Iako se smatra da je rotkva (lat. Raphanus sativus), ista vrsta kao rotkvica, nije. Radi se o zasebnom rodu unutar iste porodice, kupusnjača ili krstašica (Brassicaceae). U kupusnjače, osim rotkve, pripada i kelj, kupus, rotkvica i mnoge druge povrtnice. Rotkva danas nije toliko popularna u kulinarstvu, ali se uzgaja zbog ljekovitosti i kao stočna hrana. Također, smatra se da se može iskoristiti kao nova uljarica nakon uljane repice. Ipak, njezin uzgoj nije toliko raširen.
Rotkva je dvogodišnja zeljasta biljka koja se uzgaja zbog zadebljalog korijena. Prve godine stvara stabljiku i lisnu rozetu te se kasnije razvija njezin hipokotil. Na kraju zadebljanja raste pravi korijen koji može narasti do 50 cm u dubinu. Listovi su perjaste teksture i visoki do 30 cm na debljoj stabljici. Biljka cvjeta tek nakon dvije godine bijelim cvjetićima koji su spojeni u grozdaste cvatove. Plod je duguljasta komuška koja u sebi sadrži male crvenkaste sjemenke.
Postojanje rotkve poznato je još od prije 3.000 godina. Ipak, njezin se značaj zametnuo kroz godine. Danas se najčešće uzgaja kao stočna hrana, ali se sve više otkriva njezin ljekoviti potencijal. Vraća se kroz stare recepte i njezina upotreba dobiva na važnosti. Neke od vrsta su relativno nove i nisu toliko proširene, dok se crna repa koristi već stoljećima kao prirodni lijek protiv kašlja. Također, važna je u nekim dijelovima i za zimnicu, a laka je za uzgoj.
Srodnici
Vrste rotkve
Rotkva je stara kultura koja u svom rodu ima nekoliko vrsta. Vrste se prvenstveno razlikuju po boji korijena zbog kojeg se uzgajaju. Također, razlikuju se i po vremenu sjetve, ali i općoj upotrebi. Iako postoji nekoliko hibrida, u nastavku se nalaze neke od najpoznatijih sorti.
Crna rotkva
Crna rotkva je ime dobila po crnom plodu koji se uzgaja za prehranu ljudi i životinja. Veoma je ljekovita i upotrebljava se kao prirodno sredstvo protiv kašlja. Dvogodišnja je biljka i nije previše zahtjevna za uzgoj. Njezin najveći značaj je njezina ljekovitost koja se primjenjivala u narodnoj medicini. Osim toga, repa se može kiseliti što ju čini dobrim izvorom vitamina tijekom zimskih vremena.
Divlja rotkva
Divlja rotkva može biti jednogodišnja ili višegodišnja samonikla biljka koja najčešće raste na livadama ili krajevima vrtova. Razlikuje se od obične crne rotkve po uspravnoj i razgranatoj stabljici. Biljka stvara veliku količinu sjemenki, pa se lako širi. Nema značajnu hranjivu vrijednost niti korijen. Za vrijeme stvaranja plodova je otrovna i može uzrokovati smetnje kod povećane ispaše stoke.
Daikon rotkva
Daikon rotkva prirodno raste u Aziji, ali je rasprostranjena i na našem tržištu. Listovi su joj visoki i perjasti. Plod je bijele boje, glatke kore i duguljast. Tijekom rasta se podigne više iznad zemlje i raste tako do dozrijevanja. Prednost joj je što se može dugo skladištiti. Jestiv je i korijen i listovi, a korijen se jede sirov i nariban kao dodatak salatama.
Gournay rotkva
Gournay rotkva jedan je od kultivara koji se uzgaja i na našem prostoru. Sije se tijekom lipnja jer ne podnosi mrazove. Plodovi su joj okruglasti i manji, ali se koriste kao dio salata ili kuhani u varivu kao prilog. Ne može prezimiti na našim prostorima.
Uzgoj rotkve
Rotkva je prilično zahvalna kultura i njezin uzgoj nije težak niti ne traži puno rada. Lako se prilagođava klimi i obilno rađa. Ipak, kako bi se postigao ne samo bogat, nego i kvalitetan urod, donosimo nekoliko savjeta što pripaziti tijekom uzgoja.
Tlo
Rotkva najbolje uspijeva na dobro dreniranim srednje teškim tlima. Odgovaraju joj tla bogata mineralima i ilovasta tla. Može uspjeti i na slabije kiselim tlima. Ne odgovaraju joj pjeskovita i močvarna tla. Tlo je potrebno obraditi prije sjetve, ovisno o razdoblju kada se sije ili sadi. Za ranu proljetnu sjetvu tlo se obrađuje u jesen na dubinu od 30 cm. Prije sjetve potrebno ga je dodatno usitniti. Ako se sije iza neke kulture, potrebno ga je očistiti od korijenja i svih ostataka te drljačom razrahliti površinu.
Klima
Rotkva dobro podnosi umjerene temperature, dok neke zimske vrste mogu opstati i zimi. U sjevernim dijelovima Europe ona se uzgaja tijekom cijele godine. Na našem je području zahvalna vrsta u umjerenim razdobljima. Jake vrućine i duge suše izazivaju rubenost, odnosno stvaranje spužvastog i suhog tkiva u korijenu. Time on gubi na kvaliteti i sočnosti te nije primjeren za konzumaciju. Rotkva je zahvalna kultura i kao dvogodišnja biljka, ali zahtjeva pozorniju njegu tijekom razvoja korijena.
Vrijeme sadnje
Minimalna temperatura za nicanje rotkve su 2°C. Ipak, rotkva se većinom sije kada temperatura dosegne 12°C, što je u kontinentalnom dijelu sredinom travnja. Može se sijati do početka srpnja i najbrže klija pri temperaturi od 20°C kada može niknuti za 2 dana.
Nije pogodna za jesensku sjetvu jer je za vrijeme nicanja osjetljiva na mraz i niske temperature. U toplijim i mediteranskim krajevima može se sijati i tijekom veljače, ali u slučaju nižih temperatura nasad se pokriva agrotekstilom. Nakon što temperature dosegnu 15 - 20°C, agrotekstil se može ukloniti i biljka nastavlja s daljnjom vegetacijom.
Zimske sorte siju se krajem srpnja ili početkom kolovoza kako bi bile spremne za zimsku berbu. Prije sjetve važno je znati o kojoj se sorti radi jer sjetva u pogrešno vrijeme može rezultirati neukusnim i nekvalitetnim korijenom.
Slaganje kultura
Rotkva se kao zasebna kultura na istom mjestu ne može sijati 3 - 4 godine zbog razvoja bolesti i kvalitete tla. Dobro se slaže s povrćem kao što je rajčica, krastavac, patlidžan, blitva, grah, mrkva, salata i tikvica. Uz ovo se povrće može izravno uzgajati, pokraj ili nakon njegovog uzgoja.
Može se uzgajati i kao potkultura nakon berbe ranog krumpira ili žetve ječma i pšenice. Trebalo bi izbjegavati sjetvu uz kulture iz iste porodice, kao što su na primjer kupus i kelj, zbog razvoja istih bolesti. Osim toga, loši susjedi su joj i brokula i kineski kupus.
Sadnja rotkve
Kod rotkve postoji nekoliko koraka kod sjetve koje morate pratiti kako bi urod bio uspješan. Sjetva rotkve značajna je u stočarstvu, ali se može uzgajati i za osobne potrebe. Većini vrsta treba dvije godine da dozre, ali postoje i jednogodišnji kultivari koji će roditi ranije. U nastavku donosimo informacije o pravilnoj sjetvi rotkve.
Sadnja sjemena
Za masovni uzgoj na većim površinama rotkva se sije iz sjemena. Sjetva se obavlja ručno raspršivanjem sjemena ili mehanički preciznim sijačicama. Prilikom sjetve važno je oblikovati pravilan plodored kako bi se biljka u potpunosti razvila. Rotkva se sije u gredice uz razmak od 20 x 25 cm između svake biljke.
Zimske sorte se preporučuje sijati na 30 cm razmaka. Ako se sije gušće, nakon nicanja je potrebno prorijediti nasad. Ovisno o krupnoći sjemena i vrsti, na hektar zemlje potroši se od 4 - 8 kg sjemena. Sjeme se sije na rahlu i pripremljenu zemlju na dubinu od 1 - 1,5 cm. Sjetva iz sjemena može se obavljati i u ranije proljeće, ali se može uzgajati i nakon rane žetve.
Sadnja sadnice
Rotkva se može uzgajati i iz presadnica. Takav uzgoj bolji je za manje površine i za zatvoreni uzgoj. Za uzgoj presadnica sjeme se sije u zatvorenom prostoru pri temperaturi od 15°C zbog bržeg klijanja. 14 dana nakon sjetve presadnice su spremne za presađivanje na otvoreno. Sade se u rupu 2 cm dublju od trenutnog uzgoja i pokrivaju se rahlim tlo. Nakon presađivanja ih je važno dobro zaliti.
Presadnice je dobro saditi u zemlju prekrivenu agrotekstilom ili najlonom s predviđenim rupama za sađenje kako bi se izbjegao razvoj korova koji bi mogao ugušiti biljku. Također, presadnice se sade na razmak od 20 cm između svake biljke i 30 cm između redova.
Kalemljenje
Rotkva je dvogodišnja zeljasta biljka i nije pogodna za cijepljenje ili za uzgoj na drugoj biljci. Uzgaja se direktnom sjetvom u tlo ili presađivanjem uzgojene sadnice. Tijekom godina se križanjem razvilo nekoliko kultivara koji bolje odgovaraju klimi i uvjetima za rast. Također, uzgojem dvije različite vrste jedna blizu druge granične biljke mogu preuzeti neke slične karakteristike.
Uzgoj u vrtu
Rotkva je kultura pogodna za uzgoj na otvorenom. Može uspjeti na prostorima do 1.000 m nadmorske visine, a podjednako dobro podnosi i ravničarski i brežuljkasti krajolik. Rotkva dobro podnosi izravno sunce, ali nije je dobro sijati na konstantno sjenovitom području. Najbolje joj paše uzgoj u gredicama i pravilnom plodoredu.
Kod uzgoja na otvorenom, potrebno je paziti na vremenske uvjete te u slučaju preniskih temperatura ili mraza zaštititi nasad. Također, važno je omogućiti dobru obradu tla prije sjetve i odvodnju vode tijekom dužih kišnih razdoblja.
Uzgoj u plasteniku
Rotkva je pogodna za uzgoj u stakleniku tijekom hladnijih mjeseci ili ako se želi dobiti raniji urod. U stakleniku se uzgajaju jednogodišnje vrste koje pri optimalnoj temperaturi od 15 - 20°C mogu dozreti za 50 - 60 dana nakon sijanja.
U stakleniku je potrebno osigurati navedenu temperaturu, ali i optimalnu vlagu. Rotkva za vrijeme vegetacije ne podnosi dužu sušu, pa se treba navodnjavati. Navodnjavanje je ključno za vrijeme nicanja i vegetacije te se sustavom kap po kap najlakše raspoređuje voda. Za zalijevanje se preporučuje koristiti kišicu ili demineraliziranu vodu.
Uzgoj u posudama
Rotkva se može uzgajati i u balkonskim teglama ako joj se omoguće povoljni uvjeti. Kod takvog je uzgoja potrebno ostaviti 30 cm između svake sadnice. Sadi se kao presadnica ili se sije u kompostnu i rahlu zemlju. Tlo treba biti minimalno 50 cm duboko i dobro drenirano. Biljku je najbolje staviti na istočnu ili zapadnu stranu i redovito zalijevati. Prihranjuje se mineralnim gnojivom za vrijeme vegetacije.
Održavanje nasada
Održavanje nasad uključuje okopavanje, plijevljenje i natapanje usjeva. Natapanje usjeva uključuje navodnjavanje tijekom sušnog razdoblja. U okapanje usjeva spada okapanje pokorice ili razbijanje drljačama.
Također, važno je okopati gornji sloj zemlje pogotovo kod dvogodišnjeg uzgoja kako bi biljka primila dovoljno kisika. Kod okapanja mladih biljaka potrebno je paziti na mlade korjenčiće kako se ne bi oštetili i prekinuli rast.
Nasad je potrebno plijeviti od korova i kositi površine oko nasada. Plijevljenje može biti mehaničko ili ručno, ali je zato potrebno saditi u pravilne plodorede kako bi se olakšao posao. kod plijevljenja važno je paziti da se s korovom ne iščupa i mlada biljka.
Održavanje i njega
Održavanje rotkve ima nekoliko koraka koji su nužni kako bi se uzgojio velik i kvalitetan plod. Osim toga, važno je i pravilno prorijediti nasad. U nastavku slijede savjeti kako pravilno održavati usjev rotkve kako bi što bolje uspjela.
Zalijevanje
Rotkva voli vlažno tlo tijekom rasta, ali ne podnosi duže zadržavanje vode. Navodnjavanje ovisi o vremenu sjetve. Rana proljetna sjetva za vrijeme kišnog razdoblja ne treba navodnjavanje. Kasnije proljetne sjetve i ljetni uzgoj zahtijevaju redovito navodnjavanje kako bi biljka ravnomjerno niknula i razvila sočan korijen. Najbolji sustav navodnjavanja je kap po kap koji zalijeva direktno korijen biljke. Za vrijeme dužih sušnih razdoblja navodnjava se svaka dva dana. Preporučuje se koristiti kišnicu ili demineraliziranu vodu.
Gnojidba
Rotkva ne reagira dobro na izravnu gnojidbu stajskim gnojem, pa je gnojenje organskim gnojem najbolje obaviti jesen prije. Također, dobro reagira ako je na svježe pognojenoj zemlji bila uzgojena pretkultura. Prije svake dodatne mineralne gnojidbe najbolje je napraviti analizu tla na kojoj će se uzgajati. Potrebno ga je prihraniti dušikom kako korijen ne bi bio suh i spužvast. Od ostalih minerala odgovara joj kalij i fosfor koji se najčešće dodaju u tekućem obliku.
Razmnožavanje
Rotkva se razmnožava sjemenom. Sjeme dozrijeva nakon cvjetanja u komušini u kojoj se nalazi 6 do 8 sjemenki. Izrazito je sitno i u 1 g sjemena može biti do 160 sjemenki. Nakon žetve rotkve za sjeme, stabljika se suši i komuščice se nakon sušenja samostavno otvaraju. Sjeme se sakuplja i skladišti na suhom i hladnom mjestu u vrećicama ili PVC vrećama.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje rotkve radi se kod gušće sjetve, a većinom je to sjemenska sjetva. Biljke se prorjeđuju 10 dana nakon klijanja kada se ostavlja 20 cm prostora između svake. Biljke koje su počupane mogu se posaditi na drugo mjesto. Prorjeđivanje je važno kako bi se svaki korijen ispravno razvio. Također, omogućuje se bolji protok zraka između biljaka i sprječavaju se bolesti.
Bolesti
Rotkva je biljka otporna na vremenske uvjete i hladnija razdoblja, ali nije otporna na sve bolesti i štetnike. Treba se izbjegavati uzgoj uz druge vrste iz iste porodice kako bi se izbjeglo stvaranje bolesti. Također, prilikom sjetve je važno koristiti provjereno i tretirano sjeme kako bi se dobio zdrav urod.
Kupusna kila
Kupusna kila je bolest koja se pojavljuje na svim kupusnjačama i napada korijen. Prepoznatljiva je zbog kuglica divljeg mesa koje raste na korijenu. Zaražene biljke po vrućini venu, a zadebljanja na korijenu pucaju i suše se te mogu oštetiti urod. Protiv bolesti se jedino može boriti odabirom zdravih presadnica ili sjemena i pravilnom obradom tla prije sjetve ili sadnje.
Bakterijska siva trulež
Bakterijska trulež napada listove biljke, ali konačno ima posljedice na cijelu biljku. Bolest se prenosi kontaminiranim sjemenjem, ali ju mogu prenijeti i neki insekti, puževi ili nastati na šteti od tuče. S vremenom list počinje trunuti i sušiti se, a ako zahvati korijen, cijela biljka trune. Prevencija je tretirati tlo fungicidima i koristiti tretirano i zdravo sjeme.
Štetnici
Pokraj rotkve je dobro sijati i začinsko bilje, ali i neko cvijeće poput kadifice koje tjera štetnike. Ovo su neke od najčešćih štetnika te kako se protiv njih boriti.
Buhač
Buhač je najčešći štetnik koji napada sve biljke iz porodice kupusnjača, pa se lako može prebaciti i na rotkvu, ali i na kupus i kelj. Napada od travnja do rujna i njegova prisutnost se vidi po rupicama na lišću ili dijelu korijena koji je iznad zemlje. Organski se buhača možemo riješiti redovitim zalijevanjem jer ne vole vlagu. Mogu se pripremati i kupke od bazginih listova. Kod većeg napada, biljke se mogu tretirati insekticidom.
Kupusna muha
Kupusna muha još je jedan zajednički štetnik kupusnjača koji može napraviti značajniju štetu i na rotkvi. Njezine čahure dobro prezime u zemlji i stvaraju se ličinke koje buše stabljiku i hrane se sokovima. Njihovo prisustvo vidljivo je kada se lišće počinje sušiti i biljka se s vremenom cijela suši. Zaštititi se možemo okapanjem u vrijeme ostavljanja jajašca ili upotrebom insekticida za vrijeme većeg napada.
Lisne sovice
Lisne sovice su još jedan štetnik koji prijeti nasadu rotkve. Radi se o insektu koji svoja jajašca ostavlja na lišću iz kojeg se rade gusjenice. Gusjenice se hrane sokovima i buše rupe u stabljici zbog čega se biljka suši. Za veće najezde potrebno je koristiti odgovarajuće insekticide.
Upotreba rotkve
Rotkva je jedna od starih vrsta biljaka koje se uzgajaju prvenstveno zbog svoje ljekovitosti, ali i mogućnosti čuvanja. Također, puna je vitamina C i kako lako prezimi, izvrstan je izvor vitamina tijekom zimskih mjeseci. Evo nekih načina kako je iskoristiti u ljekovite i prehrambene svrhe.
Berba
Rotkva se bere ovisno o tome kada dozre. S obzirom na to da postoji mnogo vrsta, potrebno je voditi računa o njihovom vremenu dozrijevanja. Pri optimalnoj temperaturi, jednogodišnje proljetne vrste mogu dozreti za 50 do 60 dana. Dvogodišnjim vrstama je potrebno da prezime kako bi bile spremne za berbu. Jesenske vrste beru se u listopadu ili početkom studenog.
Rotkva dobro podnosi niske temperature u zemlji, pa ju nije potrebno odmah ubrati u cijelosti, već se može postepeno vaditi tijekom zime. Rotkva se na lakšim i rahlim tlima čupa, a na težim tlima i većim površinama se vadi mehaničkom kopačicom. Kao dobar prinos očekuje se 10 do 50 kg po hektaru.
Skladištenje
Skladištenje rotkve ovisi o vrsti koja se uzgajala. Nakon berbe, korijen je potrebno dobro isprati od zemlje i lišće se može odstraniti. Rotkva se zatim slaže u letvarice ili PVA vreće. Može se vezati i u vezice za daljnju prodaju.
Proljetna rotkva s lišćem može se skladištiti 14 dana na temperaturi do 0°C. Bez lišća može se skladištiti do 2 mjeseca. Zimska rotkva može u podrumima bez lišća izdržati 4 - 6 mjeseci.
Kulinarstvo
U kulinarstvu se rotkva koristi najčešće sirova, naribana uz drugo povrće kao prilog ili dodatak salatama i začinjena. Naribana se može i kuhati u varivu ili s grahom.
Također, može je se i kiseliti te se jesti zimi kao salata. Ukiseljena može trajati do godine dana. Sok od sirove rotkve se može piti samostalno ili s drugim povrćem i voćem da se ublaži okus, a vjeruje se da otvara apetit.
Rotkva se može kuhati, peći i pirjati i kao samostalan prilog. Osim toga, mlado lišće se može pirjati i jesti kao prilog. Sadrži jako malo kalorija, pa je izvrsna dijetalna namirnica.
Za konzumaciju crne rotkve koja ima intenzivan okus ima nekoliko trikova kako ga prikriti. Salata se često začini vrhnjem koje ublaži okus ili se sitnije nariba kako bi sama bila začin salati. Dobro ju je kombinirati s drugim povrćem, kao što su mrkva ili krastavac koji ublažavaju okus. Savjetuje se da se salata od crne rotkve jede prije glavnog jela, jer se smatra da zbog intenzivnog okusa potiče apetit. Još jedan starinski, ali popularan recept je ukuhati je u gustu juhu s krumpirom. Takvo je jelo karakteristično za sjevernije krajeve zbog hranjivosti i kalorijama koje daju snagu u hladne dane.
Medicina
Rotkva je dobro poznata u narodnoj medicini kao prirodni lijek za kašalj. Rotkvu se izdubi, odreže se dno tako da ostane 2 cm debela pokorica te se napuni medom ili šećerom. Stavi se u čašu ili posudu u kojoj se skuplja tekućina koja kaplje i pije se dva puta dnevno.
Osim toga, bogata je vitaminom C i podiže imunitet zimi. Naribana rotkva jede se i kod problema s dišnim putevima jer pomaže kod hunjavice i začepljenog sinusa.
Konzumacija crne rotkve smanjuje razinu kolesterola u krvi i pomaže u upalnom procesu crijeva te djeluje blago na probavni sustav. Preporučuje se osobama koje boluju od alergija jer je antialergenska namirnica.
Zanimljivosti
Za rotkvu se pretpostavlja da je otkrivena na području Azije, ali su je koristili već stari Grci i Rimljani. Prvenstveno se koristila kao lijek protiv kašlja, ali i za ishranu stoke. U srednjem vijeku, u Europi, se koristila kao ishrana za vrijeme dužih gladnih razdoblja zbog kiseljenja. Ukiseljena rotkva se može čuvati duže vremena, pa je bila praktična za korištenje dok nisu postojali hladnjaci. Duga tradicija korištenje rotkve je u sjevernim zemljama, ali i u kineskoj medicini zbog čišćenja organizma.
Rotkva je važna kultura kroz povijest, a to svjedoči njezino spominjanje u narodnim pričama i bajkama. Poznata je bajka u kojoj baka, djed, unuci i životinje zajedničkim snagama pokušaju izvaditi rotkvu iz zemlje.
Također, iz rimskog doba postoje zapisi u kojima se govori o njezinoj ljekovitosti, ali i ukusnim receptima.
Zbog jakog okusa, često se dodaje i u juhe od kokoši ili ribe.
Osim najpoznatije crne rotkve, postoji rotkva s ljubičastom, ružičastom i bijelom korom koja nije toliko popularna, ali u modernoj kuhinji dobiva na važnosti.
Foto: Zyance/Wikimedia
Odgovori