Avokado (Persea americana Mill.) pripada porodici lovora (Lauraceae). Najviše je rasprostranjen u tropskim krajevima Amerike, no može se uzgajati i na području mediteranske klime, primjerice u Dalmaciji. Svrstava se u južna ili suptropska voća kao i npr. šipak, ananas, banana, datulja, guava, kivi, kokos, mango, papaja.
Najčešće se konzumira u sirovom stanju, te je jedan od rijetkih plodova koji obiluju mastima, što ga čini pogodnim za pripremanje raznih umaka. Osim za uzgoj plodova, avokado se može koristiti i kao ukrasna biljka u interijeru ili u vanjskom prostoru tijekom ljeta, dok se zimi unosi u zaštićeni prostor jer u suprotnom dolazi do smrzavanja.
To je zimzeleno tropsko stablo, uspravnog rasta, koje može narasti do 20 m visine te ima široku krošnju. Ima duguljaste eliptične listove duljine 8 - 40 cm, kožaste teksture i izražene nervature, koji se nalaze na kratkoj peteljci. Cvjetovi su skupljeni u guste cvatove zelenkaste boje. Plod je koštunica veličine oko 10 cm, glatke ili grube kore, ovisno o sorti, unutar kojeg se nalazi velika dvodijelna sjemenka.
Avokado se smatra jednim od najzdravijih voća zbog visokog sadržaja zdravih masnoća, vlakana, željeza, kalija, bakra, kalcija te vitamina C i E skupine. Osim plodova, koristi se i ulje avokada koje je zdravija alternativa za suncokretovo ili maslinovo ulje.
Sorte avokada
Poznato je više od 80 sorti avokada koje su svrstane u četiri kategorije: meksički, gvatemalski, zapadno-indijski i hibridi.
Meksički avokado
Porijeklom je iz Meksika te je otporniji od ostalih vrsta te može tolerirati temperature do -6°C. Lišće ima karakterističan miris koji podsjeća na miris anisa. Plodovi su manji, a prosječna težina je 90 - 240 g, te imaju tanku i glatku koru. Najpoznatije sorte ove kategorije su Blake, Duke, Mexicola, Leucadia, Puebla i Snell.
Gvatemalski avokado
Potječe iz Gvatemale i ima velike plodove debele i grube kore. Može podnijeti temperature do -4,5°C. Najpoznatije sorte su Benik, Carlsbad, Colorado, Linda, Lyon, Mayapan, Prince i Sharpless.
Zapadno-indijski avokado
Ima velike plodove s glatkom i tvrdom korom, te je od svih najosjetljiviji na hladnoću. Može podnijeti temperature do -2°C.
Hibridi avokada
Nastaju križanjem meksičkog i gvatemalskog avokada, a najprodavaniji na tržištu su Hass, koji je prepoznatljiv po tamnoj, skoro crnoj boji ploda s grubom korom, te Fuerte koji ima glatku i tanku zelenu koru.
Sadnja avokada
Za uspješan razvoj biljke, potrebno je osigurati adekvatne uzgojne uvjete, a kako je avokado tropska biljka, ne može uspijevati na svim tipovima tla i klimatskim uvjetima.
Slaganje kultura
Nema kulture koja će na bilo kakav način štetiti rastu i razvoju avokada, no ipak mu dobro odgovara sadnja uz začine kao što su bosiljak, kamilica, vlasac, korijander, timijan, kopar, mažuran, ružmarin, peršin, stevija i menta zato što su prirodno sredstvo za zaštitu od kukaca i insekata.
Od voćnih kultura najbolje će mu odgovarati maline, kivi, borovnica i jagode, od povrtnih kultura poriluk, češnjak, luk, a od cvijeća neven i lavanda.
Sadnja iz koštice
Prije početka postupka, potrebno je odrediti gornji (malo šiljast) i donji dio koštice iz kojeg se razvijaju korjenčići. Košticu se probuši čačkalicama na tri mjesta, tako da budu na jednakoj udaljenosti jedna od druge te pod blagim kutom prema dolje. Tako služe kao držači koji omogućuju da donja polovica bude u vodi. Nakon što se probuši koštica, potrebno ju je napola uroniti u čašu vode koju treba smjestiti na sunčano mjesto, najbolje na prozorsku dasku.
Potrebno je mijenjati vodu svakih 5-7 dana kako bi se spriječilo nakupljanje i razmnožavanje bakterija i gljivica. Do prvog izdanka može proći 2-6 tjedana, a tijekom klijanja koštica puca a smeđa opna vanjske strane koštice se ljušti. Pukotina se s vremenom produbi do donjeg dijela na kojem se razviju korjenčići koji će se početi granati, a na vrhu će se pojaviti izdanak.
Kada biljka dosegne visinu od 15 cm, potrebno je skraćivanje na oko 7 cm što potiče novi rast, a kad ponovo naraste do 15 cm, avokado treba posaditi u zemlju obogaćenu humusom, u posudu promjera 8-10 cm. Pritom je potrebno gornju stranu koštice ostaviti izvan zemlje te ju je potrebno smjestiti na mjesto koje obiluje suncem.
U ovoj fazi je potrebno redovno zalijevanje no treba obratiti pozornost da nema nakupljanja vode. Nakon što biljka naraste do 30 cm visine, potrebno je odstraniti dva seta lišća što će potaknuti rast i razvoj novih listova i izdanaka, a postupak se ponavlja svaki puta nakon što biljka naraste za 15-ak cm.
Sadnja iz rasadnika
Prije prodaje, stabla se prvo uzgajaju u rasadniku, a mogu uroditi plodom za 3-4 godine, posebice cijepljene sadnice. Cijepljenjem se može postići uzgoj različitih sorti na istom stablu. Prije razvoja ploda, javljaju se žuti cvjetovi sakupljeni u grozdove od kojih veliki broj propadne, dok se samo neki uspiju oprašiti. Nakon oprašivanja, razvoj ploda je najbrži između travnja i kolovoza.
Temperatura
Optimalna temperatura klijanja 18-25°C, a nakon razvoja prvih listova, avokadu je dovoljna sobna temperatura od 20 do 25 °C za uspješan razvoj. Ako se uzgaja u vrtu, potrebno ga je unijeti u zaštićen prostor prije nastupanja niskih temperatura jer će doći do smrzavanja i propadanja biljke.
Vlaga
Avokado je tropska biljka što znači da mu je potrebna vlaga i da ne podnosi suhi zrak. Kod uzgoja u interijeru je nužno lišće prskati vodom jednom tjedno. Zalijevanje je potrebno dva do tri puta tjedno, a nakon prve godine uzgoja dovoljno je zaliti jednom tjedno jer postoji mogućnost nakupljanja vode, što uzrokuje truljenje korijenja. Prije drugog zalijevanja potrebno je da se zemlja osuši. Odrasla stabla zahtijevaju velike količine vode, otprilike 75 l dnevno tijekom sezone navodnjavanja.
Tlo
Za uspješan uzgoj nije potrebno nabavljati posebnu zemlju za avokado. Tlo mora biti dobro propusno jer ne podnosi zadržavanje vode, te duboko i bogato organskim tvarima. Avokado ne podnosi kisela tla, a može se posaditi u mješavinu zemlje za cvijeće, pijeska i treseta.
Vrijeme sadnje
Avokado se sadi s porastom temperatura, u periodu od ožujka do lipnja. Potrebno je pažljivo odrediti vrijeme sadnje jer ako se sadi na temperaturi ispod 18 °C, sjeme neće proklijati, no ako se sadi tijekom ljeta, postoji mogućnost od oštećenja uzrokovanih suncem jer avokado ne upija dobro vodu na početku svog razvoja.
Priprema tla za sadnju
Kod uzgoja u tegli potrebno je pripremiti dobro drenirano tlo, tako da se na dno posude stave kamenčići koji će omogućiti nesmetano otjecanje vode, a na njih se stavi zemlja bogata humusom.
Uzgoj avokada u nasadu
Za veći uzgoj avokada potrebno je posaditi sadnice kako bi proizvodnja bila isplativija te kako bi ranije dobili plodove. Sadnice su teže dostupne na tržištu te se uvoze iz toplijih područja, a treba voditi računa da se nabave sadnice koje su otpornije na niže temperature.
Uzgoj avokada u teglama
Za vlastitu proizvodnju najisplativiji je uzgoj iz koštice. Nakon pojave izdanka, koštica se sadi u teglu promjera oko 10 cm te se stavlja na osunčano mjesto. Potrebno je redovno zalijevanje. Avokado dobro podnosi uzgoj u teglama te se tako može kontrolirati visina stabla i premještati za vrijeme nepovoljnih uvjeta.
Uzgoj avokada
Na našem području najčešći je uzgoj avokada u teglama, kao ukrasna biljka, pri čemu je potrebno osigurati dovoljne količine vode, plodno tlo te osunčani položaj. Kod uzgoja u nasadima preporučuje se navodnjavanje jer su potrebne velike količine vode te nema opasnosti od stagnacije. Osim toga, preporučuje se sadnja više stabala avokada kako bi se međusobno mogli oprašiti. Nakon oprašivanja, razvoj ploda je najbrži od travnja do kolovoza nakon čega se usporava rast sve dok ne postigne konačnu veličinu.
Zalijevanje
Kao tropska biljka, avokado zahtijeva vlažno tlo, no nikako ne smije doći do nakupljanja vode zbog truljenja korijena. U prvoj godini je potrebno zalijevanje 2-3 puta tjedno, dok se u narednim godinama učestalost zalijevanja može smanjiti na jednom tjedno. Tlo se treba osušiti prije idućeg zalijevanja. Uzgoj u nasadima zahtjeva velike količine vode jer odrasla biljka treba i do 75 l vode dnevno tijekom sezone navodnjavanja.
Gnojidba
Prilikom sadnje potrebno je obogatiti tlo organskim gnojivom, najbolje humusom ili kompostom. Dva do tri tjedna nakon sadnje može se primijeniti prva količina mineralnih gnojiva koja će potaknuti rast i osigurati biljci potrebne mikroelemente. Stablo avokada je potrebno prihraniti tri puta u prvoj godini uzgoja i to u proljeće, ljeto i u jesen, dok tijekom zime nije potrebna prihrana jer je biljka u stanju mirovanja. Prihranjuje se dušikom oko stabla nakon čega je potrebno zalijevanje kako bi dušik dospio u zonu korijena.
Održavanje i njega
Za uspješan uzgoj, osim redovnog zalijevanja i prihrane, avokadu je potrebno osigurati velike količine indirektne svjetlosti i presađivanje u veću posudu prema potrebi, tijekom proljeća. Osim toga, potrebno je održavanje u obliku orezivanja i zaštite od bolesti i štetnika.
Rezidba avokada
Kako bi se spriječilo preveliko izduživanje stabla, preporučuje se otkidanje vrhova. Kada avokado nakon sadnje u posudu dosegne visinu od 25 cm, potrebno ga je prerezati na pola čime se potiče brzi rast, nakon čega se samo otkidaju zadnja dva lista kako bi se održao niži uzgojni oblik.
Berba avokada
Avokado koji se uzgaja kao ukrasna biljka vjerojatno neće dati plodove, a ako će se plod i razviti, za to je potrebno oko 10-15 godina te je lošije kvalitete i okusa od onih koji se uzgajaju u nasadima. Sorte koje se uzgajaju za proizvodnju plodova imaju različito vrijeme dozrijevanja plodova. Primjerice, najčešća sorta Hass daje plodove u travnju, dok neke sorte rode krajem ljeta ili početkom jeseni. Da bi biljka urodila plodom, obavezno je posaditi nekoliko stabala avokada zbog oprašivanja. Najčešće je potrebno 3-4 godine do pojave prvih plodova u nasadu, a berba se odvija ručno.
Skladištenje avokada
Nakon berbe plodovi nisu odmah spremni za konzumaciju jer su nezreli. Potrebno je plodove držati na sobnoj temperaturi od 1 do 2 tjedna kako bi bili jestivi. Za ubrzavanje procesa preporučuje se držati avokado uz banane koje ispuštaju etilen koji pospješuje sazrijevanje. Zreli avokado se u hladnjaku može čuvati do tjedan dana, a narezani plodovi koji su poprskani limunovim sokom mogu stajati u hladnjaku u zatvorenoj posudi do dva dana. Ako se napravi pire od avokada, on se, uz dodatak limunovog soka, može zamrznuti i kao takav čuvati do 5 mjeseci.
Bolesti
Zbog neadekvatnih uvjeta uzgoja, moguća je pojava bolesti. Od bolesti se najčešće pojavljuju: pepelnica i otpadanje lišća.
Pepelnica
Najčešće se pojavljuje u uvjetima prevelike vlažnosti, tijekom izloženosti kišnom i hladnom vremenu. Pojavljuje se pepeljasta prevlaka na listovima, donji listovi poprimaju žutu boju i počnu otpadati, dok se mladi listovi deformiraju te biljka polako odumire. Zaražene listove je potrebno odstraniti kako ne bi došlo do širenja bolesti, a nakon toga potrebno je biljku poprskati otopinom kalijeva sapuna i sumpora. Kod jačeg napada potrebno je primijeniti fungicide.
Otpadanje lišća
Otpadanje donjih listova uzrokovano je truljenjem korijenja zbog prevelike vlažnosti tla. Prije otpadanja, listovi najčešće poprime crnu boju te je moguć razvoj plijesni.
Štetnici
Osim pojave bolesti, avokado mogu ugroziti štetnici koji se najčešće pojavljuju zbog preniske vlažnosti zraka. Najčešći štetnici avokada su uši i grinje.
Uši
Pojavljuju se zbog preniske vlažnosti zraka, a kod jačeg napada uzrokuju žućenje lišća te odumiranje biljke. Lako se prenose s biljke na biljku stoga je potrebno izolirati zaražene biljke te isprati uši otopinom sapuna. Nakon toga je potrebno provjeravati biljku nekoliko dana kako bi bili sigurni da se uši nisu vratile.
Grinje
Napad grinja uzrokuje slične simptome onima kod napada ušiju. Lišće žuti i otpada, a može uništiti i cvijet ako se pojave tijekom cvatnje. Potrebno je održavati vlažnost zraka jer se štetnici najbolje šire u uvjetima niske vlažnosti.
Upotreba avokada
Visoke nutritivne vrijednosti omogućuju široku primjenu avokada u kulinarstvu i izradi raznih ljekovitih pripravaka.
Pripravci
Kulinarstvo
Avokado ima relativno neutralan okus što omogućuje kombiniranje s mnogim namirnicama. Najpoznatiji umak je guacamole u kojem se avokado kombinira s rajčicom, lukom, čili papričicom, listovima korijandera ili peršina te začinima.
Može se kombinirati s krastavcima, krumpirom, rikulom, krastavcem, komoračem, mentom, narančom i slično. Može se poslužiti uz ribu s roštilja, piletinom, tjesteninom, a kombinira se i u raznim salatama. Osim u slanim jelima, avokado se koristi i u pripremi slastica, a preporučuje se i u veganskoj prehrani.
Medicina
Zbog kvalitetnog sastava masnih kiselina, konzumacijom avokada se smanjuje kolesterol i povoljno utječe na zdravlje kardiovaskularnog sustava.
Visoki sadržaj folne kiseline smanjuje rizik od moždanog udara te pospješuje pamćenje. Avokado je koristan i kod zdravlja očiju zbog karotenoida luteina koji štiti od makularne degeneracije i katarakte.
Sadrži i sterole koji potiču razvoj limfocita te normaliziraju razinu šećera u krvi. Visok udio vitamina E pomaže u zaštiti kože te je snažan antioksidans, a vitamin C je važan za sintezu kolagena koji je bitan za razvoj stanica i tkiva. Avokado je bogat vlaknima koja pospješuju probavu te pomažu kod regulacije težine.
Ulje avokada dubinski hrani kožu, ublažava svrbež kod psorijaze i ekcema te usporava starenje.
Povijest
Avokado je porijeklom iz Srednje Amerike i Meksika gdje se počeo uzgajati 8.000 g. pr. Kr., te je bio jelo siromašnih. U Europu je donesen u 16. st., a u Aziju se, preko Jamajke prenosi u 17. st. Na početku 20. st. se širi u SAD, Brazil, Dominikansku Republiku i Kolumbiju.
Zanimljivosti
Naziv dolazi od astečke riječi ahuacatl, što znači "aligatorska kruška" čime se misli na hrapavu koru koja podsjeća na kožu aligatora.
Avokado se nalazi u Guinnessovoj knjizi rekorda kao "najzdravije voće na svijetu".
Na otoku Visu je posađena prva plantaža avokada u Hrvatskoj. Sa Sicilije je uvezeno 150 sadnica, od kojih je propalo samo 10%, a od ostalih se očekuje dobar urod.
Foto: Cesar Gonzalez / Pixabay
Odgovori