Sezam (lat. Sesamum indicum L.) popularna je biljka koja se još naziva i indijska pšenica. Dolazi iz porodice sezamovki kojoj pripada desetak vrsti koje rastu većinom u Indiji i koriste se u prehrambene ili industrijske svrhe. U usporedbi s drugim uljaricama, sezam ima veći postotak ulja u sjemenki, čak do 60%. Ipak, uzgaja se i zbog drugih kvaliteta.
Sezam je jednogodišnja zeljasta biljka koja najviše raste u suptropskim i tropskim područjima. Ima vretenast, slabije razvijen korijen manje usisne snage. Stabljika može narasti do 2 m i na poprečnom presjeku može biti četverokutna ili osmerokutna. Na donjem dijelu stabljike listovi su širi i ovalni, dok su na gornjem dijelu duži i uski. Cvjetovi su zvonoliki, najčešće bijele boje, ali može varirati od ružičaste do ljubičaste.
Biljka cvate u srpnju i može formirati pojedinačne cvjetove ili u skupinama. Nakon cvatnje, na jednoj biljci raste od 50 - 100 tobolaca. Tobolac je dug oko 3 cm, izduženog i okruglastog oblika te spljošten. U svakom se tobolcu razvije 50 i više sjemenki, ovalnog oblika. Sjemenke mogu biti od svijetložute do crne boje, ovisno o sorti.
Sezam je biljka koja voli toplija područja i potječe s Bliskog istoka. Ipak, danas se uzgaja u cijelom svijetu, posebno u Aziji. Kao začin, može se uzgajati nekoliko biljaka za osobne potrebe, ali ga je moguće iskoristiti i za komercijalnu proizvodnju. Posebno je zanimljiva zbog svoje prilagodljivosti vremenskim i klimatskim uvjetima, ali i zbog niskih troškova proizvodnje.
Vrste sezama
S obzirom na prilagodljivost klimatskim uvjetima, ali i činjenicu da je jedna od najstarijih uzgajanih uljarica na svijetu, sezam je biljka koja se odlikuje s tridesetak sorti. Ipak, većina je prilično rijetka i uzgaja se u zabačenijim dijelovima Azije ili zbog nekih ljekovitih svojstva koja ne uključuju sjemenke. Sorte sezama razlikuju se prema mjestu rasta, pa tako postoje azijske i afričke divlje sorte koje su se kasnijom kultivacijom miješale međusobno i razvile plodnije i izdržljivije sorte za komercijalni uzgoj. Ovo su neke od najpoznatijih vrsta:
Indijski sezam
Indijski sezam je najraširenija sorta koja se uzgaja prvenstveno zbog sjemenki. Sjemenke su svijetložute boje i mogu se koristiti i za izradu ulja jer ga sadrže u velikoj količini. Osim ulja, koristan je i za izradu margarina, ali i pasta i raznih kulturološki značajnih jela. Smatra se da je jedna od najstarijih uljarica i njegov je uzgoj raširen po čitavom svijetu. Ova sorta ima mnogo kultivara koji se razlikuju pa jačini boje sjemenke.
Crni sezam
Crni sezam svoje je ime dobio zbog crnih sjemenki. Potječe iz središnje Afrike, gdje se i danas u većoj mjeri uzgaja, iako je uzgoj proširen i na dijelove Azije. Osim sjemenki, za jelo se koriste i svježi ili kuhani listovi. Jako dobro podnosi vruću i suhu klimu, a karakterističan je po ljubičastim zvonolikim cvjetovima. Sjemenke se jedu cijele ili se melju u pastu te su poznate kao lijek protiv škorpionovog otrova.
Divlji sezam
Divlji sezam, kako mu ime kaže, raste jedino u divljini. Prilagodljiv je na suhe uvjete, pa često raste u pustinjama. Naviknut je i na pješčano tlo. Sjeme mu je puno ulja, ali ga ima manje nego ostale vrste. Također, važan je narodima u pustinji jer su njegovo korijenje sušili i od njega radili mast kao protuotrov kod ugriza zmije.
Sesamum alatum
Ovo je još jedna vrsta sezama koji je moguće uzgojiti i u komercijalne svrhe. Uzgaja se zbog sjemenki koje su jestive. Razlikuje se po tanjim listovima i manjim cvjetovima koji su najčešće ljubičaste boje.
Sadnja sezama
Uzgoj sezama posebno je proširen u jugoistočnoj Aziji, središnjoj Africi i južnoj Americi. S obzirom na to da im je zajednička slična klima, njegov je uzgoj tamo isplativiji. Ipak, uz nekoliko savjeta, sjetva se može planirati i u našim krajevima. Donosimo najvažnije savjete kod sjetve sezama.
Vrijeme sadnje
Sezam je biljka kojoj za uzgoj treba osigurati visoku temperaturu. Optimalna temperatura klijanja je 30°C, ali može klijati i već pri 15°C. To znači da se sjetva može obaviti već sredinom svibnja. U našim se krajevima uzgoj preporučuje u južnijim krajevima. U kontinentalnom se dijelu takve temperature mogu omogućiti u staklenicima ili sijati početkom lipnja. Potrebno mu je oko 3 mjeseca da sazre i ne podnosi dobro nagle promjene temperature ili mrazove. Kod ranijeg uzgoja potrebno je koristiti zaštitnu foliju koja se skida tijekom lipnja.
Odabir podloge za sadnju
Sezam je jednogodišnja zeljasta biljka koju nije potrebno cijepiti na drugu vrstu kako bi uspjela. Ipak, iako je slabije klijavosti ako se posije direktno na krajnje mjesto uzgoja, za poboljšanje klijavosti sije se u kontroliranim uvjetima te se kasnije presadi na određeno mjesto.
Sadnja iz sjemena
Najčešći uzgoj sezama započinje sjetvom iz sjemena. Sjeme za sjetvu mora biti kontrolirano i tretirano protiv bolesti kako bi se spriječio kasniji razvoj bolesti ili propadanje uroda. Sezam za proizvodnju sjemena može se sijati kao glavna kultura, ali može se uzgajati i kao potkultura. Za sjetvu je važno pravilno pripremiti tlo.
Tlo se priprema već u jesen dubokim oranjem na više od 20 cm. Prije same sjetve važno ga je tanjurati na dubini od 10 cm i usitniti. Sjeme se sije u pravilne plodorede s razmakom od minimalno 45 cm između redova za proizvodnju sjemena i u razmaku od 25 cm za tržišne potrebe. Sije se sijačicama za sitnosjemene kulture čime se potroši do 5 kg sjemena po hektaru.
Dubina sjetve ne bi trebala biti veća od 1,5 cm, ali je sjeme važno nakon sjetve valjkom utisnuti u tlo za bolju klijavost. Sjemenke je važno prekriti usitnjenim i rahlim tlom te navlažiti, ali ne ostaviti jako mokrim jer mogu istrunuti.
Sadnja sadnice
Uzgoj iz sadnice bolji je za manje površine zbog veće isplativosti i klijavosti. Sadnica se sadi nakon 4 tjedna od sijanja sjemena. Važno ih je staviti u pravilan plodored od 15 cm između svake sadnice i 30 cm između redova. Sadnica se sadi zajedno sa zemljom u kojoj je rasla kako se ne bi oštetio korijen. Presaditi ga u zemlju možete tijekom lipnja. Prije sadnje, potrebno je udubiti zemlju od minimalno 20 cm te korijen prekriti rahlom zemljom. Poželjno je zemlju oko sadnica prekriti plastičnom zaštitnom folijom.
Uzgoj na otvorenom
Sezam je biljka kojoj je za uzgoj potrebno osigurati mjesto s izravnom sunčevom energijom. Iako je biljka kratkog dana, mnogi kultivari mogu preživjeti i u klimama s dugim danom. Može rasti do 1.200 m nadmorske visine, a dobro uspijeva i u ravničarskim i u brdskim krajevima. Ipak, na kosinama je važnije odabrati južnije obronke s više svjetla.
Uzgoj u stakleniku
Iako postoje pokušaji u kojima se sezam uzgaja u stakleniku, takva praksa u konačnom uzgoju nije česta i češće se staklenik koristi za uzgoj sadnica koje se presađuju na otvoreno. Kod uzgoja sadnice, važno je da se sjeme sije u povišene gredice u humusnu i rahlu zemlju. U stakleniku se sjemenke mogu zasaditi ranije, ali je važno osigurati temperaturu iznad 17°C.
Također, važno je osigurati minimalno 8 sati svjetlosti dnevno i ne držati ih prekrivene tamnom tkaninom. Sezam može izdržati duže bez zalijevanja i dobro podnosi sušu, zato ga je u zatvorenim prostorima potrebno zalijevati jednom tjednom koristeći kišnicu.
Uzgoj u posudama
Sezam se u tegli može uzgajati kao sezonska i jednogodišnja biljka. Kod uzgoja, važno je koristiti tegle dublje od 40 cm jer korijen može narasti i do 60 cm. Kod sadnje, važno je omogućiti dobru drenažu kako se voda ne bi zadržavala i uzrokovala truljenje korijena. Biljke se u teglama sade s razmakom od 15 cm. Koristite rahlo tlo pomiješano s pijeskom koje je rahlo i dobro drenirano. Biljku je potrebno držati u zatvorenom dok uvjeti na otvorenom ne budu optimalni za uzgoj te je kasnije preseliti na osunčano mjesto.
Tlo
Sezam je biljka koja u divljini raste u savani i pustinji gdje su tla jako siromašna mineralima i pjeskovita, pa s može lako prilagoditi različitim vrstama tla. Ipak, za plodniji urod treba odabrati rahla i plodna tla s dobrom drenažom. Ako se sije kao glavna kultura, tlo treba dobro očistiti od prethodnik kultura još u ljeto. Najbolji prinos ima kada je tlo dobro izorano i kasnije usitnjeno. Može podnijeti i slabije kisela tla, ali treba izbjegavati duže zadržavanje vode ili poplave koje u potpunosti uništavaju biljku.
Klima
Sezam je biljka toplih krajeva i lako se prilagođava surovim uvjetima rasta u pustinji. Postoje autohtone vrste koje rastu u pustinji Kalahari i uspješno odolijevaju siromašnom tlu i oskudici vode. Ipak, za uzgoj mu je optimalna topla i stabilna klima. Najčešće raste u tropskim i suptropskim predjelima, ali će se prilagoditi i drugim uvjetima. Za to su najzaslužniji razvoj kultivara koji se lako prilagođavaju različitim klimama.
Uzgoj sezama
Uzgoj sezama ne zahtijeva ulaganja puno vremena ili novca kako bi urod bio kvalitetan i bogat. Naravno, postoje neki savjeti koji mogu pomoći pri uzgoju i kako pružiti biljci uvjete u kojima može razviti kvalitetan plod.
Slaganje kultura
Sezam koji se sije za sjemenke ima relativno kratku vegetaciju, pa se zato sije iza ranijih kultura, kao što je rani grah, rani krumpir, uljana repica ili ječam. Dobro podnosi blizinu različitih žitarica kao što su pšenica, zob i proso.
Nema mnogo biljaka uz koje sezam ne može imati plod, ali važno ga je udaljiti od viših biljaka koje ga mogu ugušiti. Ipak, ne preporučuje se saditi ga u blizini ružmarina i bosiljka.
Zalijevanje
Sezam je biljka koja može duže vremena izdržati bez vode. Ipak, za uzgoj je potrebno osigurati navodnjavanje kod duljeg sušnog vremena. Najbolji način navodnjavanja sezama je kap po kap direktno kraj korijena biljke. Biljka razvija veoma dug korijen, do 1 m, kojim se može opskrbljivati i podzemnim vodama. Važno je osigurati dobru protočnost vode i zaštiti ga od poplava kako bi izbjegli truljenje korijena.
Gnojidba
Gnojenje sezama treba se odraditi prije sjetve i potrebno ga je podijeliti u dva dijela. Najčešće ima potrebu za dušikom, kalijem i fosforom. Prije gnojidbe potrebno je izvršiti analizu tla kako bi se odredili ispravni omjeri gnojiva. Fosforna i kalijeva gnojiva dijele se na pola i prvi dio se dodaje u osnovnoj pripremi tla, a drugi dio u pripremi tla za sjetvu. Dušična gnojiva je najbolje dodati u pripremi tla za sjetvu kako bi se poboljšalo klijanje.
Razmnožavanje
Sezam se razmnožava sjemenom. Sjeme za daljnje sijanje uzgaja se kao glavna kultura kako bi se taj urod maksimalno zaštitio od bolesti pretkulture. Sjeme koje se odvaja za daljnju sjetvu potrebno je čuvati na suhom i hladnom mjestu kako ne bi došlo do nicanja. Moguće ga je odmah tretirati fungicidima da se spriječi eventualno prenošenje bolesti na urod.
Održavanje i njega
Divlji i samonikli sezam veoma je izdržljiv na razne uvjete i okoliš, a mnoge je karakteristike preuzeo i sezam za uzgoj. Ipak, pravilna njega nasada može donijeti bolji urod, a slijedi nekoliko savjeta kako to postići.
Održavanje nasada
Održavanje nasada sezama uključuje, valjanje sjemenki u tlo, razbijanje pokorice, navodnjavanje za vrijeme duže suše i kosidba korova. Valjanje sjemenki u tlo radi se neposredno nakon sijanja kako bi se sjemenke bolje primile s obzirom na to da se radi sitnom sjemenju.
Navodnjavanje je potrebno obavljati i u zatvorenom uzgoju i uzgoju na otvorenom ako nema vlage duže od 14 dana. Ako padne veća količina kiše nakon koje slijedi sunčano razdoblje, može doći do razvijanja pokorice koja smanjuje klijavost biljkama. Pokorica se uništava drljačama i tako se omogućuje i veći dotok kisika do same biljke.
Kosidba
Kosidba korova se obavlja mehanički u širokorednoj proizvodnji ili okopavanjem i pljevenjem unutar redova. Kod pljevidbe potrebno je oprezno čupati korov, pogotovo među mladim biljkama, kako se ne bi oštetio korijen.
Rezidba i oblikovanje
Ako se sadi u pravilnom plodoredu i na dovoljno udaljenosti, sezam nije potrebno prorjeđivati. Ipak, pregusta sadnja guši biljke u razvoju i povećava šansu za razvitak bolesti. Kako bi se to spriječilo, optimalno je prorijediti biljke sezama na svakih 15 cm te se te biljke mogu ponovno presaditi na veću udaljenost. Prorjeđivanje se obavlja kada biljka razvije 4 - 6 listova.
Berba sezama
Žetva sezama počinje najčešće u rujnu, ali s obzirom na to da ne dozrijeva jednoliko, teško je odrediti točno vrijeme. Sa žetvom trebam početi kada sazru tobolci na donjoj trećini biljke. Zreli tobolci su smeđe boje, počinju se sušiti i lako pucati. Kako bi se omogućila jednolična žetva, biljku se može pripremiti desikacijom (proces špricanja herbicidom gdje se prekida vegetacija i smanjuje se osipanje biljaka).
Biljke se žanju kombajnom te se vežu u snopove i pokrivaju zaštitnom folijom. U tom procesu samozagrijavanja ona smekšava tobolce i otpada lišće. Zatim se snopovi suše na suncu i vjetru te se dovršava dozrijevanje sjemenki. Tada većina tobolaca puca i sjemenke se lako isipavaju na beton ili ceradu te se lakše sakupljaju. U prosjeku, prinos je 500 kg / ha, ali gušća sjetva i desikacija mogu imati doprinose od 1.000 - 1.500 kg / ha.
Skladištenje
Nakon žetve, sjemenke je potrebno sušiti na suncu do 10 dana kako bi ostale na maksimalnih 8% vode i bile spremne za daljnje skladištenje ili pretvorbu. Sjemenke se skladište u platnenim vrećama na suhom i hladnom do 3 mjeseca zbog transporta ili daljnje proizvodnje. Gotove sjemenke za upotrebu pakiraju se u plastičnu ambalažu i čuvaju se na toplom i suhom mjestu.
Bolesti
Sezam je veoma otporan na razne bolesti i štetnike koji napadaju kulture koje se tradicionalno uzgajaju na našem području. Ipak, postoji nekoliko bolesti koje mogu naštetiti urodu, pa ih je važno pravovremeno spriječiti.
Gljivična infekcija lista
Kao što joj samo ime kaže, ovu bolest uzrokuju gljivice koje se množe u toplom i vlažnom vremenu. Pretjerana vlažnost otežava rast biljci i zaraženost gljivicom dovodi do truljenja korijena. Gljivica nije zabilježena dugo vremena zahvaljujući upotrebi zdravih i tretiranih sjemenki. Ipak, u slučaju pojave, biljku je potrebno tretirati fungicidom, a u slučaju veće raširenosti spaliti urod.
Pjegavost lista
Pjegavost lista je gljivična bolest koja prvenstveno napada lišće sezama. Bolest se prepoznaje po žutim i smeđim pjegama po lišću koje mogu izazvati sušenje biljke. Širenje bolesti sprječava se pravilnim razmakom i sijanjem provjerenog sjemena.
Štetnici
Kao i bolesti, sezam također privlači i neke štetnike koji, ako se ne tretiraju na vrijeme, mogu uništiti cijeli urod. Najčešći štetnici koji napadaju sezam su:
Žučna muha
Žučna muha najčešći je štetnik koji napada sezam. To je insekt koji na lišću polaže jajašca iz kojih se kasnije razvijaju mladice. Mladice sišu sok i ostavljaju sekret koji lijepi listove zajedno. Uvlače se i u tobolac te sljepljuju sjemenke i one prestaju biti dobre za upotrebu. Također, sisanjem mogu oslabiti i posušiti biljku. Najbolje ih se uklanja insekticidima.
Ljiljak
Ljiljak je vrsta moljca koji jajašca ostavlja na lišću biljke. Gusjenice se hrane sokovima i kukulji se na biljci, što može dodatno oštetiti listove ili stabljiku. Najčešće se ne pojavljuju u velikim količinama, ali odrasla gusjenica se hrani mladim lišćem i može oštetiti nekoliko biljaka.
Cicadellidae
Ovaj je insekt sličan skakavcu zbog svojeg skakutanja, ali je mnogo manji. Ima usko i zeleno tijelo, pa se teško primijeti na biljci. Lako preskače s biljke na biljku i hrani se mladim listovima, ali i prenosi bolesti. Njihova prisutnost uočljiva je zbog kovrčanja lista i sušenja lišća koje može uzrokovati veće štete na biljci. Prirodni neprijatelji su im pauci, ali veće je najezde potrebno tretirati insekticidima.
Upotreba sezama
S obzirom na to da je sezam jedna od najstarijih biljka uljarica, ima veoma raširenu upotrebu. Podjednako je važna kultura i temeljna biljka nekih orijentalnih kuhinja, ali je danas njegova upotreba raširena po cijelome svijetu. Donosimo neke značajnije upotrebe u kuhinji i narodnoj medicini.
Pripravci
Kulinarstvo
Od sezama se u kulinarstvu najčešće koriste njegove sjemenke. Sjemenke je prije upotrebe dobro tostirati kako bi se izbacio protein koji otežava probavu. Sjemenke se najčešće koriste kao dio peciva ili za posipanje salata i prženih jela. Imaju bogat i orašast okus, pa se često posipavaju i po pecivima. Ipak, u nekim dijelovima Afrike se koristi i lišće. Lišće se može koristiti sirovo ili se kuhati kao dodatak mesu ili salatama.
Sjemenke sezama su bogate uljem, zbog čega se od njih najčešće radi ulje koji se dobiva hladnim prešanjem sjemenki. Osim u kulinarstvu, koristi se i u kozmetici i kao ulje za masažu. Ima bogat i orašast okus, pa se dodaje salatama i marinadama. Prešanjem bijelih sjemenki dobiva se svjetlo ulje, dok se prešanjem tostiranih sjemenki dobiva tamnije ulje. Tamnije ulje pogodno je i za prženje.
Od sezamovih sjemenki mogu se raditi i druga jela, kao što je tahini pasta od koje se rade namazi. Posebno je popularan u orijentalnoj kuhinji kao desert te se od njega izrađuje tamna slatka pasta ili halva. Halva je popularan kolač od sezamove paste kojem se dodaju bademi ili pistacije. Crne sjemenke najčešće se koriste kao dio smoothijeja.
Medicina
Sjemenke sezama djeluju antioksidativno, pa se preporučuje njegova upotreba u svakodnevnoj prehrani. To se najlakše postiže dodavanjem u smjese za peciva i kruh. Bogat je nezasićenim masnim kiselinama i cinkom, pa djeluje pozitivno na zdravu i čistu kožu zbog proizvodnje kolagena.
Posebno je važno i sezamovo ulje koje se koristi kod opeklina ili raznih kožnih poremećaja, pa je čest sastojak kozmetičkih preparata. Pomaže kod snižavanja krvnog tlaka i sprječava razvoj dijabetesa, pa se preporučuje njegova konzumacija u trudnoći. Ulje pomaže održavanju zdravlja usne šupljine i desni. Bogat je vlaknima i djeluje pozitivno na probavni sustav. Zbog velike koncentracije selena, pomaže u reguliranju rada štitnjače. Također, izuzetno je bogat kalcijem pa se preporučuje osobama koje imaju nedostatak kalcija u kostima ili problem s zarašćivanjem kostiju.
Povijest
Točno podrijetlo sezama se ne zna, ali se pretpostavlja da dolazi iz središnje Afrike ili južne Azije. Arheološka nalazišta potvrđuju njegovu prisutnost i u dolini Mezopotamije. Kasnije je dovezen do Indije gdje se počeo uzgajati kao kultura.
Sezam je brzo prepoznat kao korisna biljka, pa se njegova upotreba i uzgoj značajno proširila po svijetu. Zbog toga je i dobio naziv "kralj uljarica". Danas čak 60% uzgojenog sezama potječe iz Indije i jugoistočne Azije gdje je najvažnija izvozna sirovina nekim manje razvijenim zemljama, kao što su Bangladeš i Minamar.
Zanimljivosti
Cvijet sezama privlači pčele, pa se od njega dobiva ukusan med koji je bogat antioksidansima. Zbog svoje duge uzgojne tradicije dio je mnogih kultura i obreda.
U hinduskoj kulturi njegovo se ulje smatra svetim i dio je mnogih duhovnih obreda. U ayurvedskom vjerovanju ulje čisti od negativne energije i kontrolira rad unutarnjih organa.
Posebno se savjetuje mazanje male djece uljem i kasnije izlaganje suncu kako bi se ono lakše upilo i unijelo pozitivnu energiju za bolji rad mišića.
Foto: TheUjulala / Pixabay
Odgovori