Haskap (lat. Lonicera caerulea var. kamtschatica) je jagodičasta vrsta koja svoje korijene vuče iz jugoistočne Azije. Neki od alternativnih naziva za haskap su medena borovnica, sibirska borovnica, majska jagoda i kamčatska jagoda.
U novije vrijeme se sve više uzgaja u Europi, no duga tradicija uzgoja ove vrste vidljiva je u Rusiji, Kini i Japanu. Haskap najranije dolazi u stadij zrelosti nakon zimskog mirovanja, a rod polovicom svibnja.
Grm haskapa je listopadan i može narasti 1 - 3 m u visinu. Plod je bobica duguljastog oblika, plave boje i intenzivne arome. Jedan grm može težiti i do 8 kg, a svoju punu plodnost dostiže u šestoj godini nakon sadnje. S obzirom na to da je podrijetlom iz Sibira, haskap je izuzetno otporan na niske temperature (do -47°C), a lišće se često počinje razvijati i ispod snijega. Otvoreni cvjetovi podnose temperaturu do -10°C.
Prigodna kiselost tla za sadnju Haskapa je 5 - 7 pH. Preporučuje se saditi barem dvije ili više sličnih sorti zajedno s obzirom da Haskap nije samooplodna vrsta.
Vrste haskapa
Na razvijanju vrsta haskapa službeno radi Sveučilište Saskatchewan, no biljka se uzgaja u Kanadi, europskim i azijskim zemljama. Dostupne su i neke starije ruske sorte, a njih je u Sjevernu Ameriku uveo Jim Gilbert 1990-ih.
Plodovi ovih sorti su uglavnom sitniji i trplji, no biljke su poželjne za uzgoj pa su tako dosad otkrivene i trenutno najpopularnije sorte: Tundra, Borealis, Indigo sorte, Aurora, Honeybee i Boreal sorte.
Neke vrste imaju plodove slične običnoj borovnici, pa ne nosi slučajno naziv "sibirska borovnica".
Tundra
Tundra sorta je zrela kad dosegne visinu 1 - 1,5 m. Ima čvršću kožu ploda od ostalih sorti i ne ispušta sokove tijekom berbe. Plod prosječno teži otprilike 1,5 g
Borealis
Sazrijeva pri visini od otprilike 1 m. Ima veći i slađi plod od ostalih sorti i meku kožu bobice koja ispušta malo soka prilikom berbe.
Indigo Gem
Indigo Gem sazrijeva pri visini 1,5 - 1,8 m. Koristi se za široku proizvodnju zbog čega je tražena vrsta. Ima čvrstu bobicu manjeg opsega i dobar je oprašivač.
Indigo Treat
Postaje zrela kad dosegne visinu 1 - 1,5 m. Slična je Tundri no bobica je manjeg oblika. Biljka raste uspravnije od ostalih sorti, a okus bobice sličan je okusu šljive.
Indigo Yum
Raste uspravno, granaste je strukture i razvija krošnju ovalnog oblika. Bobice su duže od ostalih Indigo vrsti. Otkrivena na Sveučilištu u Saskatchewanu, ali ju je teško propagirati.
Aurora
Aurora ima velike bobice slatkog okusa koje se lako beru. Uspijeva na vlažnom tlu i odabrana je sorta za oprašivanje sorte Borealis.
Honeybee
Sorta odabrana za oprašivanje sorti Borealis, Indigo i Tundra sorti. Raste vrlo brzo, a plodovi su vidljivi u ranoj dobi tj. nedugo nakon sadnje.
Boreal Blizzard
Bobice su dvostruko teže od bobica sorti Tundre i Borealis. Dobrog je okusa, ima jake grane i najveće bobice od svih sorti.
Uzgoj haskapa
Malo je biljaka koje su toliko svestrane i ukusne kao domaće bobice sibirske borovnice, a uspjeh berbe počinje upravo s odabirom mjesta i metodom sadnje.
Haskap može živjeti i biti produktivan i 30 - 50 godina uz pravilno održavanje, ovisno o čimbenicima kao što su sorta, oprašivanje, održavanje i zaštita od bolesti i štetnika.
Većina proizvođača u Hrvatskoj haskap uzgaja po principima ekološke proizvodnje. Prvih nekoliko godina rasta biljke najveći problem predstavljaju korovi koji zahtijevaju mehaničko odstranjivanje nakon čega se međuredni prostor može bez problema kositi.
Tlo
Grmovi Haskapa preferiraju rasti na tlu pH razine između 5 i 7. Važno je izbjegavati sadnju na tlu koje dugo zadržava vodu jer na takvom tlu dolazi do propadanja biljaka. Haskap se obično sadi u rano proljeće na mjestu izloženom suncu.
Slaganje kultura
Haskap se preporučuje saditi uz gavez, vlasac, patlidžan i u voćnjacima uz voćke koje podnose vlažna tla kao što je jabuka. Treba izbjegavati sadnju uz biljke koje pripadaju istoj porodici kao što su bazga i matovilac.
Medonosna je biljka, što znači da je oprašuju pčele, svojim ranim cvjetanjem pružaju pčelama oprašivačima prijeko potreban izvor nektara, pa se preporučuje sadnja uz biljke koje se također oprašuju pčelama.
Gnojidba
Haskapu nije potrebno puno hranjivih tvari i tlo na kojem raste ne smije se gnojiti u kasno ljeto. Prilikom gnojenja preporučuje se koristiti 10-10-10 gnojivo tj. ono koje u sebi sadrži po 10% kalija, fosfora i dušika. Gnojidba je u ranim fazama razvoja biljke i u narednim godinama važna, ali uvijek u malim količinama. U pravilu se berba plodova odvija krajem lipnja do sredine srpnja, a bobice bi do tada trebale biti već intenzivne plavo/ljubičaste boje.
Bobice haskapa lako padaju na tlo i ne drže se čvrsto za grane pa je moguće staviti ceradu ispod grma, protresti ga i tako skupiti bobice.
Razmnožavanje
Unakrsno oprašivanje ključno je za haskap, a ono se događa unutar sorti biljke. Preporučuje se sadnja 3 grma jednog uz drugi. Biljka je otporna na niske temperature, a prvi listovi počinju cvjetati rano, često ispod snijega, pri temperaturama ispod 0°C.
Presađivanje
Proljeće i jesen najbolje su vrijeme presađivanje biljaka jer je vrijeme često hladnije što omogućuje korijenju da se učvrsti prije ljetnih vrućina i proizvodnje bobica biljke. Presađivanje je moguće i sredinom ljeta no uz dodatne mjere opreza kako bi se spriječila dehidracija.
Klima
Haskap najbolje uspijeva u hladnijoj klimi dok prilikom uzgajanja u toploj klimi doživljavaju žarenje, plijesan i preuranjeno opadanje lišća. Važno je napomenuti kako podrijetlo sorti utječe na prilagodbu i rast određenoj klimi pa tako biljke ruskog podrijetla najbolje uspijevaju u hladnoj klimi dok one japanskog mogu uspjeti i u toploj klimi.
Sadnja haskapa
Za maksimalan rast i urod, haskapu je važno odrediti najbolje moguće temelje, počevši od mjesta sadnje. S obzirom na to da uspijeva samo na plodnom tlu, prije nego što posadite grm, testirajte tlo na kojem će biti posađene bobice - uključujući test pH tla.
Haskap se uzgaja plantažno kao grm na tlu koje je blago kiselo do blago lužnato. Haskap se obično sadi tako da se kupi mladi grm biljke koji se sadi direktno u tlo, no sadnja se može započeti i iz same sjemenke.
Vrijeme sadnje
Jesen je najbolje vrijeme za sadnju Haskapa. Jesenska sadnja omogućuje više vremena za razvoj korijena koji pomažu biljkama da prežive ljetne vrućine. Sadnja u proljeće također može biti uspješna.
Sadnja grma
Haskap preferira vlažno tlo i osunčana mjesta no snalazi se dobro i u drugim uvjetima. Upravljanje korovom biljke bi trebao biti prioritet tijekom pripreme tla jer je korov taj koji će se natjecati za hranjive tvari i vodu u tlu te potencijalno može sadržavati neželjene štetnike.
Uklanjanje svih postojećih korova i suzbijanje starih korova u području prije sadnje osigurat će dugoročne prednosti. Odmah nakon sadnje grma potrebno je dobro navlažiti tlo kako bi se uklonile bilo kakve nakupine zraka oko korijena.
Sadnja iz sjemenke
Sjemenke haskapa su vrlo male i mogu se izvaditi iz zrelog ploda, ali i kupiti u pakiranju. Svježe sjeme je najbolje za optimalno klijanje, no proces rasta biljke je duži nego prilikom kupnje već izraslog grma. Sjeme je potrebno namočiti 24 sata prije sadnje, a pri sadnji prekriti tankim slojem zemlje i obratiti pažnju da ne bude zasađeno preduboko u zemlju. Sjeme bi trebalo niknuti unutar 3 - 6 tjedana od vremena sadnje. Optimalna temperatura za klijanje sjemenke je između 18 i 25°C.
Sadnja u posudama
Haskap najbolje raste na mjestima gdje je sunčeva svjetlost prisutna 6 - 8 sati. Međutim, biljke mogu napredovati i u prisutnosti manje svjetla, ali se količina zrelih plodova može smanjiti. Biljke mogu zadobiti određene štete pri jakom osvjetljenju, pa se pri sadnji često konstruira zaslon ili zagrade za zasjenjivanje biljke u podne.
Druga mogućnost prilikom uzgoja Haskapa u posudama je da ga držite na podmetaču i premjestite biljku u hlad na nekoliko sati u podne tijekom najjačeg sunca. Biljke su čak otporne tako da im zimi nije potrebna posebna njega. Haskap u posudama je potrebno održavati umjereno vlažnim i ne pretjerano zalijevati, posebno u proljeće i ljeti. Biljke posađene u posude trebaju manje vlage u usporedbi s biljkama posađenim u zemlji.
Održavanje i njega
Haskap je jednostavan za uzgoj i izvrsna biljka za početnike. Potrebno im je minimalno gnojiva i u osnovi se mogu sami brinuti o sebi. Osim zalijevanja i dodavanja dohrane, u nastavku su dodatni savjetu za njegu i održavanje biljke kako bi berba bila što bogatija.
Obrezivanje
Obrezivanje treba obaviti u kasnu zimu ili rano proljeće. Prorjeđuju se starije grane kada grm postane pregust. Ne preporučuje se uklanjati više od 25% grma u bilo kojoj godini rasta i sazrijevanja biljke. U slučaju mehaničke berbe, moguće je da će biti potrebno obrezati niže grane kako bi grm mogao rasti uspravno. Pravilno održavani grmovi trebali bi trajati duži niz godina.
Zalijevanje
Biljku je nakon sadnje potrebno zalijevati odmah, ali nakon prve 2 - 3 godine potrebno je smanjiti količinu vode. U periodu nakon sadnje važno je temeljito zalijevanje kako bi se potaknuo duboki rast korijena. Prečesto zalijevanje malim količinama vode može dovesti do plitkog rasta korijena. Uzgoj haskapa na teritorijima sklonim vrućinama i suši zahtjeva veće količine vode. U krajevima koji nisu karakteristični po jakim vrućinama, najvažnije je pratiti da je tlo na kojem haskap raste vlažno. Tijekom sezone kiša nije potrebno često zalijevati. U pravilu sjeme ili grm haskapa zalijevaju se svaki tjedan malom količinom vode, dovoljnom da navlaži tlo.
Zaštita od vjetra
Preporučuje se zaštita voćnjaka vjetrobranima od zapadnih i sjevernih vjetrova. Zimska oštećenja biljke često su posljedica izravne izloženosti jakim vjetrovima.
Oprašivanje
Iako će bumbari u najvećoj količini oprašivati plodove, potrebno je imati između 3 - 5 dodatnih, različitih sorti haskapa koje rastu u neposrednoj blizini. To je potrebno zato što se muški i ženski cvjetovi razvijaju u različito vrijeme i svaku sortu treba oprašiti peludom različite sorte.
Berba
Grm Haskapa će vjerojatno proizvoditi samo nekoliko bobica prvih nekoliko godina, ali proizvodnja će se početi povećavati do treće ili četvrte godine od sadnje. Količina plodova ovisi o sorti, ali može biti otprilike 3 - 5 kg ploda po biljci svake godine nakon što biljka sazre. Voće će početi mijenjati boju krajem svibnja i početkom lipnja i obično je spremno za berbu nekoliko tjedana kasnije.
Voće nekih sorti može "krvariti" tj. ispuštati voćni sok iz ožiljaka od berbe zbog čega ove sorte imaju kraći rok skladištenja. Berba se obično obavlja ručno branjem svake bobice, ali kod nekih sorti plod se može otresti na ceradu postavljenu ispod grana grma i nakon toga pokupiti.
Skladištenje
Nakon berbe preporučuje se bobice odmah iskoristiti ili ih skladištiti u zamrzivač. Imaju tendenciju brzog propadanja u hladnjaku pogotovo ako su prilikom branja zadobile ožiljke na koži.
Bolesti
Haskap ima vrlo malo bolesti i štetnika koji utječu na razvoj i proizvodnju ploda. U nastavku slijede potencijalni izazovi s kojima se ova biljka može susresti tijekom svog rasta i sazrijevanja.
Pepelnica
Iako je rijetko vidljiva kod bobičastog voća, u kasno ljeto može se razviti pepelnica. Sredinom ljeta potrebno je obratiti pažnju na bijele praškaste mrlje na lišću koje su indikator prisutnosti gljivice. Mrlje na kraju postaju smeđe, a najbolja opcija za suzbijanje pepelnice je sadnja otpornih sorti.
Opekline
Opekline na plodovima su problem s kojim se biljka suočava i preporučuje se sadnja na području zaštićenom od ljetnih vjetrova i jakog sunca kako bi se opekline izbjegle.
Štetnici
Nije strano vidjeti sitne kukce na bobičastim biljkama, pa tako možete očekivati paukove grinje, kornjaše, bijele mušice i lisne uši. Većina se može kontrolirati ručnim uklanjanjem, organskim insekticidima ili korištenjem crijeva za raspršivanje.
Kunići
Najčešći štetnik koji škodi haskapu su svakako kunići koji vole njegove ukusne plodove. Za zaštitu se mogu koristiti žičani kavezi oko svake biljke koji će spriječiti njihovo kretanje i prilaženje biljkama.
Lisne uši
Osim što su smetnja i prijetnja mladoj biljci, lisne uši mogu prenijeti i mnoge bolesti. Najčešće se pojavljuju na mladim izdancima te sišu sok što može dovesti i do slabljenja stabljike. Ostavljaju ljepljivi sok koji uzrokuje zarazu bolestima. Riješiti ih se učinkovito može špricanjem ekstraktom lista koprive (gnojivo od koprive).
Bijele mušice
Bijela mušica je značajan štetnik na mnogim kulturama, pa se lako može nastaniti i na hibiskusu. Razmnožava se u vlažnim i toplim uvjetima te ostavlja ličinke koje se hrane sokovima što uzrokuje propadanje lišća. Isisavanjem stvaraju i medenu rosu koja privlači mnoge štetne gljivice. Riješiti ih se može primjenom insekticida, iako je učinkovito i nastanjivanje zaraženog područja ličinkama osice koje se njome hrane.
Paukove grinje
Točkaste, sive mrlje na granama biljke pokazatelj je da stablo napadaju paukove grinje. Insekt koji napada mnoge biljke poput juke, vanilije, timijana, orhideje i zumbula. Haskap je potrebno špricati sprejem protiv insekata (insekticidom) i odrezati sve umrle i oštećene grane, zatim pažljivo spremiti u vrećicu i zapaliti.
Upotreba haskapa
Bobice Haskapa su ukusne i jedinstvenog okusa. Njihov okus opisuje se kao mješavina slatkog i gorkog. Plodovi sadrže visoke razine bioaktivnih spojeva, posebno antocijana, i drugim spojevima koji su povezani s mnogim dobrobitima za zdravlje. Antocijanini su prirodni biljni pigmenti koji voću i povrću daju tamno ljubičastu, plavu i crvenu boju.
Kulinarstvo
Haskap se obično koristi u pitama, džemovima, želeima, sokovima i sladoledima. Bobice se mogu zamrznuti i sušiti te se obično koriste za proizvodnju vina. Od haskapa se proizvodi i prah kojeg se stavlja u smoothie, žitarice za doručak, zobenu kašu ili jogurt. Dovoljno je staviti samo jednu čajnu žličicu praha.
Medicina
Moderne znanstvene studije dokazale su da se radi o izuzetno hranjivim tvarima i bobicama bogatim antioksidansima, polifenolima i fenolima. Visoka količina fenola zabilježena je ne samo unutar kožice već i mesa bobice. Ovaj nalaz govori o puno većoj količini antioksidansa kod haskapa u usporedbi s drugim bobičastim voćem. Prema istraživanjima sa Sveučilišta Dalhousie u Kanadi, haskap ima za 30% veću ukupnu vrijednost antioksidativnog kapaciteta od aronije.
Zanimljivosti
Haskap potječe iz Sibira, a na otok Hokaido se proširio tako da su ptice raznosile njegove plodove i sjeme. U Japanu ga zovu Ainu, a autohtoni narod Hokkaida mu je dao naziv haskap (has-ka-o-p) što znači "mnogo voća na granama". O nutritivnim prednostima Haskapa drugi su naučili od naroda Ainu i nastavili uzgajati divlje bobice biljke, poboljšavajući okus hrane i uključivši ih u svoju prehranu. Bobice su se jele svježe, tek ubrane s grmlja, a zatim su ih počeli dodavati u razne pečene proizvode i grickalice.
Foto: Opiola Jerzy / CC
Odgovori