gnojivo

prirodno bojanje jaja

Bojanje uskršnjih jaja prirodnim bojama

Svake godine, pred Uskrs, internet portali i časopisi pišu o novim načinima bojanja uskršnjih jaja, no što je s onim … [više] about Bojanje uskršnjih jaja prirodnim bojama

uzgoj-gljiva

Uzgoj gljiva na talogu od kave

Gljive su u mnogim domovima rado pripremane namirnice, pogotovo ako su ubrane samostalno, jer tada čine poseban užitak. … [više] about Uzgoj gljiva na talogu od kave

priprema tla

Priprema tla u povrtnjaku

Opće je poznato da je za sadnju jako bitna dobra priprema tla, a svako tlo se priprema na različit način, ovisno o vrsti … [više] about Priprema tla u povrtnjaku

zaštita okoliša

Što je ekološki vrt

Danas često možemo čuti izraze poput ekološki vrt te organski, permakulturni i bio vrt. Bitno je napomenuti kako između … [više] about Što je ekološki vrt

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Novije

gipsofila

Gipsofila

glavica češnjaka

Češnjak ili bijeli luk

ciklama

Ciklama

butternut tikva

Butternut tikva

borovnica

Borovnica

bamija

Bamija

aronija

Aronija

rajčica

Rajčica

RSS Vege.hr

  • Himalajska sol
  • Kakao maslac
  • Seitan
  • Granola
  • Aquafaba - zamjena za jaja
  • Što je gluten
  • Sojino mlijeko
  • Kokosovo mlijeko
  • Bademovo mlijeko
  • Mlijeko od sjemenki bundeve

Footer

Informacije

  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Gastro Media

  • Gastronomija.hr
  • Moja Zimnica
  • Vege.hr
  • Vrtlarica.hr

Vrtlarica.hr

Vrtlarica je najveća enciklopedija biljaka, nastala iz ljubavi prema zelenilu. Na Vrtlarici radi tim vrtlara s godinama iskustva u sadnji, uzgoju i održavanju biljaka. [više]

HR | SI | SR

Copyright © 2018.–2023. by Gastro Mreža. Sva prava pridržana. Web: Informativka