Sibirska borovnica ili haskap (lat. Lonicera caerulea var. kamtschatica) je jagodičasta vrsta koja svoje korijene vuče iz jugoistočne Azije, a pripada porodici kozokrvnica (Caprifoliaceae) od kojih su najpoznatiji predstavnici udovičica, valerijana i matovilac. Neki od alternativnih naziva za haskap su medena borovnica, majska jagoda i kamčatska jagoda.
U novije vrijeme se sve više uzgaja u Europi, no duga tradicija uzgoja ove vrste vidljiva je u Rusiji, Kini i Japanu. Haskap najranije dolazi u stadij zrelosti nakon zimskog mirovanja, a rod polovicom svibnja.
Grm haskapa je listopadan i može narasti 1 - 3 m u visinu. Plod je bobica duguljastog oblika, plave boje i intenzivne arome. Jedan grm može težiti i do 8 kg, a svoju punu plodnost dostiže u šestoj godini nakon sadnje. S obzirom na to da je podrijetlom iz Sibira, haskap je izuzetno otporan na niske temperature (do -47°C), a lišće se često počinje razvijati i ispod snijega. Otvoreni cvjetovi podnose temperaturu do -10°C.
Prigodna kiselost tla za sadnju Haskapa je 5 - 7 pH. Preporučuje se saditi barem dvije ili više sličnih sorti zajedno s obzirom da Haskap nije samooplodna vrsta.
Srodnici
Vrste haskapa
Na razvijanju vrsta haskapa službeno radi Sveučilište Saskatchewan, no biljka se uzgaja u Kanadi, europskim i azijskim zemljama. Dostupne su i neke starije ruske sorte, a njih je u Sjevernu Ameriku uveo Jim Gilbert 1990-ih.
Plodovi ovih sorti su uglavnom sitniji i trplji, no biljke su poželjne za uzgoj pa su tako dosad otkrivene i trenutno najpopularnije sorte: Tundra, Borealis, Indigo sorte, Aurora, Honeybee i Boreal sorte.
Neke vrste imaju plodove slične običnoj borovnici, pa ne nosi slučajno naziv "sibirska borovnica".
Tundra
Tundra sorta je zrela kad dosegne visinu 1 - 1,5 m. Ima čvršću kožu ploda od ostalih sorti i ne ispušta sokove tijekom berbe. Plod prosječno teži otprilike 1,5 g
Borealis
Sazrijeva pri visini od otprilike 1 m. Ima veći i slađi plod od ostalih sorti i meku kožu bobice koja ispušta malo soka prilikom berbe.
Indigo Gem
Indigo Gem sazrijeva pri visini 1,5 - 1,8 m. Koristi se za široku proizvodnju zbog čega je tražena vrsta. Ima čvrstu bobicu manjeg opsega i dobar je oprašivač.
Indigo Treat
Postaje zrela kad dosegne visinu 1 - 1,5 m. Slična je Tundri no bobica je manjeg oblika. Biljka raste uspravnije od ostalih sorti, a okus bobice sličan je okusu šljive.
Indigo Yum
Raste uspravno, granaste je strukture i razvija krošnju ovalnog oblika. Bobice su duže od ostalih Indigo vrsti. Otkrivena na Sveučilištu u Saskatchewanu, ali ju je teško propagirati.
Aurora
Aurora ima velike bobice slatkog okusa koje se lako beru. Uspijeva na vlažnom tlu i odabrana je sorta za oprašivanje sorte Borealis.
Honeybee
Sorta odabrana za oprašivanje sorti Borealis, Indigo i Tundra sorti. Raste vrlo brzo, a plodovi su vidljivi u ranoj dobi tj. nedugo nakon sadnje.
Boreal Blizzard
Bobice su dvostruko teže od bobica sorti Tundre i Borealis. Dobrog je okusa, ima jake grane i najveće bobice od svih sorti.
Uzgoj haskapa
Malo je biljaka koje su toliko svestrane i ukusne kao domaće bobice sibirske borovnice, a uspjeh berbe počinje upravo s odabirom mjesta i metodom sadnje.
Haskap može živjeti i biti produktivan i 30 - 50 godina uz pravilno održavanje, ovisno o čimbenicima kao što su sorta, oprašivanje, održavanje i zaštita od bolesti i štetnika.
Većina proizvođača u Hrvatskoj haskap uzgaja po principima ekološke proizvodnje. Prvih nekoliko godina rasta biljke najveći problem predstavljaju korovi koji zahtijevaju mehaničko odstranjivanje nakon čega se međuredni prostor može bez problema kositi.
Tlo
Grmovi Haskapa preferiraju rasti na tlu pH razine između 5 i 7. Važno je izbjegavati sadnju na tlu koje dugo zadržava vodu jer na takvom tlu dolazi do propadanja biljaka. Haskap se obično sadi u rano proljeće na mjestu izloženom suncu.
Klima
Haskap najbolje uspijeva u hladnijoj klimi dok prilikom uzgajanja u toploj klimi doživljavaju žarenje, plijesan i preuranjeno opadanje lišća. Važno je napomenuti kako podrijetlo sorti utječe na prilagodbu i rast određenoj klimi pa tako biljke ruskog podrijetla najbolje uspijevaju u hladnoj klimi dok one japanskog mogu uspjeti i u toploj klimi.
Vrijeme sadnje
Jesen je najbolje vrijeme za sadnju Haskapa. Jesenska sadnja omogućuje više vremena za razvoj korijena koji pomažu biljkama da prežive ljetne vrućine. Sadnja u proljeće također može biti uspješna.
Slaganje kultura
Haskap se preporučuje saditi uz gavez, vlasac, patlidžan i u voćnjacima uz voćke koje podnose vlažna tla kao što su jabuka, kruška, šljiva, trešnja, višnja, borovnica i malina. Treba izbjegavati sadnju uz biljke koje pripadaju istoj porodici kao što su bazga i matovilac.
Medonosna je biljka, što znači da je oprašuju pčele, a svojim ranim cvjetanjem pružaju pčelama oprašivačima prijeko potreban izvor nektara, pa se preporučuje sadnja uz biljke koje se oprašuju za kvalitetniji rast i razvoj, a to su jagoda, malina, kupina, brusnica, ogrozd, mušmula, dunja i grožđe, a od agruma naranče, mandarine, limun i limeta i tropskog voća liči, avokado, guavu i marakuju.
Tikve, uključujući tikvicu, dinju, bundevu, butternut tikvu i krastavac također oprašuju pčele stoga će im koristiti ako se uz rub povrtnjaka posadi grm haskapa.
Povrću nije potrebno oprašivanje da bi se razvili dijelovi biljke koji se beru i jedu, ali da bismo ga uopće uzgajali potrebno nam je održivo sjeme za sjetvu, a pčele su za to neophodne. Kupusnjače uključujući gorušicu, blitvu, uljanu repicu, repu, kelj, cvjetaču, brokulu i klice te ciklu oprašuje širok raspon insekata uključujući medonosne pčele.
Uzgojni oblik
U principu, haskap se može uzgajati na različite načine, ovisno o ciljevima i uvjetima uzgoja. Jedan od načina uzgoja haskapa je kao grm. Ova metoda se često koristi kada se želi dobiti što više plodova na manjoj površini. Grmovi se mogu oblikovati kako bi se osigurala njihova kompaktnost i dobar drenažni sustav.
Drugi način uzgoja haskapa je kao stablo. Ova metoda se također često koristi kada se želi dobiti više plodova po biljci. Stablo se može orezivati kako bi se održao određeni oblik i osiguralo da ima dobar drenažni sustav.
Treći način uzgoja haskapa je kao živica, metoda koja se često koristi kada se želi stvoriti živa ograda ili kada se želi dobiti plodove na što manje prostora.
Faza mirovanja
Faza mirovanja kod haskapa obično počinje u kasnoj jeseni, kada temperature postaju niže i dolazi do manjka svjetlosti. Biljka prestaje proizvoditi nove listove i priprema se za prezimljavanje. Tijekom faze mirovanja, haskap treba manje vode i hranjivih tvari te ga ne bi trebalo podrezivati ili oblikovati. Faza se obično završava u proljeće, kada temperature porastu i dolazi do povećanja svjetlosti. Tada biljka počinje sa novim ciklusom rasta i proizvodnjom novih listova.
Sadnja haskapa
Za maksimalan rast i urod, haskapu je važno odrediti najbolje moguće temelje, počevši od mjesta sadnje. S obzirom na to da uspijeva samo na plodnom tlu, prije nego što posadite grm, testirajte tlo na kojem će biti posađene bobice - uključujući test pH tla.
Haskap se uzgaja plantažno kao grm na tlu koje je blago kiselo do blago lužnato. Haskap se obično sadi tako da se kupi mladi grm biljke koji se sadi direktno u tlo, no sadnja se može započeti i iz same sjemenke.
Sadnja sjemena
Sjemenke haskapa su vrlo male i mogu se izvaditi iz zrelog ploda, ali i kupiti u pakiranju. Svježe sjeme je najbolje za optimalno klijanje, no proces rasta biljke je duži nego prilikom kupnje već izraslog grma. Sjeme je potrebno namočiti 24 sata prije sadnje, a pri sadnji prekriti tankim slojem zemlje i obratiti pažnju da ne bude zasađeno preduboko u zemlju. Sjeme bi trebalo niknuti unutar 3 - 6 tjedana od vremena sadnje. Optimalna temperatura za klijanje sjemenke je između 18 i 25°C.
Sadnja sadnice
Sadnja sadnice haskapa zahtijeva dobru pripremu zemljišta tako da bude plodno i dobro drenirano. Haskap voli svjetlo i vlažno tlo, stoga je važno da mu se osigura dobra drenaža i mjesto gdje će sadnicu prekrivati sunčeva svjetlost barem 6 sati dnevno. Rupa za sadnju mora biti duboka oko 30 cm i široka oko 50 cm. Sadnicu se stavlja u rupe i raspoređuje korijenje, pazeći da bude dobro raspoređeno po dnu rupe.
Nakon sadnje, sadnicu je potrebno dobro zaliti i staviti sloj malča oko sadnice kako bi se spriječilo sušenje tla i održalo vlažno.
Kalemljenje
Haskap se može cijepiti ili kalemiti kako bi se ubrzao rast biljke, stvorile sužene grane koje će bolje roditi, uklonile suhe i bolesne grane ili formirao željeni oblik.
Potrebno je odabrati zdrave grane za cijepljenje, a najbolje vrijeme je proljeće. Grane se režu na odabranoj visini, a rez treba biti pod kutom od 45°. Uklanjaju se svi listovi s donjeg dijela reza, a zatim stavlja treset ili sličan materijal na rez kako bi se spriječilo sušenje tkiva. Nakon toga, rez je potrebno zamotati zavojem od vune ili sličnog materijala kako bi ga se zaštitilo. Ako je potrebno, biljka se zalijeva nakon cijepljenja.
Uzgoj u vrtu
Da bi se haskap uspješno posadio u vrtu, potrebno je pripremiti tlo tako da bude plodno i dobro drenirano. Biljka voli svjetlo i vlažno tlo, stoga je važno osigurati dobru drenažu. Za sadnju je potrebno odabrati mjesto gdje će sadnica biti izložena sunčevoj svjetlosti najmanje 6 sati dnevno. Rupa za sadnju treba biti duboka oko 30 cm i široka oko 50 cm, a sadnica se u nju stavlja tako da se korijenje dobro rasporedi po dnu rupe. Nakon sadnje, važno je sadnicu dobro zaliti i posuti sloj malča oko nje kako bi se održalo vlažno tlo i spriječilo sušenje.
Uzgoj u stakleniku
Haskap se može saditi u stakleniku, ali treba imati na umu da je to biljka koja voli hladnije temperature i potreban joj je period mirovanja. Staklenici se uglavnom koriste za uzgoj biljaka koje trebaju toplije temperature i kontinuirani rast.
Da bi se osiguralo uspijevanje haskapa u stakleniku, potrebno je osigurati odgovarajuće uvjete za rast, uključujući svjetlost, temperaturu, vlažnost i hranjive tvari. Također, važno je pratiti rast biljke i osigurati joj dovoljno hranjivih tvari i vode tijekom vegetacijske sezone.
Uzgoj u posudama
Haskap najbolje raste na mjestima gdje je sunčeva svjetlost prisutna 6 - 8 sati. Međutim, biljke mogu napredovati i u prisutnosti manje svjetla, ali se količina zrelih plodova može smanjiti. Biljke mogu zadobiti određene štete pri jakom osvjetljenju, pa se pri sadnji često konstruira zaslon ili zagrade za zasjenjivanje biljke u podne.
Druga mogućnost prilikom uzgoja Haskapa u posudama je da ga držite na podmetaču i premjestite biljku u hlad na nekoliko sati u podne tijekom najjačeg sunca. Biljke su čak otporne tako da im zimi nije potrebna posebna njega. Haskap u posudama je potrebno održavati umjereno vlažnim i ne pretjerano zalijevati, posebno u proljeće i ljeti. Biljke posađene u posude trebaju manje vlage u usporedbi s biljkama posađenim u zemlji.
Održavanje nasada
Održavanje nasada haskapa podrazumijeva redovito zalijevanje, jer haskap voli vlažno tlo, stoga je važno da se osigura dovoljno vlage tijekom vegetacijske sezone, zatim redovita gnojidba hranjivim tvarima za bolji rast i proizvodnju plodova, orezivanje, obično u proljeće, kako bi se održao određeni oblik i osigurao dobar drenažni sustav te uklanjanje suvišnih biljaka i ostataka lišća.
Održavanje i njega
Haskap je jednostavan za uzgoj i izvrsna biljka za početnike. Potrebno im je minimalno gnojiva i u osnovi se mogu sami brinuti o sebi. Osim zalijevanja i dodavanja dohrane, u nastavku su dodatni savjetu za njegu i održavanje biljke kako bi berba bila što bogatija.
Zalijevanje
Biljku je nakon sadnje potrebno zalijevati odmah, ali nakon prve 2 - 3 godine potrebno je smanjiti količinu vode. U periodu nakon sadnje važno je temeljito zalijevanje kako bi se potaknuo duboki rast korijena. Prečesto zalijevanje malim količinama vode može dovesti do plitkog rasta korijena. Uzgoj haskapa na teritorijima sklonim vrućinama i suši zahtjeva veće količine vode. U krajevima koji nisu karakteristični po jakim vrućinama, najvažnije je pratiti da je tlo na kojem haskap raste vlažno. Tijekom sezone kiša nije potrebno često zalijevati. U pravilu sjeme ili grm haskapa zalijevaju se svaki tjedan malom količinom vode, dovoljnom da navlaži tlo.
Gnojidba
Haskapu nije potrebno puno hranjivih tvari i tlo na kojem raste ne smije se gnojiti u kasno ljeto. Prilikom gnojenja preporučuje se koristiti 10-10-10 gnojivo tj. ono koje u sebi sadrži po 10% kalija, fosfora i dušika. Gnojidba je u ranim fazama razvoja biljke i u narednim godinama važna, ali uvijek u malim količinama. U pravilu se berba plodova odvija krajem lipnja do sredine srpnja, a bobice bi do tada trebale biti već intenzivne plavo/ljubičaste boje.
Bobice haskapa lako padaju na tlo i ne drže se čvrsto za grane pa je moguće staviti ceradu ispod grma, protresti ga i tako skupiti bobice.
Razmnožavanje
Unakrsno oprašivanje ključno je za haskap, a ono se događa unutar sorti biljke. Preporučuje se sadnja 3 grma jednog uz drugi. Biljka je otporna na niske temperature, a prvi listovi počinju cvjetati rano, često ispod snijega, pri temperaturama ispod 0°C.
Haskap je autofertilna biljka, što znači da se ne može oprašiti sama. Međutim, oprašivanje biljaka različitih genotipova može povećati proizvodnju plodova. Haskap cvjeta u rano proljeće, a cvijeće je hermafroditsko, što znači da sadrži i muške i ženske spolne organe. Cvijeće muškog i ženskog spola se pojavljuje na različitim biljkama, pa su potrebni muški i ženski cvjetovi da bi se biljka oprašila. Da bi se povećala proizvodnja plodova, može se posaditi više biljaka od različitih genotipova u blizini jedne druge, tako da se mogu međusobno oprašivati. Također, mogu se koristiti četkice za oprašivanje ili druga sredstva za mehaničko oprašivanje da bi se povećala proizvodnja plodova.
Oprašivanje haskapa može povećati proizvodnju plodova, međutim, nije nužno za opstanak i rast biljke.
Presađivanje
Proljeće i jesen najbolje su vrijeme presađivanje biljaka jer je vrijeme često hladnije što omogućuje korijenju da se učvrsti prije ljetnih vrućina i proizvodnje bobica biljke. Presađivanje je moguće i sredinom ljeta no uz dodatne mjere opreza kako bi se spriječila dehidracija.
Pomlađivanje
Haskap se može pomlađivati metodom rezidbe. Rezidba je proces uklanjanja starih ili oštećenih grana ili izbojaka kako bi se omogućilo bolji rast novih izbojaka i povećala proizvodnja plodova.
Prorjeđivanje
Haskap se prorjeđuje kako bi se osiguralo da biljka dobija dovoljno svjetla i zraka i kako bi se spriječilo pregusto raslinje. Prorjeđivanje se obično obavlja u proljeće, kada je biljka u razdoblju rasta, a uklanjaju se bolesne, suhe i slabe grane, odabiru najjače i najzdravije grane i njih ostavljaju. Također se uklanjaju grane koje rastu prema unutra i koje se preklapaju, kako bi se osiguralo dovoljno svjetla i zraka za sve grane. Obavezno se preporučuje konzultiranje sa stručnjakom, posebice ako se prorjeđivanje provodi prvi put kako se ne bi oštetila biljka.
Rezidba
Obrezivanje treba obaviti u kasnu zimu ili rano proljeće. Prorjeđuju se starije grane kada grm postane pregust. Ne preporučuje se uklanjati više od 25% grma u bilo kojoj godini rasta i sazrijevanja biljke. U slučaju mehaničke berbe, moguće je da će biti potrebno obrezati niže grane kako bi grm mogao rasti uspravno. Pravilno održavani grmovi trebali bi trajati duži niz godina.
Zaštita od vjetra
Postoji nekoliko načina kako se može zaštititi haskap od vjetra, a ono uključuje sadnju u zaštićenom dijelu vrta uz ograde ili zidove kuća kao primaran način zaštite, zatim sadnja biljke u okruženju niskog i visokog drveća ili grmlja koji će štititi biljku od vjetra. Također se može postaviti zaštitna mreža ili zaštitna tkanina oko biljke kako bi se smanjio direktan utjecaj vjetra na biljku.
Zaštita preko zime
Zaštita haskapa preko zime ovisi o području na kojem se uzgaja i kakvi se svi vremenski uvjeti mogu očekivati tijekom zime. Ako se uzgaja na područjima s hladnim zimama, biljku je potrebno zaštititi od mraza i vjetra. Za zaštitu od mraza koristi se kompost, lišće ili drugi sličan materijal kojim se pokriva tlo oko biljke kako bi se spriječila oštećenja od mraza.
Bolesti
Haskap ima vrlo malo bolesti i štetnika koji utječu na razvoj i proizvodnju ploda. U nastavku slijede potencijalni izazovi s kojima se ova biljka može susresti tijekom svog rasta i sazrijevanja.
Pepelnica
Iako je rijetko vidljiva kod bobičastog voća, u kasno ljeto može se razviti pepelnica. Sredinom ljeta potrebno je obratiti pažnju na bijele praškaste mrlje na lišću koje su indikator prisutnosti gljivice. Mrlje na kraju postaju smeđe, a najbolja opcija za suzbijanje pepelnice je sadnja otpornih sorti.
Opekline
Opekline na plodovima su problem s kojim se biljka suočava i preporučuje se sadnja na području zaštićenom od ljetnih vjetrova i jakog sunca kako bi se opekline izbjegle.
Štetnici
Nije strano vidjeti sitne kukce na bobičastim biljkama, pa tako možete očekivati paukove grinje, kornjaše, bijele mušice i lisne uši. Većina se može kontrolirati ručnim uklanjanjem, organskim insekticidima ili korištenjem crijeva za raspršivanje.
Kunići
Najčešći štetnik koji škodi haskapu su svakako kunići koji vole njegove ukusne plodove. Za zaštitu se mogu koristiti žičani kavezi oko svake biljke koji će spriječiti njihovo kretanje i prilaženje biljkama.
Lisne uši
Osim što su smetnja i prijetnja mladoj biljci, lisne uši mogu prenijeti i mnoge bolesti. Najčešće se pojavljuju na mladim izdancima te sišu sok što može dovesti i do slabljenja stabljike. Ostavljaju ljepljivi sok koji uzrokuje zarazu bolestima. Riješiti ih se učinkovito može špricanjem ekstraktom lista koprive (gnojivo od koprive).
Bijele mušice
Bijela mušica je značajan štetnik na mnogim kulturama, pa se lako može nastaniti i na haskapu. Razmnožava se u vlažnim i toplim uvjetima te ostavlja ličinke koje se hrane sokovima što uzrokuje propadanje lišća. Isisavanjem stvaraju i medenu rosu koja privlači mnoge štetne gljivice. Riješiti ih se može primjenom insekticida, iako je učinkovito i nastanjivanje zaraženog područja ličinkama osice koje se njome hrane.
Paukove grinje
Točkaste, sive mrlje na granama biljke pokazatelj je da stablo napadaju paukove grinje. Insekt koji napada mnoge biljke poput juke, vanilije, timijana, orhideje i zumbula. Haskap je potrebno špricati sprejem protiv insekata (insekticidom) i odrezati sve umrle i oštećene grane, zatim pažljivo spremiti u vrećicu i zapaliti.
Upotreba haskapa
Bobice Haskapa su ukusne i jedinstvenog okusa. Njihov okus opisuje se kao mješavina slatkog i gorkog. Plodovi sadrže visoke razine bioaktivnih spojeva, posebno antocijana, i drugim spojevima koji su povezani s mnogim dobrobitima za zdravlje. Antocijanini su prirodni biljni pigmenti koji voću i povrću daju tamno ljubičastu, plavu i crvenu boju.
Berba
Grm Haskapa će vjerojatno proizvoditi samo nekoliko bobica prvih nekoliko godina, ali proizvodnja će se početi povećavati do treće ili četvrte godine od sadnje. Količina plodova ovisi o sorti, ali može biti otprilike 3 - 5 kg ploda po biljci svake godine nakon što biljka sazre. Voće će početi mijenjati boju krajem svibnja i početkom lipnja i obično je spremno za berbu nekoliko tjedana kasnije.
Voće nekih sorti može "krvariti" tj. ispuštati voćni sok iz ožiljaka od berbe zbog čega ove sorte imaju kraći rok skladištenja. Berba se obično obavlja ručno branjem svake bobice, ali kod nekih sorti plod se može otresti na ceradu postavljenu ispod grana grma i nakon toga pokupiti.
Skladištenje
Nakon berbe preporučuje se bobice odmah iskoristiti ili ih skladištiti u zamrzivač. Imaju tendenciju brzog propadanja u hladnjaku pogotovo ako su prilikom branja zadobile ožiljke na koži.
Kulinarstvo
Haskap se obično koristi u pitama, džemovima, želeima, sokovima i sladoledima. Bobice se mogu zamrznuti i sušiti te se obično koriste za proizvodnju vina. Od haskapa se proizvodi i prah kojeg se stavlja u smoothie, žitarice za doručak, zobenu kašu ili jogurt. Dovoljno je staviti samo jednu čajnu žličicu praha.
Medicina
Moderne znanstvene studije dokazale su da se radi o izuzetno hranjivim tvarima i bobicama bogatim antioksidansima, polifenolima i fenolima. Visoka količina fenola zabilježena je ne samo unutar kožice već i mesa bobice. Ovaj nalaz govori o puno većoj količini antioksidansa kod haskapa u usporedbi s drugim bobičastim voćem. Prema istraživanjima sa Sveučilišta Dalhousie u Kanadi, haskap ima za 30% veću ukupnu vrijednost antioksidativnog kapaciteta od aronije.
Zanimljivosti
Haskap potječe iz Sibira, a na otok Hokaido se proširio tako da su ptice raznosile njegove plodove i sjeme. U Japanu ga zovu Ainu, a autohtoni narod Hokkaida mu je dao naziv haskap (has-ka-o-p) što znači "mnogo voća na granama". O nutritivnim prednostima Haskapa drugi su naučili od naroda Ainu i nastavili uzgajati divlje bobice biljke, poboljšavajući okus hrane i uključivši ih u svoju prehranu. Bobice su se jele svježe, tek ubrane s grmlja, a zatim su ih počeli dodavati u razne pečene proizvode i grickalice.
Foto: Opiola Jerzy / CC
Odgovori