Tušt

Tušt (lat. Portulaca oleracea) ili portulak je nisko rastuća jednogodišnja biljka koja se često smatra korovom. Poznata je i pod nazivima svinjska trava, mastnica i puslica. To je sukulentna biljka iz porodice tušakovica (Portulacaceae). Često je samonikla biljka koja se može vidjeti u vrtovima i na livadama. Podrijetlom je s prostora sjeverne Afrike i Bliskog istoka, a u Europi je rasprostranjen od kraja 16. stoljeća.

Tušt je biljka koja raste na svim vrstama tla, od blata do teške gline. Najbolje ga je saditi na sunčanom dijelu vrta. PH vrijednost tla treba biti između 5,5 - 7. Njega tušta je vrlo jednostavna, nakon što počne rasti ne treba ništa poduzimati. Raste jednako dobro na kultiviranim poljima, uz ceste ili na pustim poljima sa siromašnim tlom. Slabo podnosi niske temperature, pa tako neće uspjeti na temperaturama nižim od 5°C.

Stabljika tušta je crvene boje s mesnatim zelenim listovima. Raste prema van u obliku kruga i može narasti oko 7 cm visine i oko 40 cm širine. Listovi su plosnati, ovalnog oblika i izravno su pričvršćeni za stabljiku. Ima sitne, zvjezdaste, cvjetove žute boje koji se otvaraju za vrijeme vrućih, sunčanih dana u periodu od jutra do ranog poslijepodneva. Biljke će cvjetati kada ima dovoljno vlage. Osjetljiva je na mraz pa će tako biti uništena prvim smrzavanjem u jesen.

Ako biljku uzgajamo u prehrambene svrhe, potrebno ju je češće zalijevati jer, u suprotnom, listovi neće biti ukusni. Iako se koristi u prehrambene svrhe, sa zalijevanjem se ne treba pretjerivati.

Vrste tušta

Tušt često zovu korovska biljka zbog njenog brzog širenja i sposobnosti podnošenja gotovo svih vrsta tla i izloženosti suncu. Slabo podnosi niske temperature što dovodi do toga da će biljke biti male sa zakržljalim listovima. Najčešće raste u povrtnjacima. Izuzetno je hranjiva i nutritivno bogata biljka. Danas postoji stotinjak vrsta među kojima su najpoznatije turčin, prkos, divlji tušt, ljubičasti tušt, Ihi tušt, paragvajski tušt

Turčin

Turčin (lat. Portulaca umbraticola) je biljka koja se lako održava i ima žute cvjetove koji cvjetaju isključivo u ljetom periodu. Poznata je i pod nazivima svileni cvijet ili ljubav. Može narasti u prosjeku 10 - 30 cm, ima sitne cvjetove veličine otprilike 5 mm u narančastoj, žutoj ili crvenoj boji. Raste na dobro dreniranim tlima s dugim sunčanim periodima. Ako se biljka sadi u posudu, zemlju je potrebno pomiješati s perlitom ili vulkanskom glinom i napraviti rupu dimenzija 50 x 50 cm. Ljeti zahtijeva zalijevanje 2 - 3 puta tjedno.

Prkos

Prkos (lat. Portulaca grandiflora) je jednogodišnja biljka koja potječe s prostora južnog Brazila, Argentine i Urugvaja. Razmnožava se sjemenom u periodu od ožujka do svibnja, u ožujku se sije u zatvorenom prostoru, a u svibnju izravno u vrt jer biljka ne podnosi mrazove i niske temperature. U prosjeku mu je potrebno oko 1 tjedan da bi proklijao. Gnojidba nije potrebna, jer u slučaju da previše gnojimo, biljka će stvarati manje cvjetova i bit će izloženija napadu štetnika. Stabljika je plavkasta, a listovi igličasti i mogu narasti oko 2 cm. Cvjetovi su veliki u bojama bijele, narančaste, žute i crvene boje.

Divlji tušt

Divlji tušt (lat. Portulaca quadrifida) je široko rasprostranjena vrsta, podrijetlom s prostora južne Afrike i zapadne Azije. Najpoznatija je kao dodatak salatama i kuhana. Otporna je na sušu i uspijeva na tlima niske plodnosti. Raste uz rubove cesta, obrađenih polja i u kamenjarima. Jako je razgranata i  može se proširiti do 30 cm, a stabljika do 25 cm. Ima sitne listove koji pokrivaju cijelu stabljiku, a cvjetovi su žuti, narančasti i ljubičasti.

Ljubičasti tušt

Ljubičasti tušt (lat. Portulaca pilosa) je polu sukulentna vrsta podrijetlom s prostora južne Amerike i Kariba. Može narasti do 15 cm visine i širine do 30 cm. Jednogodišnja je biljka koja u periodu za manje od dva mjeseca može proizvesti zrelo sjeme. U jednoj godini proizvede otprilike 300.000 sjemenki. Ima mesnate listove, a cvjetovi su joj poput ruže. Otporna je na sušu i raste na suhom, poremećenom tlu pa se zato smatra korovom. Ne podnosi temperature niže od 7°C.

Ihi tušt

Ihi tušt (lat. Portulaca molokiniensis) je vrsta tušta koji dolazi s prostora Havaja i izgledom se razlikuje od ostalih vrsta tušta. Prvi ga je otkrio Charles N. Forbes na Monokiniju 1913. godine i identificirao ga kao Portulaca lucea. Lako raste u divljini gdje se sam razmnožava, a grane i stabljike zajedno tvore gusti grm. Najčešće raste na strmim padinama i u pijesku u blizini obale. Listovi su obično dugi oko 5 cm, rastu u ravnim redovima sa zaobljenim vrhom i obično budu po 4 reda listova na svakoj stabljici.

Paragvajski tušt

Paragvajski tušt (lat. Portulaca amilis) je podrijetlom s prostora južne Afrike, a može se pronaći diljem svijeta. Najviše je rasprostranjena u tropskim i suptropskim krajevima. Raste u pjeskovitom tlu uz ceste, a na travnjacima može biti čest korov. Jednogodišnja je razgranata biljka sa sitnim cvjetovima i vrlo kratkim periodom cvjetanja. Cvjetovi biljke su ružičasti, intenzivni s puno prašnika i cvjetaju samo jedan dan. Ispod cvjetova se nalaze crne, okrugle sjemenke.

Uzgoj tušta

Tušt je jednostavan za sadnju i održavanje. Sadi se u periodu od ožujka do svibnja. Može se držati u posudama ili saditi direktno u zemlju. Ako se sadi u posudama, potrebno je češće zalijevanje od onih posađenih direktno u vrt. S obzirom na to da biljka zahtijeva minimalnu njegu, uspjet će na svim vrstama tla. Kao mjesto sadnje bira se prostor gdje će maksimalno biti izložena sunčevoj svjetlosti. Jednogodišnja je biljka koju često smatraju korovom. Za vrijeme jeseni biljka se sama suši i propada, ne podnosi niske temperature ispod 5°C, a često se sama obnavlja u proljeće.

Slaganje kultura

Tušt često raste u poljoprivrednim vrtovima, pa se smatra korovskom biljkom. Najčešće raste posađen u kamenjarima ili kao ukrasna biljka u visećim posudama.

Sadi se u kombinaciji s biljkama koje podnose iste uvjete tla, temperature kao i izloženosti suncu. Raste uz biljke kao što su lavanda, metvica, agava, majčina dušica, penstemon i ukrasne trave.

Izbjegava se planirana sadnja u poljoprivrednim vrtovima jer će to usporiti rast i razvoj biljke. Pretjerano vlažno tlo, koje je posljedica konstantnog zalijevanja posebice u sušnim periodima, dovest će do propadanja korijena. Upravo radi toga preporučuje se izbjegavanje sadnje u kombinaciji s poljoprivrednim biljkama poput krastavaca, rajčice, patlidžana, špinata i sličnih biljaka.

Zalijevanje

Preporučuje se izbjegavanje zalijevanja, no ako su ekstremne vrućine i jako dug period suše, potrebno ju je tek povremeno zaliti jer je njen korijen jako plitko pa pretjerano zalijevanje može dovesti do propadanja i korijena i biljke. Biljka posađena u zatvorenom prostoru u posudi, potrebno je češće, ali ne pretjerano, zaliti kako bi se kasnije mogla presaditi planirano mjesto.

Gnojidba

Najbolje vrijeme za gnojidbu je rano proljeće prije nego počne novi rast. Međutim, može se gnojiti i ljeti ako ne raste dobro. Potrebno je odabrati pravi omjer gnojiva. Za tušt preporučuje se gnojivo s visokim udjelom fosfora u omjeru 15 - 30 - 15 što će pomoći u cvjetanju. Način prihrane je 1 žlica gnojiva po 1 m2.

Razmnožavanje

Razmnožavanje tušta je vrlo jednostavno. Postoji mogućnost samosjetve gdje se sjeme biljke odbacuje kada cvjetovi uvenu, i na tom mjestu će sjeme proklijati u sljedećoj vegetacijskoj sezoni. Sjemenke tušta mogu ostati u tlu nekoliko desetljeća. Najlakši način presađivanja je iz reznica tako što se odreže dio biljke i presadi se u vlažno tlo. S reznice duge 5 - 7 cm potrebno je ukloniti cvjetove kako bi se mogla usredotočiti na stvaranje korijena. Tako se istovremeno potiče novi rast na matičnoj biljci s koje smo vršili presađivanje.

Također je moguće razmnožavanje iz sjemena. Ako se sjeme sije na otvorenom, potrebno je pričekati toplije vrijeme. Sjeme se često sije u svibnju kada prođe opasnost od mrazova. Na mjesto sijanja potrebno je dodati oko 2 cm organskog komposta i oko 2 cm pijeska i sve to pomiješati s gornjim slojem zemlje. Isti način sadnje je i u posudama u zatvorenom samo što je vrijeme sadnje najčešće ožujak.

Presađivanje

Biljka se vrlo lako presađuje i još lakše prilagođava novim uvjetima. Tlo je potrebno unaprijed pripremiti uklanjanjem kamenja, korijena i velikih nakupina prljavštine i na kraju 7 - 10 cm sloja zemlje. Potrebno je osigurati sunčano mjesto i dobro drenirano tlo, bez mogućnosti zadržavanja viška vode koje doprinosi truljenju korijena. Prije presađivanja biljke, potrebno ju je zaliti kako bi osigurali hidrataciju biljke. Ako će se sadnica tušta presađivati ili transportirati, korijenje je važno za to vrijeme održavati vlažnim. U rupu se sadi vrh korijena plitko ispod površine tla. U narednih nekoliko dana tlo se mora održavati vlažnim.

Pomlađivanje

Tušt je biljka koja ima prirodno čišćenje. Kada prođe sezona cvjetanja, cvjetove nije potrebno ručno uklanjati, već u periodu prolaska, cvjetovi počinju blijedjeti i sami otpadaju. Lako se iskopava ili okopava tamo gdje nije poželjna. Biljke treba ukloniti iz vrta jer će se odrezane stabljike većih biljaka lako ukorijeniti u čvorovima da bi se ponovno uspostavila. Isto pravilo vrijedi i za uklanjanje uvelih sadnica tušta. U ljetnom periodu tušt je sklon izduživanju što nekad zahtijeva rezanje u vidu pomlađivanja. Nakon rezidbe potrebno je dodati malo gnojiva kako bi se obnovile.

Tlo

Ako se tušt sadi u gredice tlo mora biti rahlo, ilovasto i prozračno s dobrom drenažom i blago kiselim pH u granicama između 5,5 - 7. Biljka preferira pjeskovita i kamenita tla u odnosu na glinena tla, pa ih je bolje saditi u posude ako gredice ne pružaju te uvjete za uzgoj.

Prilikom sadnje u posude koristi se kvalitetna mješavina za posude s dodatkom treseta i perlita kako bi se poboljšala drenaža. Na dno je potrebno staviti sloj kamenčića i gazu za drenažu. Veći protok zraka znači da tlo bolje drenira, odnosno da korijenje može disati. Pretjerano zalijevanje biljaka može dovesti do početka truljenja korijena zbog čega je sadnja u dobro dreniranom tlu ključna za zdravlje tušta.

Klima

Tušt preferira suhe uvjete i dosta sunca, iako će najbolje cvjetati s malo vlage. Ako se želi potaknuti proizvodnja cvijeća moguće ga je saditi i na djelomično zasjenjenom mjestu. Nisu izbirljivi kada je u pitanju tlo pa često rastu i u pukotinama cesta. Sočnije biljke će biti u ilovastom, poroznom tlu nego u kompaktnoj, siromašnoj zemlji. Međutim, smatra se da biljke uzgojene u tlu slabije kvalitete imaju jači okus. Najbolje podnosi temperature više od 20°C, a uspijevaju i na temperaturama iznad 37°C.

Sadnja tušta

Suho, pjeskovito i dobro drenirano tlo s blago kiselim pH su preduvjeti za rast biljke. Biljka se sadi na osunčanom mjestu s minimalno 6 - 8 sati sunca i na međusobnoj udaljenosti 15 - 30 cm. Da ne bi došlo do ometanja rasta sadnica, potrebno je omogućiti preporučeni razmak. Tlu je potrebno minimalno njege, pa će se tako povremeno zaliti samo u ekstremno sušnom periodu, a prihraniti u periodu presađivanja, iako biljka ni to ne zahtijeva. Jednogodišnja je biljka koja se često širi samostalno putem sjemena koje može ostati u tlu desetljećima.

Vrijeme sadnje

Vrijeme sadnje tušta je od kasnog proljeća do ranog ljeta, odnosno kada temperature budu iznad 10°C. Ako se sjeme tušta sije u posude u zatvorenom prostoru, taj proces je potrebno početi 6 - 8 tjedana prije zadnjih proljetnih mrazova. Preporučuje se da se sjeme tušta sije u redove koji će biti prekriveni 1 cm zemlje, a u periodu od mjesec dana tušt će biti spreman za prvu žetvu. Ako želimo ograničiti širenje tušta, potrebno je sredinom ljeta nanijeti tanki sloj malča ispod biljke. Zalijeva se direktno oko biljke, nikako prskanje biljke jer se tako sprječavaju problemi s gljivicama.

Sadnja iz sjemena

Sjeme tušta je ovalnog oblika duljine 2 - 5 mm, često crvene boje. Ako se sadi sjeme tušta, potrebno je posuti ga po području na kojem se planira sadnja. Sije se u redovima na međusobnoj udaljenosti otprilike 20 cm u dobro dreniranom tlu. Nije potrebno prekrivanje sjemena zemljom, ali je potrebno češće zalijevanje kako bi osigurali vlažnost tla. U periodu 6 - 8 tjedana, sjeme je spremno za žetvu.

Sjeme tušta treba svjetlost da bi proklijalo pa mora ostati na površini tla. Ako se koriste reznice biljke, položu se na tlo gdje se planira sadnja. Zalijte stabljike i za nekoliko dana trebale bi se ukorijeniti u tlu, a s klijanjem krenuti za 10 - 14 dana.

Sadnja sadnice

Presađivanje tušta iz posuda je moguće u periodu od ožujka do rujna. Potrebno je saditi jednu biljku na svakih 20 cm. U početku zalijevajte, a zatim postupno smanjite zalijevanje, jer je ovo vrsta biljke koja ne zahtijeva puno vode. Kružnom vrtnjom je potrebno iskopati rupu u koju će se posaditi tušt. Potrebno je da rupa bude drenirana i dovoljno vlažna kako bi se što lakše posadilo. Tušt se sadi vrlo plitko, toliko da je korijen biljke skoro pri vrhu, pa se nakon sadnje biljka opet zalije. Kada se biljka primi, redovno zalijevanje nije potrebno.

Uzgoj u vrtu

Tušt zahtijeva sunčano mjesto u vrtu s dnevnom količinom sunca 6 - 8 sati. Voli suha i slaba tla, pa je se upravo radi toga može vidjeti kako raste slobodno ili planiranom sadnjom u kamenjarima. U pukotinama cesta i zidovima starih kuća čest je gost. Koristi se kao prekrivač tla, a u vrlo kratkom periodu može prijeći u korovsku biljku te ne taj način uništiti travu.

Sadi se uz, sebi, kompatibilne biljke koje podnose iste uvjete tla, temperature i vlažnosti. Najčešće raste na livadama, u povrtnjacima ili uz rubove pločnika.

Uzgoj u stakleniku

S uzgojem u stakleniku se počinje 6 - 8 tjedana prije zadnjeg mraza. Sjeme će se morati hladno stratificirati i tako oponašati hladno vrijeme zime. Potrebno je osigurati dobro drenirano tlo i kada se sjeme sije nije ga potrebno prekrivati slojem zemlje jer će mu se tako pomoći da brže proklija. Obično taj proces traje 10 - 14 dana. Za vrijeme klijanja je potrebno osigurati iste uvjete kao i kad se odvija sadnja na otvorenom.

Ako se za sadnju u stakleniku koriste viseće posude dubine 15 - 20 cm i širine 20 - 25 cm. Zemlju na kojoj je tušt posijan je potrebno održavati relativno vlažnom kako bi se ubrzao proces klijanja.

Uzgoj u posudama

Sjeme je potrebno posaditi oko 1,5 cm duboko u posudu napunjenu prethodno navlaženom zemljom. Posuda se prekrije plastičnom vrećicom i stavi u hladnjak na 2 tjedna. Potrebno je povremeno provjeriti vlažnost tla. Nakon 2 tjedna posuda se vadi iz hladnjaka i uklanja plastična vrećica nakon čega se stavlja na osunčan prozor na grijaću podlogu koja održava temperaturu tla na 24°C. Klijanje bi trebalo početi za 1 - 3 tjedna. Sadnice se mogu presaditi na otvoreno nakon zadnjeg mraza kada se tlo zagrije.

Održavanje i njega

Biljka zahtijeva minimalno održavanje i kao takva davat će najbolje rezultate. Gnojidbe gotovo i nema, jedino u slučaju presađivanja, ali biljka to ne zahtijeva. Suho i siromašno tlo bez pretjeranog zalijevanja održavat će korijen biljke zdravim, neće doći do truljenja korijena uslijed primanja velike količine vode. Cvjetovi biljke će biti krupniji i bit će ih više, a listovi, koji se koriste u kulinarstvu, mesnatiji. Može se ubrati cijela biljka ili se stabljike mogu odrezati do 5 cm od krune i biljka će ponovno izrasti, dajući jestivo lišće veći dio ljeta, iako bi uzastopne sjetve mogle biti poželjnije za mlado lišće.

Faza mirovanja

Iako je jednogodišnja biljka, zanimljivo je da sjeme može u tlu ostati još desetljećima, dajući tako iznova svake godine novu sadnicu tušta. U jesen, kad prođe cvjetanje biljke, i cvjetovi sami otpadnu, počinje prirodno sušenje biljke što na koncu dovodi do propadanja. Neke vrste tušta mogu preživjeti zimski period i ponovno cvjetati sljedeću sezonu. Takve biljke se šišaju i prekrivaju slojem malča koje će spriječiti prodiranje vode u zimskom periodu te tako zaštititi korijen od propadanja.

Održavanje nasada

Tušt se sadi na udaljenosti 15 - 30 cm budući da se jako brzo širi i za vrlo kratko vrijeme obuhvati 30 cm širine što može dovesti do međusobnog ometanja u rastu. Ako su neke sadnice bile previše tretirane vodom one će propasti ili će njihova vlažnost privući neke štetnike koji će ih uništiti. Upravo radi toga radi se ručno uklanjanje takvih biljaka kako ne bi dovelo do uništavanja ostalih sadnica u plodoredu. Škrtim zalijevanjem i povremenim pomlađivanjem biljke osigurat ćemo puniji rast, pa će tako biljka biti zdravija za berbu.

Prorjeđivanje

Tušt je biljka koja, između ostalog, ima prirodnu metodu prorijeđivanja. Odbacuje uvele cvjetove i upravo zbog toga nije ih potrebno ručno uklanjati. Uvele sadnice tušta potrebno je ukloniti kako bi se stvorio dovoljan prostor za neometan rast ostalih sadnica koje su zdrave. Ako ne uklonimo sadnicu s korijenom, prijeti opasnost da će ona ostati u zemlji, neće davati listove, ali će smetati ostalim sadnicama da se razvijaju. Potrebno je redovito pregledavati sadnice i po potrebi uklanjati one koje su propale. Ovisno o stupnju propadanja, nekad se uklanjaju samo listovi, a nekad cijela stabljika.

Berba

Tušt se može brati dok su biljke mlade jer su ukusnije od starijih biljaka. Najviše berbe će biti u biljaka koje su stare 6 - 8 tjedana. U prosjeku se obavljaju tri berbe iz jedne sadnje rezanjem s glavne biljke. Za berbu je potrebno odrezati stabljike oko 5 cm od tla, tako se potiče biljku na pomlađivanje novim izbojcima. Tušt nudi dva okusa ovisno o dobu dana kada berete. Obično je bolja jutarnja berba zbog oštrijeg okusa. Prije berbe tušta, potrebno je oprati ruke u ili upotrijebiti sredstvo za dezinfekciju ruku natopljeno alkoholom. U slučaju korištenja škara, oštrice je potrebno obrisati otopinom 70 - 100 % etanola ili izopropilnog alkohola kako bi ih dezinficirali.

Skladištenje

Ako se tušt neće odmah konzumirati, nije ga potrebno prati, a preporučuje se čuvanje u hermetički zatvorenoj vrećici u hladnjaku. Biljka brzo gubi teksturu i okus ako se nakon berbe ne ohladi. Kada se koristi potrebno ga je temeljito oprati od zemlje i osušiti papirnatim ručnikom.

Priprema za sljedeću sezonu

Kao jednogodišnja biljka, sadi se svake sezone ponovno. Velika je vjerojatnost da će sjeme koje padne iz cvijeta tušta ostati u zemlji i ponovno sam niknuti sljedeće godine. Kako bi bio manje invazivan, potrebno ga je brati prije perioda cvatnje. Da bi se tušt redovno obnavljao, potrebno ga je svaki mjesec brati. Kada prođe sezona cvjetanja i branja biljke biljka se sama suši propadajući na taj način, a sljedeće godine je nova sadnja u prethodno pripremljeno, vlažno tlo.

Bolesti

Iako je relativno otporna biljka koja izvrsno podnosi sve vrste tla i suhe uvjete, nije otporna na neke bolesti koje su karakteristične za biljke u vlažnim uvjetima. Pretjeranim zalijevanjem može doći do truljenja korijena koji se nalazi plitko ispod površine tla i na naj način ubrzati propadanje biljke. Bolesti koje su karakteristične za tušt su siva plijesan i trulež stabljike.

Siva plijesan

Siva plijesan (lat. Botrytis cinerea) je gljivična bolest koja napada biljke izložene velikoj vlažnosti. Bolest je biljni patogen koji se prenosi zrakom, a napada slabe biljke ili cvjetove koji umiru. U početku je bijela izraslina koja kasnije prelazi u sivu boju. Rani razvoj sive plijesni obično počinje u zaraženim biljnim ostacima iz prethodnih usjeva. Micelij prisutan u ostacima počinje se razvijati kada se temperature povise.

Zaražene dijelove biljke potrebno je odmah ukloniti i spriječiti širenje bolesti na ostale sadnice. Sadnice koje se nalaze na otvorenom potrebno je zaštititi plastičnim zaklonom kada se očekuje kiša, kako bi se spriječilo vlaženje. Prirodni pripravci poput ekstrakta timijana, sjemenki citrusa, origana, metvice i češnjaka koriste se u liječenju sive plijesni.

Trulež stabljike

Trulež stabljike je bolest koju uzrokuje gljivica Dichotomophthora portulaceae, a očituje se crnim stabljikama i potpunom oguljenošću biljke. Pokus je napravljen tako što su zdrave reznice potpuno oguljene u periodu od 20 sati nakon što su poprskane suspenzijom 5 x 105 spora/ml. Nakon prskanja, stavljene su u komoru na 25°C i propale u roku od 48 sati. Brzo propadanje biljke otkriva potencijalnu opasnost ove gljivične infekcije. Pojavu ćemo spriječiti tako što ćemo smanjiti zalijevanje biljke i time spriječiti skupljanje vlage što doprinosi propadanju biljke.

Štetnici

Tušt ima malo štetnika, pa iako je u nekim dijelovima zemlje čistač, mušica tušta i žižak mogu oštetiti ili ubiti biljke.

Mušica tušta

Mušica tušta (lat. Schizocerella pilicornis) je glavni vanjski hranitelj koji može spriječiti rast i razvoj tušta. Štetnik je koji se jedino hrani lišćem tušta. Larve se hrane 6 dana i buše tlo otprilike 3,5 cm kako bi crpile hranu iz korijena. Hrane se vanjskim lišćem, a jaja polažu unutar tla gdje napadaju korijen usporavajući razvoj biljke. Biljke koje su napadnute ovim štetnicima je potrebno ukloniti, u suprotnom će se putem korijena štetnici proširiti i napasti ostale sadnice. Korištenjem odgovarajućih insekticida moguće je na vrijeme spriječiti širenje štetnika.

Žižak

Žižak (lat. Hypurus bertrandiperris) je štetnik koji pravi mine u lišću. Žižak ne jede kroz list, već ostavlja na unutarnjoj strani lista netaknutom, stvarajući tako "prozor". Kada se list proširi, rupa se povećava i pokožica puca, stvarajući prozirnu rupu. Kada se odrasla jedinka hrani potpuno raširenim listom, "prozor" ostaje netaknut. Ličinke se mogu hraniti lišćem dok je ono pričvršćeno za biljku i nakon što otpadne. Na mjestu gdje su napravljene rupe, list posmeđi, počne se sušiti što na kraju rezultira opadanjem zaraženih listova. Za rješavanje ovog štetnika koristi se ekološki insekticid, fungicid i akaricid. 1 l sredstva pomiješa se s 80 - 100 l vode i prska tijekom jutra ili večeri.

Upotreba tušta

Najpoznatija primjena tušta je u kulinarstvu i medicini kao biljka koja je izrazito učinkovita za poboljšanje zdravlja. Zbog bogatog nutritivnog sastava može pomoći u liječenju brojnih kroničnih bolesti. Najpoznatija upotreba tušt je kroz jelo, gdje se može koristiti kao dodatak jelima ili salata budući da ima blago kiselkast okus koji podsjeća na limun.

Kulinarstvo

U kulinarstvu se najviše koristi u salatama, u sendviču, kao preljev i za juhe. Ako se kuha, potrebno ga je lagano pirjati jer će prekuhavanjem izgubiti nutritivna svojstva i bit će sluzavo. Moguće ga je dodati svježeg u smoothije ili preljev za pastu. U Meksiku je najpoznatiji kao dodatak omletima. Nutritivno je jako bogat, pa tako sadrži sedam puta više beta karotena od mrkve, šest puta više vitamina E od špinata i čak 14 puta više omega 3 masnih kiselina od ribe.

Kozmetika

Tušt sadrži snažne antioksidanse koji potiču kolagen i obnovu stanica što rezultira smanjenjem bora, kao i ožiljaka. Bakar potiče hijaluronsku kiselinu koja daje puninu i elastičnost koži. Zahvaljujući vitaminima A, C i E pomaže u liječenju osjetljive kože, ekcema i akni.

Medicina

Tušt je bogat omega 3 masnim kiselinama, ali ne sadrži kolesterol i djeluje zaštitno protiv brojnih upalnih procesa. Sadrži brojne aktivne komponente kao što su vitamin C, beta karoten, brojne minerale poput kalcija, magnezija, bakra, željeza, cinka i fosfora. U tradicionalnoj kineskoj medicini koristi se tisućljećima za hlađenje krvi, zaustavljanje krvarenja, neutraliziranje toksina, liječenje groznice, ekcema, dizenterija i proljeva.

Zanimljivosti

Tušt je korov koji je široko rasprostranjen, a najbolje uspijeva na toplim i suhim područjima. Karakterističan je za cijelo područje Afrike, a najvjerojatnije je podrijetlom s prostora zapadne Azije ili Indije.

Poznat je još iz rimskog doba, a prvi put se spominje u spisima rimskog prirodoslovca Plinija Starijega u prvom stoljeću naše ere. Uzgaja se stoljećima kao prehrambena i ljekovita biljka. Ujedno je jedna od najstarijih vrsta povrća koja se koristi diljem svijeta, primjerice u Europi, Japanu, Australiji i Americi. U Kanadi je prvi put je zabilježena pojava tušta 1863. godine, a u Massachusettsu 1672. godine.

Tušt sadrži oko 90% vode, a tradicionalno se koristio kao mast za opekline. Može izazvati pobačaj i treba ga izbjegavati tijekom trudnoće. Sadrži svega 16 kalorija na 100 g. Sjemenke tušta mogu ostati u zemlji preko 40 godina, a samo jedna sadnica izbaciti preko 200.000 sjemenki.