Japanska mirta (Cuphea hyssopofolia) dolazi iz porodice vrbica (Lythraceae), a raste kao razgranati i niski ukrasni grm koji može narasti do visine 60 cm-a i širine oko 90 cm-a. Ova zimzelena trajna biljka ima male, tamnozelene, uske i izdužene listove koji nemaju peteljku i cjeloviti rub te rastu nasuprot jedan drugome. Cvjetovi mogu biti ljubičaste, bijele ili roze boje te imaju šest latica. Cvatu tijekom većeg dijela godine. Sjemenke se nalaze u plodu.
Na engleskom jeziku japanska mirta se zove: false heather, Mexican heather, elfin herb i Hawaiian heather. Fausse bruyère, étoile du Mexique i bruyère mexicaine su nazivi na francuskom, a u Italiji se koristi naziv cuphea. Španjolci je nazivaju Falsa brecina, brezo mexicano, cufea i trueno de Venus, a slovenski naziv je veoma sličan hrvatskom, japonska mirta.
Iako nije poznato zašto ima takav naziv, japanska mirta ne potječe iz Japana, već iz Zemalja Srednje Amerike te ne pripada porodici mirta (Myrtaceae), već porodici vrbica. Mnogi smatraju japansku mirtu ljepšu od obične mirte. Mirta (Myrtaceae), kao i japanska mirta, grmolikog je rasta, ali njezina visina je mnogo veća, čak 5 metara. Za razliku od japanske mirte, ona se ne uzgaja u blizini kuće. Naime, odgovara joj hladna temperatura pa je idealna za vrt.
Carl Sigismund Kunth (1788. - 1850.) bio je njemački biolog, istraživač i botaničar. Davne 1823. godine opisao je japansku mirtu, a ostao je upamćen i kao jedan od prvih ljudi koji je istraživao i okategorizirao američku floru.
Vremenski uvjeti sadnje: sunčano ili polusjenovito
Vrijeme cvatnje: tijekom cijele godine, osim jako hladnih zimskih dana
Opseg: 90 cm-a
Visina: 60 cm-a
Japanska mirta je prepuna prelijepih malih listova i malih ljubičastih cvjetova. Ljubičasta boja smiruje te simbolizira dostojanstvo i sjaj, kod djece potiče kreativnost te je poznato kako je upravo ljubičasta boja bila najdraža boja kraljice Kleopatre. Malo je vrsta ljubičastih cvjetova koji se uzgajaju za dekoraciju doma. Japanska mirta se pronašla među tim malim brojem te spada u otpornu viseću biljku koja raste prema gore.
Sadnja japanske mirte i razmnožavanje
Japanska mirta voli sunčani ili polu-sjenoviti položaj te dobro podnosi kišu, zahtjeva dobro zalijevanje i dreniranu zemlju.
Japanska mirta se razmnožava putem reznica i sjemena. Lakše se razmnožava proljetnim zelenim reznicama (takav tip reznica može se razmnožavati sve do sredine ljeta), a teže se razmnožava jesenskim drvenastima reznicama.
Jedina je vrsta, uz vrstu C. Ignea (cigaretica), iz roda kufeje (cuphea) koja se može razmnožavati i iz sjemena. Kod razmnožavanja iz sjemena treba joj dosta vremena da nikne i razvije se za presađivanje. Obično to traje od studenog do travnja, dok se kod razmnožavanje iz reznica to događa puno brže, za svega tri do četiri mjeseca.
Kod razmnožavanja putem reznica, u veljači je potrebno skinuti reznice s matične biljke tako što ih odrežemo na dužinu od 6 cm-a, a zatim postavimo na supstrat na određenu temperaturu od 22 stupnjeva. Ukorjenjivanje traje otprilike oko tri tjedna. Reznice se mogu zabadati i izravno u tegle u koje se stavlja dva do tri komada reznica.
Iz saće, ožilavljene reznice sadimo u tegle u kojima se biljke njeguju sve dok se ne oblikuje kompletna rasada za sadnju u vrt. Tijekom daljnjeg uzgoja rasade kod japanske mirte idealna je temperatura od 16 pa do 18 stupnjeva.
Uzgoj japanske mirte i održavanje
Japanska mirta ne zahtijeva veliku brigu. U proljeće grančice koje znaju biti previše mlitave potrebno je samo orezati. Japanska mirta općenito dobro podnosi orezivanje pa je odlična za oblikovanje, a može rasti i kao nisko stablo.
Početkom hladnih jesenskih dana, japansku mirtu ćemo morati zaštititi tako što ćemo je unijeti u zatvorenu prostoriju, a ulaskom u duboku zimu ona prestaje cvjetati te za nju počinje faza mirovanja. U tom razdoblju trebala bi se nalaziti u prostoriji temperature od 5 do 7 stupnjeva te bi se trebalo izbjegavati često zalijevanje. Ako kojim slučajem biljku zahvati mraz, nemojte je baciti, često se događa da iznova izbaci nove mladice.
Japanska mirta je otporna na bolesti i štetnika pa prema tome i laka za uzgoj. Ne treba se tretirati zaštitnim sredstvima.
Autor: A.A., Foto: Brett_Hondow/Pixabay
Odgovori