Rujevina

Rujevina, obična rujevina ili ruj (lat. Cotinus coggygria Scop.) pripada u porodicu vonjača (Anacardiaceae), a riječ je o listopadnom grmu ili nižem stablu koje se uzgaja i sadi isključivo u dekorativne svrhe - kao ukrasno stablo, najčešće u parkovima. No, malo njih zna da rujevina može pomoći i kod nekih zdravstvenih tegoba.

Sve češće se sadi i u vrtovima i oko okućnica kao stablo koje daje naglasak cijelom dvorištu jer u vrijeme cvatnje cvate predivnim crvenosmeđim ili tamnoplavim perjastim cvjetovima zbog kojih stablo izgleda kao da je obavijeno dimom.

Ruj je visoko razgranata biljka koja može narasti od 5 - 7 m u visinu. Neke vrste mogu narasti i do 12 m. Krošnja joj je kišobranasta ili široka, a korijen joj raste na dubini od 1,5 m i prilično je dobro razgranat. Kora ruja je u početku zelena, a kasnije poprimi sivo-crvenu ili sivo-smeđu boju te brojne sitne ljuskice.

Mladi izboji biljke se pomalo sjaje, šibasti su i prekriveni krupnim okruglim lenticelama. Na presjeku mladih grana može se uočiti mliječni bijeli sok. Na granama se nalaze ušiljeni i spiralni pupovi crveno-smeđe boje.

Listovi rujevine su naizmjenični i jednostavni te jajolikog oblika. Širina im se kreće od 4 - 7 cm, a idu u dužinu od 3 - 7 cm. Naličje listova je plave boje, dok im je lice svijetlozeleno. U jesen se njihova boja mijenja od crvene do grimiznocrvene boje. Rubovi su im cjeloviti s istaknutim prerastim nervaturama, a nalaze se na peteljci dužine 4 cm.

Cvjetovi ruja cvatu sitnim cvjetovima koji su skupljeni u guste cvatove na samom vrhu grana. Cvatovi su dugi od 15 - 20 cm. Na svakoj biljci smješteni su i neplodni i dvospolni cvjetovi. Skupljaju se u mrežicama, pahuljastog sivo-grimiznog izgleda koji izgledaju poput dima iznad grana biljke (otuda i naziv smoketree na engleskom jeziku).

Ocvijeće ruja se sastoji od 5 zeleno-bijelih latica koje su smještene na lapovima čaške kojih je također pet, kao i prašnika, a na tučku se nalazi nadrasla plodnica.

Plod rujevine je koštunica koja djeluje suho. Mala je, veličine svega od 3 - 5 mm, plosnatog i naboranog izgleda. Unutar nje nalaze se tvrde sjemenke sivosmeđe boje koje dozrijevaju u srpnju i u kolovozu.

Prirodno se može pronaći u svim dijelovima južne Europe, Sjeverne Amerike te na području srednje i zapadne Azije. Prirodna staništa su joj okupana sunce, ponekad malo sjenovita, ali općenito se radi o toplim mjestima i suhim tlima. Rasprostranjena je u šikarama i listopadnim šumama do 1.600 m nadmorske visine.

Ovisno o vrsti, ruj cvate od kasnog proljeća pa do ljeta (najčešće u svibnju i lipnju) predivnim cvjetovima, a nakon cvatnje, peteljke onih cvjetova koji su neplodni se produžuju i poprimaju dlačice.

Vrste rujevine

Rujevina se općenito dijeli na:

• europsku vrstu (Cotinus coggygria) - koja raste na našim područjima
• američku vrstu (Cotinus obovatus) - rasprostranjenu u Americi

Najčešće sorte rujevine su:

Daydream

Sorta bujnog zelenog lišća koja cvate predivnim gusto formiranim cvjetovima krem boje. Riječ je o nešto manjoj biljci koja može narasti najviše 3 m u visinu.

Nordine

Vrsta Nordine može se pohvaliti ljubičastim listovima koji u jesen poprimaju žutonarančastu boju.

Royal Purple

Vrsta čije stablo krase ljubičasti listovi s tamnim dijelovima te ljubičasto-crvenom formiranim mrežicama i pahuljicama.

Velvet Cloak

Još je jedna sorta tamnoljubičastih listova koji u jesen poprimaju narančasto-crvene boje jeseni.

Sadnja rujevine

Stablo rujevine se najčešće sadi kao akcentno stablo u dvorištu, slično kao što se sadi i japanski javor. Najčešće se sadi iz sadnica kupljenih u vrtnom centru.

Predivni cvjetovi nalik grimiznom dimu cvjetat će gotovo cijelog ljeta, a nakon toga stablo će krasiti predivno jesenje lišće.

Korijen rujevine je dobro razgranat i može dobro povezati tlo pa se ponekad sadi i kako bi se spriječila erozija. Može se pohvaliti snažnim izbojima koji rastu iz panja.

Klima

Biljka će najbolje rasti na sunčanim i polusjenovitim položajima pa vodite računa o tome kada birate idealno mjesto za sadnju. Voli puno sunca i najbolje će cvjetati na sunčanim predjelima. Ako je posadite na mjestima s djelomičnom sjenom, listovi će biti rijetki pa ćete grm ili stablo trebati nešto češću rezidbu.

Posadite je na mjestu gdje će biti zaklonjena od hladnih zimskih vjetrova ako je sadite u hladnim klimatskim uvjetima.

Najbolje će rasti na umjerenim temperaturama, prosječne do suhe vlage zraka. Ako sadite stablo u području tople i vlažne klime, biljka bi mogla biti podložna čestim gljivičnim oboljenjima.

Tlo

Ruj nema posebnih zahtjeva što se tiče kvalitete ili vrste tla. Preferira neplodna tla, ilovaču i sve vrste tla osim vlažnih i slabo dreniranih tla. Odgovara mu tlo nešto više pH vrijednosti - kiselo ili alkalno tlo, a dobro će rasti i na stjenovitim tlima.

Bolje uspijeva na neplodnim i suhim tlima na kojima ostvaraje bolji rast i ljepšu jesenju boju listova. Kada se sadi na plodnim i bogatim tlima, postaje krupan te često i kratkotrajan uz moguć napad bolesti.

Uzgoj rujevine

Uzgoj rujevine je prilično jednostavan, a osim toga, stablo je prilično otporno na sušu.

Ipak, budite oprezni jer biste lako mogli oštetiti njegovu osjetljivu i tanku koru. Budite oprezni prilikom košnje trave ili ostalih vrtlarskih radova kao primjerice plijevljenje korova. Razni vrtlarski alati i kosilica mogu lako oštetiti stablo.

Zalijevanje

Iako već formirana starija stabla mogu dobro podnijeti sušu i ne treba im redovito zalijevanje, mladim biljkama je za rast potrebno puno vode. Zalijevajte ih redovito i duboko do korijenja kako bi dobile dovoljno vlage za rast.

Formirane biljke zalijevajte umjereno svakih 10 dana.

Gnojidba

Osim navedenog, potrebno je održavati alkalnu ravnotežu tla kako bi stablo raslo zdravo. U obližnjem vrtnom centru moći ćete pronaći sve za prihranu rujevine.

Ne zahtijeva puno gnojidbe i prihrane. U proljetnim mjesecima pognojite kompostom. Godišnja primjena organskog gnojiva omogućit će intenzivniji rast grma ili stabla. Osim navedenog, rujevina ima potrebu za dušikom koji može potaknuti rast lišća.

Presađivanje

Rujevina ima vlaknast korijenov sustav koji se lako presađuje. Nekoliko mjeseci prije presađivanja, započnite s laganim okopavanjem grma - 35 cm u dubinu te 30 - 60 cm oko biljke. U trenucima presađivanja okopajte još 30 -  35 cm u dubinu i oko biljke te oprezno izvadite korijenov sustav i premjestite grm ili stablo na drugo mjesto.

Održavanje i njega

Grm ili stablo potrebno je redovito plijeviti te zemlju usitniti kako se korov ne bi skupljao oko biljke i kako bi zemlja bila dovoljno vlažna.

Rezidba

Preporučuje se redovita rezidba rujevine kako bi stablo raslo kvalitetnije i cvjetalo bujnije. U tom slučaju uklonite samo oštećene i stare grane. Grmovi će podnijeti i nešto jače obrezivanje s ciljem oblikovanja i pomlađivanja.

S rezidbom pričekajte kasnu jesen ili rano proljeće. Bitno je to učiniti nakon što biljka završi cvjetanje. U protivnom biste mogli zaustaviti ili spriječiti cvatnju koja se s nestrpljenjem očekuje tijekom cijele godine. Rezidba rujevine podarit će vam još čvršće i kvalitetnije stablo te bolju cvatnju.

Rezidba rujevine kao stabla

Ako želite uzgojiti rujevinu u obliku stabla, obrezujte sve izdanke koji rastu na glavnoj grani. Ostavite sve osim glavne (središnje stabljike), a svaki put kada se ponove novi izdanci, uklonite ih.

Rezidba rujevine kao grma

S druge strane, rujevinu u obliku grma dobit ćete rezanjem svih grana i stabljika do razine tla krajem svake zime, prve 2 - 3 godine uzgoja.

Razmnožavanje

Rujevina se razmnožava:

• sjemenom (ljetni mjeseci)
• reznicama (ljetni mjeseci)
• korjenovi izdanci (proljeće)
• povaljenice (proljeće)

Ako se sadi iz sjemena, sjeme se prije sjetve potopi u vodu na 24 sata. Nakon toga se osuši i posije na dubinu od 1 cm u pjeskovito tlo.

Ako se sadi iz reznica, one se uzimaju s donjeg dijela biljke jer će se takve reznice najlakše ukorijeniti.

Upotreba

Rujevina pripada u skupinu otrovnih biljkama, a njezin plod može uzrokovati povraćanje i proljev. No, kora i listovi nisu otrovni pa se često koriste u svrhu prirodnog liječenja, a najčešće se pripremaju u obliku čaja.

Listovi se beru u vrijeme cvatnje, nikada u vrijeme kada biljka razvija plod. Nakon berbe, listovi se suše položeni u tankom sloju ili u profesionalnim sušionicama na temperaturi od 50°C kako bi sačuvali boju.

Kora rujevine se skuplja u proljetnim mjesecima i suši se na suncu.

Rujevina se koristi se sprječavanje proljeva, može pomoći kod paradentoze te kod tegobe povezanih s hemoroidima. Preventivno djeluje protiv čira na želucu. Čisti tijelo od toksina i bakterija, a upotrebljava se i za čišćenje bubrega.

Danas se uglavnom koristi za suzbijanje bakterija iz želuca, mjehura i općenito uz tijela, a najčešće se koristi kora biljke koja se priprema u obliku čaja.

Zbog bogatstva tanina, rujevina se koristi i kao pomoćno sredstvo za zaustavljanje krvarenja, a osim unutarnjeg djelovanja, ima i ono vanjsko kada se koristi u obliku kupke za brže zacjeljivanje rana.

Čaj od rujevine

Čaj od rujevine se priprema tako da se 2 velike žlice usitnjene kore biljke preliju s 1 hladne vode. Mješavina se kuha 5 - 8 minuta, a nakon toga se procijedi.

Čaj od rujevine se preporučuje piti tri puta dnevno po jednu šalicu.

Kupka od lista rujevine

Za kupku od rujevine koriste se listovi. 50 g usitnjenih i suhih listova prelije se s 2 l kipuće vode. Mješavina se kuha 20-ak minuta, a nakon toga se procijedi i ulije u kadu.

Zanimljivosti

Kod Plinija je latinski naziv biljke - Cotinus, ustvari bile ima za grm koji može dati ljubičastu boju.

U prošlosti se iz drveta žute boje dobivalo mastilo koje je služilo za bojanje vune i kože, dok su se kora i listovi upotrebljavali kao štavilo za kožu.

Foto: axelmellin / Pixabay